Ja sam vojnik i radije ću u zatvor nego guliti krumpir ili čistiti ulice – počinje razgovor s novinarem Večernjeg lista umirovljeni general HV-a i bivši pomoćnik ministra obrane Ljubo Ćesić Rojs. Njemu je, naime, Vrhovni sud u svibnju ove godine potvrdio presudu Županijskog suda iz 2014. godine, kojom je osuđen na rad za opće dobro te mora državi vratiti i 3,2 milijuna kuna, za koliko je oštetio Republiku Hrvatsku. 

Proglašen je krivim jer je kao pomoćnik ministra obrane i načelnik Sektora za gospodarenje MORH-a otpisao Hrvatskom dragovoljcu tri milijuna kuna duga, a klubovima iz Hrvatske i BiH omogućio besplatno korištenje ugostiteljskih objekata MORH-a. Sada je dobio poziv Ministarstva pravosuđa da se 31. srpnja javi na izdržavanje kazne. "Vrhovni sud donio je takvu presudu, ali meni je žao što suci očito nisu do kraja pročitali žalbu koju sam napisao. Mislim da bi tada dobro razumjeli vojnu terminologiju iz koje bi se vidjelo da nema nikakve krivice u tom kaznenom dijelu koje mi se pripisivalo, i za koje me se progoni već 18 godina", govori Rojs.

Ljubo Ćesić Rojs postao je tako tek posljednji u nizu hrvatskih generala osuđenih za gospodarski kriminal. 

Štetočine Hrvatski tajkuni: Na tenisu s Tuđmanom kupovali tvrtke

Najodlikovaniji general HV-a, Vladimir Zagorec, u još jednom sudski zaključenom poglavlju iz mega-afere Hypo Alpe Adria Bank (HAAB) osuđen je u Austriji na dvije godine zatvora. Austrijski mediji javljaju da ga je Zemaljski sud u Klagenfurtu prvostupanjski proglasio krivim za to da je skupa s bivšim šefom uprave HAAB International Günterom Striedingerom oštetio "skandal-banku" za 17,68 milijuna eura.

Onima u Hrvatskoj koji aferu Hypo prate još od njenih prapočetaka otprije jednog desetljeća poznato je da je su okosnica ovog suđenja tvrtke Hvar građenje, Rovinj građenje, Dubrovačke vile i Inter-Construct, odnosno građevinskim projektima koji su se odvijali preko njih. Na prvu loptu čini se fantastičnim da je optužnica u svom skoro izvornom obliku u ovako složenom postupku dovedena do kraja.

Zagorca i njegovo društvo progonili su za to da su od 2004. do 2006. napuhivanjem cijena, izmjenama vlasništva, a poslije još nekim makinacijama izvlačili novac koji je ovaj dobio kao kredite. Ukupno 49,43 milijuna eura banka je odobrila Zagorcu koji je svoje vlasništvo nad Rovinj građenjem, Hvar građenjem i Dubrovačkim vilama skrivao tako što je vodio da su osnivači tvrtke bile tvrtke iz Lihtenštajna - Wintage Group, Heritage Invest i već odavno opjevani Sambuca Establishmenta.

U svima njima kao odgovorna osoba bio je imenovan Gerold Hoop, čovjek koji je u ovom suđenju dobio uvjetnu kaznu od dvije godine. Na izricanju presude sutkinja Michaela Sanin kazala je da je Zagorec, u dogovoru sa Striedingerom, prvo prikazivao da su kupljena zemljišta za dobiveni kredit bila precijenjena. Već tu, kazala je, Zagorec je razliku u novcu zadržavao za sebe. To je radio tako da bi tvrtke iz Lihtenštajna, za koje se ispostavilo da su Zagorčeve, prodavale nekretnine opet Zagorčevim tvrtkama.

Senzacionalna studija Korumpirani policajac: "Znam rizike, ali ne mogu si pomoći"

Prodavao je sam sebi, zaključio je sud, usto još HAAB International "prodavao svoje savjetničke usluge" i tako nezakonito inkasirao 17,68 milijuna eura. Sud je zapravo utvrdio da mu je baš Striedinger savjetovao da to čini na taj način. Unatoč tome, porezni savjetnik Hermann Gabriel na suđenju se izvukao kao nedužan. U Lihtenštajnu je, pak, zapelo još 16,48 milijuna eura i taj dio sud sada traži od Hoopa nazad. Nije to bila nikakva posebno mudra ili maštovita shema, jedini problem državnom odvjetništvu u Austriji bili su razmjeri pronevjera poput ove za koju su sad osuđeni Zagorec, Striedinger i Hoop. Oni nisu imali šanse izvući se od onog trenutka kad se ispostavilo da je bavarska zemaljska banka BayernLB 2007. za 1,625 milijardi eura kupila 50 posto plus jednu dionicu Hypo Grupe Alpe Adria (HGAA) za koju se ispostavilo da je puna ogromnih financijskih rupa.

Pa još kad je BayernLB za simbolični jedan euro dvije godine poslije sve to vratila Austriji i stala zahtijevati odštetu od 3,5 milijardi eura na ime gubitaka, te kad se ispostavilo da su bavarski i hrvatski premijeri Edmund Stoiber i Ivo Sanader imali vrlo važne uloge u tom poslu... Uglavnom, Hypo afera stala se raspetljavati na takav način da su na sve strane stali ispadati kosturi iz ormara. U zatvoru su završili i bivši šef HAAB-a Wolfgang Kulterer i Striedinger, a da se zabava još nije ni primakla kraju. Uskoro počinje i suđenje oko projekta Hotel Miramare i, koliko god su svi sad osuđeni najavili žalbe, jasno je da, primjerice, Kultereru i Striedingeru prijeti svakom po ukupno 10 godina zatvora, što je maksimum za gospodarski kriminal u austrijskom zakonodavstvu. Što se Zagorca tiče, u trenutku kad u ovom ili onom obliku ovaj postupak postane pravomoćan, bit će to točka na "i" niza njegovih propalih projekata. U ovoj priči zavrtjeli su se Inter-Construct, Hvar građenje, Rovinj građenje i Dubrovačke vile.

Kaptol centar je, pak, bio projekt u kojem je Crkva, odnosno njen kaptolski vrh, dao Zagorcu i njegovoj tvrtki Moleth pravo na građenje na tom zemljištu na 99 godina. Zagorec je svoju tvrtku prodao već 2007. Vlasnici su se redali; češko američki Ungelt/Spectrum, potom austrijska OVAG Grupa, pa Illuminatio, da bi nakon 15-ak dražbi centar bio prodan u praktično bescjenje u listopadu 2014. Zagorec nije puno uspješniji bio niti sa svojim rekorderskim brojem odlikovanja. Imao je 14 raznih, redom najviših državnih odličja, da bi mu u ožujku 2009. predsjednik Stjepan Mesić oduzeo njih devet nakon što je osuđen na sedam godina zatvora zbog pronevjere u aferi "Dragulji" vrijednoj pet milijuna dolara. U rujnu 2010. predsjednik Ivo Josipović oduzeo mu je i čin generala, slučajno u paketu s Branimirom Glavašem i Mirkom Norcem koji su bili optuženi za ratne zločine.

Nisam kriv, gospodine predsjedniče, izjavio je umirovljeni general Mladen Kruljac krajem 2013. godine na početku suđenja na Županijskom sudu u Osijeku na kojem ga se teretilo za 58 milijuna kuna tešku malverzaciju zemljištem u općini Sibinj nedaleko od Slavonskog Broda.

POZADINA UGOVORA Muljaža sa strujom: Kako u vjetar ode 21 milijarda naših kuna

Isto su se izjasnili i suoptuženi Ivica Batinić, Ivan Mišković, Ivan Rimac, Željko Garić i Zdravko Sočković za optužbu da su omogućili povoljnu kupnju parcela određenim osobama i tvrtkama. Mladen Kruljac je tim parcelama povećavao vrijednost uređenja prometnica, a radovi su stajali tri milijuna kuna. USKOK smatra da je za toliki iznos oštećen državni proračun, dok općina Sibinj traži 58 milijuna kuna odštete.

Branko Šerić, odvjetnik Mladena Kruljca, u vrlo teatralnom nastupu je ustvrdio da je njegov klijent postupao u skladu sa zapovijedi Stjepana Mesića, tadašnjeg predsjednika države i vrhovnog zapovjednika vojnih snaga.

"U životu vojske postoje usmene i pismene zapovijedi. Povijest pokazuje da je najkraća usmena zapovijed u vojsci bila: 'Prozor noćas mora pasti', a najkraće usmeno izvješće: 'Oba su pala'", rekao je Šerić.

Inače, umirovljeni general je, ustvrdio je njegov odvjetnik, prvi zapovjednik kopnene vojske u povijesti NATO-a koji je uhićen u odori, a da nije umirovljen. 

Kruljac je, izlazeći iz pritvora u kojem je 2011. godine boravio 57 dana, rekao da se, "nakon 31 godine radnog staža, završenih svih civilnih i ratnih vojnih škola, zapovijedanja nad 12.000 vojnika i proračuna od dvije milijarde kuna te dobivene prve mirovine u iznosu od 6.000 kuna bez otpremnine", nalazi ponovo na početku. 

"U ovih 57 dana sam raščistio neke stvari i zaključio da nikada više neću obući odoru Hrvatske vojske! Ja nisam osramoćen nego je osramoćena ta odora. Neću se odazivati na nikakve proslave i moći ću je odjenuti, samo ako se ponovi 1991. godina. U ovih 20 godina sam Hrvatskoj vojsci davao 25 sati dnevno zanemarujući svoju obitelj. Imam dvojicu sinova, bolesne roditelje, mislim da krećem u novi život. Imam dosta prijatelja i naći ću već neki posao. Neće me biti sramota biti ni konobar", rekao je tada umirovljeni general Mladen Kruljac.

Prvog dana suđenja mogli su se čuti i neki tonski zapisi koje je Uskok snimio tijekom istrage koja je počela 2010. godine. Tako se mogla čuti panika koja je zavladala kad je u općinu Sibinj došla Zorka Fumić, zamjenica glavnog ravnatelja Uskoka, želeći razgovarati s osumnjičenicima i izuzeti potrebne dokumente.

"Rasturaju nas. Ne znam detalje. Ova ženska me rastura. Nije normalna…", govorio je, primjerice, bivši član općinskog poglavarstva Sibinja Ivan Mišković, koji je potom stupio u kontakt s Kruljcem te su se dogovorili naći u nekom ugostiteljskom objektu u Slavonskom Brodu.

Četiri godine kasnije, nakon što je Vrhovni sud vratio čitav proces na početak, presuđeno je da je Mladen Kruljac prekoračio zapovjedne ovlasti nakon što je naredio vojsci da uređuje cestu u gospodarskoj zoni općine Sibinj.

State Department SAD oštro po nama: Hrvatska je leglo korupcije i nasilja

Županijski sud u Osijeku, na ponovljenom je postupku, osudio Kruljca godinom dana zatvora, ali mu je zamijenjen radom za opće dobro. Obvezan je i vratiti državi gotovo 70.000 kuna koliko je bio trošak plaća vojnicima koji su radili na uređivanju ceste.

"Osamnaest je vojnika sudjelovalo u radovima, zbrojili smo dnevnice, terenski dodatak i troškove puta od Našica, gdje su bili smješteni, do Sibinja, i došli do toga iznosa. Nisu se u tom slučaju mogli primijeniti tržišni kriteriji za izračun štete", naveo je sudac Darko Krušlin.

Tužitelj Darko Dodig ocijenio je kako je "sud ublažio odgovornost svih optuženika". "Povrijeđen je zakon jer je vještačenje koje je temelj presude potpuno nezakonito. Vještačila je osoba koja uopće nije stalni sudski vještak, pored 20 osoba koje to jesu. Sud je institut stalnog sudskog vještaka doveo do apsurda. Utvrdio je i da nema štete za Općinu. Rimac je u roku od tri mjeseca na svoj tekući račun od ovih transakcija inkasirao 27 milijuna kuna. Postoji izreka u zapadnim zemljama 'Ne pitajte me za prvi milijun', a u Hrvatskoj ta izreka vrijedi 'Ne pitajte me za 27 milijuna'", komentirao je Dodig, najavljujući žalbu.