Prije sedam godina su nabacali podatke u strategiju i očito je samo mali krug ljudi znao što će se dogoditi. Tu je bez ikakve šire rasprave stvoren temelj za pogodovanje te sve sadašnje probleme s vjetroelektranama i obnovljivim izvorima. Priča nam to upućeni sugovornik o slučaju koji danas potresa Hrvatsku. Od sljedeće godine bi građani trebali preliti 1,8 milijardi kuna u privatne džepove vlasnika obnovljivih izvora, prvenstveno vjetroelektrana. Sve kroz veće račune za svaki potrošeni kilovat struje.
Hepovac koji je vukao konce za vjetar
U toj studiji je predviđeno čak 1200 megavata vjetroelektrana, kapacitet koji nije mogla primiti ni mreža niti je Hrvatska imala novca za platiti tolike povlaštene proizvođače. Struja iz vjetra se plaća po povlaštenoj, višoj cijeni nego ona na tržištu, a svu razliku pokrivaju od sljedeće godine isključivo građani. Naš sugovornik nam objašnjava da je jedan od ključnih ljudi koji je utjecao na strategiju tadašnji direktor investicija HEP-a Ante Ćurković. Nakon odlaska iz HEP-a Ćurković je prozvan “kralj vjetra”. On i njegova obitelj se nakon toga bave upravo razvijanjem vjetroelektrana vrijednih više od 200 milijuna eura. Zbog sumnji da je znao iskoristio svoju poziciju u HEP-u i osigurao prethodne dozvole podnijeta je i kaznena prijava prije dvije godine. Ćurković je sve opovrgao i sve je na tome stalo. Nema raspleta slučaja.
Prekasno se probudili i shvatili pogreške
Vjetroelektrane su nakon toga postale unosan posao oko kojih su se lomila koplja, ali postoje i ozbiljne sumnje na pogodovanja. Lani je od milijardu kuna naknade više od 60 posto otišlo upravo njihovim vlasnicima. A iznos će samo rasti. Tek u 2012. Institut “Hrvoje Požar” dokazuje da su njihovi kapaciteti preveliki i da sustav ne može primiti toliko energije. Ali bilo je već kasno, niz dozvola je već izdan i morale su se zbog toga dodijeliti kvote. Iako sad sve osporava, bivši ministar Radimir Čačić se ipak zalagao za prevelike kapacitete. Tek njegov nasljednik Ivan Vrdoljak reže kvote i cijene za vjetroelektrane. Ali i njegov mandat je obilježen ozbiljnim sumnjama na pogodovanje koje ćemo sad svi platiti kroz veće račune.
Kvote su dodijeljene bez dozvola
- Pa ja sam smanjio kvote i uštedio građanima pet do sedam milijardi - reći će danas Ivan Vrdoljak i pozvati Uskok neka sve ispita. Vrdoljak tješi da bi inače građani platili 21 milijardu kuna kroz godine, a sad će izdvojiti između 14 i 16 milijardi. No on je zaista srezao kvote, ali je ostavio i prijelazni rok u kojem su se još mogli prijaviti već započeti projekti. I tu leži niz optužbi da je upravo on pogodovao vjetroelektranama. U njegovu mandatu su se događale i stvari s dodjelom kvota i za druge obnovljive izvore koje sad ispituje policija, ali i dalje bez rezultata. Vrdoljakova administracija je srezala poticaje i kvote sredinom 2013. godine.
Službenica: Zvat će iz CEMP-a, što da radim?
Do kraja te godine mogli su se prijaviti svi koji su ranije započeli projekte ako ishode sve dozvole. Ostavio im je tako šest mjeseci da “ulete” u više cijene. Najsporniji je slučaj tvrtke CEMP poduzetnika iz Posušja Milenka Bašića. Oni su kraj Knina razvijali projekt Krš-Pađene, apsolutno najveći projekt vjetroelektrana u Hrvatskoj. U samo tri dana, na samom kraju godine, odobrena im je gradnja vjetroparka. Iako je brzina odobrenja impresivna, zanimljivo je da za dio od 42 megavata uopće nisu imali valjanu dozvolu.
Po dokumentima koje posjedujemo, Vrdoljakov kabinet se potrudio da sve ipak prođe. Unutar njega je bilo različitih mišljenja. Tako jedna službenica upozorava svoje nadređene da moraju pričekati pravomoćnost dozvole, da ima i drugih projekata koji bi po redu prvenstva trebali biti ranije odobreni. Zanimljivo je i kako počinje svoj mail nadređenima. - Nastavno na sastanak s gospodinom Ivanom Šimićem, direktorom CEMP-a, imaju tri otvorena pitanja. S obzirom na to da očekujem poziv direktora Šimića u podne, molim vas konzultacije - piše službenica (podaci poznati redakciji). I to svjedoči s kolikom se hitnošću sve radilo. CEMP je na kraju ušao u kvotu sa sporna 42 megavata zadnji dan u godini. Prema izračunu, time im je osigurano 310 milijuna kuna više u 14 godina nego da je ministarstvo pričekalo jedan dan. Taj novac ćemo im svi mi isplatiti. Poslovanje CEMP-a se povezivalo s prijateljstvom Ivana Bašića, brata vlasnika tvrtke, i Kreše Milanovića, brata Zorana Milanovića.
Kad je sve gotovo, svi prizivaju Uskočke istrage
Upravo zbog povoljnih ugovora vjetroelektrane su bile i predmet spekulacija. Projekti su se preprodavali, a svaka banka je rado dala kredit kad se pokazao ugovor koji jamči povlaštenu, višu cijenu. Ali nisu vjetroelektrane jedine. Policija istražuje i dodjelu kvota za investicije u solarna postrojenja. Za kvote se moralo prijaviti prvi dan 2014. godine, inače neradan za većinu pošta, osim tri u cijeloj Hrvatskoj. Većinu kvota dobilo je nekoliko povezanih tvrtki, a izvisilo je više od 2000 ostalih. Kasnije su mediji objavili svjedočenja službenica koje su unaprijed imale u pošti pripremljene pakete dokumenata koje su morale predati. Kvote su potrošene u nekoliko sekundi. Plaćanje naknada sad više ne možemo izbjeći, ali za Uskok ima posla...
