360°
0 prikaza

Započeo ju Siemens, preuzeli Rusi, prijeti iranski Černobil?! Dimi se iz nuklearke Bushehr

15865127
1/5
Profimedia
Napetosti rastu oko jedine iranske nuklearne elektrane za civilne svrhe Bushehr, koju su napali američki bombarderi i podmornice. Eksplozije i strah od nuklearne katastrofe izazivaju zabrinutost

Nakon noći u kojoj su američki bombarderi B2 bacili desetak superbombi "razbijača bunkera" sposobnih prodrijeti duboko  kroz planinu i uz pomoć podmornica koje su lansirale tridesetak projektila, dužnosnici Pentagona govore o "ozbiljnoj šteti" koju su pretrpjela tri nuklearna lokaliteta - Fordow, Natanz i Isfahan.

No ono što u Iranu trenutačno izaziva najveću zabrinutost jest lokacija Bushehra, u jugozapadnoj regiji zemlje. Iranski mediji izvještavaju o "masovnoj eksploziji" na području gdje se nalazi jedina nuklearna elektrana koja je u pogonu u civilne svrhe. Riječ je o elektrani koju su sedamdesetih počeli graditi Nijemci, dovršili Rusi, a u kojoj još uvijek rade deseci znanstvenika, tehničara i inženjera iz Ruske Federacije. I nije slučajno da je prije nekoliko dana sama Moskva izrazila strah od jedne od najozbiljnijih nuklearnih katastrofa ikada. "Ako bi Bushehr bio pogođen, mogla bi se dogoditi katastrofa slična onoj u Černobilu", upozorio je Aleksej Lihacev, čelnik Rosatoma, ruskog giganta nuklearne energije.

ZASTRAŠUJUĆA MOĆ 360° Bombarder B-2 i superbomba GBU-57, moćno oružje koje je probilo oklop tvrđave Fordow

Nuklearna elektrana Bushehr (Bushehr Nuclear Power Plant – BNPP) nalazi se u južnom Iranu, uz obalu Perzijskog zaljeva, blizu grada Bushehra. Riječ je o prvoj i jedinoj operativnoj nuklearnoj elektrani u Iranu, te o projektu koji je simbolizirao ambiciju zemlje da razvije civilnu nuklearnu energiju, ali i izazvao brojne geopolitičke napetosti. Partner u izgradnji je bila Ruska državna korporacija Rosatom.

Projekt NE Bushehrje pokrenut još 1970-ih od strane Njemačke kompanije Siemens, tijekom vladavine šaha Reze Pahlavija. Nakon Islamske revolucije 1979. i Iransko-iračkog rata, Siemens je odustao, a gradilište je bilo oštećeno. Iran je potom 1995. potpisao ugovor s Rusijom, koja je nastavila izgradnju. Nakon višestrukih odgoda, reaktor je povezan na mrežu 2011., uz rusku pomoć. Rusija opskrbljuje i nuklearno gorivo, koje se potom vraća natrag u Rusiju radi obrade, kako bi se spriječilo moguće preusmjeravanje za razvoj oružja.

Reaktor koristi rusku tehnologiju VVER-1000, jednu od standardnih sovjetsko/ruskih varijanti PWR-a. Postrojenje ima sustave za hlađenje i zaštitu od potresa, ali je zabrinutost izražena zbog seizmički aktivnog područja i blizine Perzijskog zaljeva. Iranske vlasti tvrde pak da su mjere sigurnosti na najvišoj razini, a IAEA redovito provodi inspekcije.

Najsnažniji američki napadi bili su uglavnom usmjereni na postrojenje Fordow, tu neosvojivu tvrđavu izgrađenu desetke metara duboko u srcu planine. Bombarderi B2 su u nekoliko valova bacili su dubinske bombe na ono što se smatra središtem nuklearnog programa ajatolaha. 

Northrop B-2 Spirit - American strategic bomber with reduced detectability built in a flying wing layout LEGENDA IZ SPAČVANSKE ŠUME 360° Srbi se kunu da su srušili B-2 i da je 'nevidljivi' američki bombarder pao u Hrvatsku

Lokacija u Natanzu meta je izraelskih borbenih zrakoplova od prvog dana ovog rata. To bi bilo nominalno najveće mjesto za obogaćivanje urana u zemlji. Agencija za regulaciju nuklearne energije Aeia izjavila je da je električna infrastruktura uništena te da je nestanak struje mogao oštetiti čak i centrifugu. Jučer je s mora pak stigla nova kiša projektila, američke podmornice lansirale su nekoliko valova projektila Tomahawk na postrojenja u Isfahanu.

Iako je Bushehr pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) i koristi se u miroljubive svrhe, zapadne sile, posebno SAD i Izrael, godinama su sumnjali da bi nuklearna infrastruktura Irana mogla poslužiti i za razvoj nuklearnog oružja. Bushehr se ne smatra izravno problematičnim kao drugi iranski nuklearni objekti (poput Natanza ili Fordowa), no simbol je šire zabrinutosti oko nuklearnih ambicija Teherana.
 

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.