SAD će razmotriti ponudu Grenlandu posebnog statusa koji bi otok mogao uključiti u američku sferu utjecaja, slično sporazumima koji postoje s nekoliko pacifičkih otočnih država, izvijestio je Reuters.
Da dužnosnici Trumpove administracije razmatraju promjenu kojom bi se odgovornost za američke sigurnosne interese na Grenlandu prebacila na vojno zapovjedništvo koje nadzire američku obranu domovine, naglašavajući predsjednikov fokus na strateški važan teritorij za koji je više puta rekao da ga želi pripojiti, potvrdila su tri izvora za CNN.
Trump je i prije početka mandata govorio o pripajanju Grenlanda s njegovih 57.000 stanovnika te njegovu integraciju u Sjedinjene Države. Nije isključio mogućnost upotrebe vojne sile za preuzimanje kontrole nad otokom, koji je autonomni teritorij koji obuhvaća jednu trećinu Kraljevine Danske. Inzistira na tome da status Grenlanda predstavlja nacionalni sigurnosni izazov za SAD dok Rusija i Kina povećavaju operacije u Arktičkom krugu, a SAD traže kontrolu nad mineralnim resursima: Južni dio Grenlanda bogat je brojnim mineralima, uključujući široko korištene metale i nekoliko nalazišta rijetkih zemalja – 25 od 35 minerala koje Europska komisija smatra "kritičnim sirovinama", piše Newsweek.
No četiri od pet političkih stranaka izabranih u parlament na Grenlandu pristale su na suradnju i otpor američkom pritisku neposredno prije nego što je američki potpredsjednik J. D. Vance posjetio američke vojne baze u zemlji. Detalji svih sporazuma o slobodnom pridruživanju (COFA) uvijek ostanu nejasni, budući da se takvi dogovori razlikuju od partnera do partnera. SAD je koristio ovu vrstu dogovora s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Međutim, takve pogodnosti ovog dogovora mogu uključivati bitne usluge poput vojne zaštite ili hitne pomoći u katastrofama, dok bi američka vojska imala slobodu djelovanja unutar zemlje, a zemlja bi imala bescarinsku trgovinu sa SAD-om.
Izvori CNN-a navode da bi se promjenom koja se razmatra Grenland premjestio iz područja odgovornosti Američkog europskog zapovjedništva u Sjeverno zapovjedništvo SAD-a. Na prvi pogled, ideja o stavljanju Grenlanda pod nadležnost NORTHCOM-a ima određenog logičnog smisla s obzirom na to da je dio sjevernoameričkog kontinenta, iako je politički i kulturno povezan s Europom i poluautonomni je teritorij Danske. Trump je prije nekoliko mjeseci šokirao svijet odgovarajući na pitanja ima li namjeru vojno zauzeti Grenland.
"Ne isključujem to. Ne kažem da ću to učiniti, ali ne isključujem ništa. Grenland nam je jako potreban“, rekao je Trump. "Grenland je vrlo mala skupina ljudi o kojima ćemo se brinuti i njegovat ćemo ih, i sve to. Ali to nam je potrebno za međunarodnu sigurnost.“
Američko Sjeverno zapovjedništvo uglavnom je odgovorno za zaštitu američkog teritorija i trenutno nadgleda misije poput radne skupine za južnu granicu. Stavljanje Grenlanda pod američko Sjeverno zapovjedništvo barem bi simbolično odvojilo Grenland od Danske, koju bi i dalje nadziralo američko Europsko zapovjedništvo.
Danski dužnosnici zabrinuti su zbog poruke koja bi se mogla poslati sugerirajući da Grenland nije dio Danske, rekao je jedan od izvora CNN-a. Zagovornici tog poteza istaknuli su da unatoč tome što se tamo nalazi američka vojna baza i što se Grenland smatra vitalnom ispostavom u konkurenciji s Rusijom i Kinom za pristup Arktiku - glavni dvostranački prioritet nacionalne sigurnosti - američko Europsko zapovjedništvo ponekad ga previdi zbog njegove udaljenosti od zapovjednog centra u središnjoj Europi, rekao je jedan američki dužnosnik.
Međutim, za američko NORTHCOM Grenland je važna polazišna točka za bilo koji potencijalni neprijateljski brod koji dolazi iz tog smjera prema Sjedinjenim Državama. Neklasificirana verzija godišnje procjene prijetnji američke obavještajne zajednice spomenula je Grenland četiri puta, u kontekstu protivnika poput Kine i Rusije koji žele proširiti svoj utjecaj tamo.
