U Hrvatskoj se aktualizirala priča o nuklearnoj energiji i elektranama. Zbog nestabilne geostrateške situacije, ucjena energentima, ali i porasta potrošnje energetske energije, izgradnja nuklearnih elektrana opet je u trendu. Ministar gospodarstva Ante Šušnjar nedavno je otkrio da postoji želja da se na teritoriju Hrvatske izgradi nuklearna elektrana. 

Dodao je i da se izrađuje zakonodavni okvir za osnivanje Agencije za nuklearnu energiju koja bi potom preuzela na sebe pitanja lokacije i tehnologije.

Da Hrvatskoj treba nova nuklearna elektrana ili više njih, smatra i fizičar i stručnjak za nuklearnu energiju dr.sc. Tonči Tadić.

 - Trebaju i šteta je da ih nemamo. Da imamo još jednu nuklearku uz trenutačni udio u Krškom uopće ne bi imali problema s uvozom plina, osim za kućanstva za kuhanje i centralno. Hidroelektrane u Hrvatskoj proizvode između 30 i 33 posto energije. Krško proizvodi 17 posto, a ostatak otpada na solarne i vjetroelektrane i druge izvore. Da imamo još jednu nuklearku mi uopće ne bi imali problema s proizvodnjom električne energije i, a to je važno, bili bismo samodostatni. U ovim okolnostima to bi značilo jako puno - rekao je dr. Tadić te dodao zbog čega bi nova nuklearna elektrana mogla biti poželjna.

 - Povećava se elektrifikacija prometa. Nitko si ne može predočiti kako će Hrvatska puniti električne automobile turista u narednih pet-deset godina kada se na Jadran spusti 500.000 električnih automobila. Iz čega će ih puniti noću, da bi oni sutra mogli putovati - rekao je Tadić i dodao da postoji više rješenja, ali i da ovdje pričamo o godinama, desetljećima rada.

 - Moraju postojati dodatni izvori energije, a da nisu fosilna goriva. Hoće li Hrvatska ići na male modularne reaktore ili na jednu veliku nuklearku ili najbolje kombinaciju jednog i drugog, to je manje bitno. Najvažnije je da nuklearna opcija ostane otvorena. Za nju se treba pripremati kroz zakonsku regulativu, kroz odgovarajuće znanstvene ustanove, uključujući državni zavod za nuklearnu sigurnost ili agenciju za nuklearnu energiju i kroz školovanje kadrova koji su skoro desetkovani, a nekada su na sveučilištima bili temelj nuklearne energije. Za to treba vremena i dobro je što Ministarstvo tome ne pristupa ho-ruk nego pokušava pripremiti zakonsku i organizacijsku podlogu i u suradnji s ministarstvom znanosti radi na obrazovanju kadrova - objasnio je Tonči Tadić.

S radom treba početi što prije.

 - Nuklearke i sve što ide uz njih grade se godinama. Da bismo imali novu nuklearnu elektranu za deset godina, moramo ju početi graditi sada. To znači da se već sada moraju pripremati kadrovi, a i za to treba vremena. Takve stvari ne dolaze preko noći - rekao je fizičar.

U javnosti su se pojavile glasine o potencijalnoj lokaciji. Spominje se Prevlaka na Savi kod Ivanić-Grada te termoelektrana Plomin u Istri, koja bi trebala biti zatvorena do 2033. godine.

KATASTROFA NA POMOLU Započeo ju Siemens, preuzeli Rusi, prijeti iranski Černobil?! Dimi se iz nuklearke Bushehr

 - Što se tiče lokacije, nju određuje struka na temelju najstrožih pravila koja nameće Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). Lokaciju neće određivati ministar, nego stručno povjerenstvo. Bitno je naglasiti da općina, regija koja dobije nuklearku može računati na obilnu ekološku rentu i gospodarski napredak. Pa Krško je bila nerazvijena općina prije izgradnje nuklearne elektrane 1983. godine - rekao je Tadić.

I broj novih elektrana je otvoreno pitanje. Koliko Hrvatskoj treba nuklearki?

 - Ako želimo pokriti rupu od 30 posto koliko iznose izvori energije od fosilnih goriva i ako uzmemo u obzir da će u budućnosti doći do dodatnog energetskog opterećenja i elektrifikacije prometa, trebat će nam barem jedna velika nuklearka. Ako govorimo o snazi to je sigurno razina Krškog. Hrvatska bi onda bila i ekološki čišća, ali i energetski neovisna jer ne bi ovisili o ruskom ili katarskom plinu - rekao je Tadić i dodao zašto se nuklearke isplate iako je njihova izgradnja skupa.

 - Po cijeni kilovat sata, prema studiji koju je objavila Međunarodna energetska agencija (IEA) iz 2019. najjeftiniji kilovat sat je iz nuklearne elektrane kod koje su pokriveni svi troškovi izgradnje, ne postoji neki drugi izvor da ima jeftiniji kilovat sat. Nuklearka je skupa pri izgradnji, ali one rade po 50-60 godina. Krško je otvoreno 1983., a trenutačno je krajnji rok rada zbog dobrog održavanja 2043 - objasnio nam je nuklearni fizičar i dodao zašto je Hrvatska ostala samo na Kršku.

 - Nakon Černobila promijenila se percepcija nuklearnih elektrana. Beograd je jako lobirao protiv, ali i ekonomija u 80-ima nije mogla iznjedrit još jednu nuklearnu elektranu. Hrvatska je očekivala partnerstvo Slovenije u izgradnji nuklearke Prevlaka kod Dugog Sela po sistemu 50-50. Tada bi Hrvatska imala 17 posto od Krškog, 17 od Prevlake plus 53 posto od obnovljivih izvora i vi ste došli na desetak posto koje pokrivate plinom i to bi za Hrvatsku bilo izvrsno - rekao je Tonči Tadić. 

Što se tiče cijene nuklearke ovisi o više faktora.

 - Trošak ovisi o broju elektrana, zatim grade li nuklearku domaće tvrtke pa se taj novac vrti doma i plaća porez ili ih prave strani izvođači radova. Krško su većinom pravile domaće tvrtke. Tamo je samo reaktor došao iz vana. Turbine, generatore su pravile domaće firme - rekao je Tadić.