Nadbiskup napada školstvo, štiti prodekanicu s lažiranim CV-em
Ima već dva tjedna kako veledostojnik Đakovačko-osječke nadbiskupije, nadbiskup Đuro Hranić, ne odgovara na pitanje o životopisu Suzane Vuletić, prodekanice Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Hranić je, naime, veliki kancelar tog fakulteta, a o Suzani Vuletić smo pisali kao o osobi koja je nekoliko godina držala javnosti izložen životopis s nekoliko, kako se pokazalo, neistinitih podataka o sudjelovanju u znanstvenim projektima.
Uredno je prešućivala kad bi je na tribinama pompozno najavljivali kao da je završila specijalizaciju iz kliničke bioetike na Sveučilištu Georgetown, što bi bilo briljantno profesionalno dostignuće. Da doista jest tako.
No u ožujku je Sveučilište Georgetown Expressu odgovorilo da je bila riječ tek o ljetnom jednotjednom tečaju. Bio je to tek početak, a nakon niza otkrića Expressa o njenom slučaju, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja doznajemo da je naglo povukla svoju kandidaturu za člana Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje.
Ona je u životopisu tvrdila to da je "sudjelovala u Projektu EU-a, EU FP7 GlowBrain", vezanom uz matične stanice, da bi nam dr. Srećko Gajović s Hrvatskog instituta za mozak u Zagrebu, koji je vodio taj odličan projekt, rekao da ona "nije bila službeni suradnik na projektu". Do tada je do prodekanice Vuletić valjda već stigao glas što istražujemo, pa je izmijenila svoj CV na stranicama fakulteta, i to tako da je iz njega izbacila čak tri od šest navedenih znanstvenih projekata.
Između ostalog, izbacila je i istraživanje "Stavovi studenata... prema distanaziji..." A kad smo zavirili u rad istog naziva, pronašli smo da ga potpisuju dr. Štefica Mikšić i mr. Brankica Juranić s Medicinskog fakulteta u Osijeku, te Damir Ljubotina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Vuletić nije bilo. S Medicinskog fakulteta u Osijeku tvrdili su nam, istina, da ona jest sudjelovala u razvoju koncepta i pisanju, ali... zašto onda nije navedena među autorima? Ljubotina nam je rekao da je nije upoznao.
(Sve linkove, video-snimke, dokumente i detalje o životopisu dr. Suzane Vuletić možete pronaći u članku na Express.hr "Prodekanica; svoj tjedni tečaj proglasila specijalizacijom")
Nova zanimljivost u vezi s prodekanicom Vuletić je činjenica da je ona u prošloj akademskoj godini predavala, osim u Đakovu, na još četiri fakulteta; na sestrinstvu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, na Forenzici Sveučilišta u Splitu, na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru te na studiju sestrinstva Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Odjednom, kako smo tim fakultetima slali upite u vezi nje, stali su nam odgovarati da o njenom CV-u nemaju pojma, ali da ona ionako od iduće godine, 2018/19. kod njih više neće predavati jer to nije bilo niti predviđeno.
Samo u jednom slučaju su rekli da jest bilo predviđeno, ali da će joj otkazati ako se pokaže točnim da je CV doista kompromitiran. Suzanu Vuletić je inače bivši ministar znanosti Pavo Barišić na njenu kandidaturu još onomad imenovao u Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje. Ministricu Blaženku Divjak zato smo pitali je li Vuletić pri kandidaturi priložila onu verziju životopisa s dijelovima koji su se pokazali sumnjivima.
Ministarstvo je objasnilo da, zbog zaštite prava na privatnost, odbija dati traženu informaciju zato što je u međuvremenu, drugim riječima nakon objave članka u kojem smo spominjali i njenu kandidaturu u NVOO kao vrlo visoko tijelo iz sektora obrazovanja, Suzana Vuletić povukla kandidaturu. Riječ je inače o kandidaturi javne osobe za javnu funkciju, pa bi i kandidatura i životopis trebali biti javni. Zanimalo nas je samo je li to onaj isti životopis koji je ranije sama izložila na stranicama KBF-a u Đakovu.
Nadbiskup Đuro Hranić u priči o Suzani Vuletić pojavljuje se kao relevantan zato što je jedna od njegovih titula odnosno funkcija koje obnaša, i Veliki kancelar Katoličkog-bogoslovnog fakulteta. S obzirom da baš nitko niti na njenom fakultetu niti na sveučilištu niti bilo gdje u Hrvatskoj nije pokrenuo nikakvu istragu ili etičko propitkivanje zbog životopisa Suzane Vuletić, zanimalo nas je li možda barem on, veliki kancelar i nadbiskup, to napravio.
Što bi nadbiskup Hranić imao reći o tom slučaju posebno nas je zanimalo zato što je baš on 22. kolovoza pokazao da ga jako zanimaju teme iz obrazovanja i etike. Obrazovani sustav u Hrvatskoj ovako je kritizirao: "Crkva je svjesna da u ovom trenutku škola ne daje cjeloviti odgovor na pitanje tko je zapravo učenik, a time ni odgovor tko je doista čovjek."
Nije se Hranić tada toliko bavio problemom preopterećenosti učenika gradivom, nedostatnim uvjetima u pojedinim školama, nezgrapnim kurikulom ili sličnim, nego je vapio zato što obrazovanje "ne vodi računa o učenikovim vrijednostima". Na što je točno ciljao postalo je jasno kada je optužio "procese individualizacije i globalizacije" koji, rekao je, "ne dopuštaju zadirati u vrijednosni sustav učenika, u njegovo tumačenje ili, pak, u njegovu preobrazbu".
Nastavak na sljedećoj stranici...
"Na taj se način mladoga čovjeka čak iskorjenjuje iz ‘zemlje’ iz koje je izrastao. Taj prikriveni himan individualnosti, koji pojedinca stavlja na pijedestal svih normi, istodobno će, po potrebi, biti protivnikom pojedinca ukoliko se on ne uspije sam održati na životu. Od čovjeka koji je sam sebi postao središtem ostat će krhotine neostvarene budućnosti", napisao je.
Ako netko još nije shvatio, kao rješenje je na kraju naveo da "vjeronauk u školi, zajedno sa župnom katehezom, želi govoriti o ljepoti čovjeka i njegova dostojanstva". Drugim riječima, prema Hraniću nije dovoljno dijete u školi naučiti da čita, piše, računa i svim onim čudesima iz prirodnih, društvenih znanosti, umjetnosti i vještinama.
Nije dovoljno niti da ga se u školi podsjeća da pazi na higijenu, bude pristojan, posebno prema starijima, da ne urla, da se ne tuče, da poštuje sve ljude bez obzira na spol, nacionalnost, vjeru ili nevjeru, seksualnu orijentaciju, društveni status i slično. Hranić navodi da problem obrazovnog sustava u Hrvatskoj nije odricanje djeci da nauče kritički razmišljati, nego to što je čovjek u središtu svega.
Pa zato, umjesto da čovjeka obrazovni sustav tretira onako kakav je rođen, slobodan od ikakvih etiketa, Hranić smatra da je glavni problem obrazovanja što se djecu ne uči da su katolici, Hrvati, heteroseksualni i tome slično. Bez obzira što možda nisu. Ili što možda jesu, ali imaju o tome drugačiji stav od onog njegovog.
Nadbiskup je i inače sklon neobičnim interpretacijama svijeta. U jednoj od svojih etičkih propovijedi/ predavanja o etici, Hranić je u siječnju 2018. u Trnavi kod Đakova govorio o klimatskim promjenama, pa je tada uspio zaključiti da je "priroda zajedno s čovjekom kristocentrična". Nije zabilježeno da je netko tada Hranića pitao što je s "nekristocentričnim" čovjekom bilo tijekom sedam milijuna godina evolucije do Nove ere, odnosno rođenja Isusa Krista, ili s prirodom tijekom 3,5 milijardi godina.
No dok je nadbiskup Hranić pronašao vremena i ideje promišljati i govoriti na ove načine o prirodi i obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, nije pronašao način za odgovoriti je li što učinio, kao Veliki kancelar KBF-a u Đakovu, u pogledu prodekanice tog fakulteta Suzane Vuletić za koju je Express pronašao podatke iz životopisa koji je ona potom uklonila iz vidokruga javnosti. A onda i povukla kandidaturu za NVOO.
Što se tog dijela tiče, za Suzanu Vuletić pronašli smo tragove da se čak službeno predstavljala kao "članica NVOO-a", iako to nikad nije postala, zato što Sabor ove članove NVOO-a nikada nije potvrdio. To je, doduše, odavno trebao i sramotno je što nije, jer Hrvatska bez tog tijela ne bi smjela donositi mnoge zakone i uredbe iz područja obrazovanja.
Dr. Vuletić hrvatska javnost upamtila je i po etičkim dociranjima u javnosti, primjerice kritici iz 2013. godine, u kojoj je ustvrdila da već i sam naslov filma "Svećenikova djeca" predstavlja "provokaciju za svako Božje dijete" te da film predstavlja "progon Crkve i kršćana". Kad smo za komentar slučaja s njenim životopisom zamolili rektora Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Vladu Guberca, ispalo je da je i on već čitao članak iz ožujka.
"Što vi imate protiv Suzane Vuletić?", bilo je prvo što nam je rekao. Objasnili smo mu da je interes novinarski, da novinarski istražujemo indicije da je njen životopis bio u nekim točkama neistinit, kao i utjecaj takvih pojava na znanstveni i obrazovni život u Hrvatskoj. Guberac je i aktualni predsjednik Rektorskog zbora u Hrvatskoj, ne bi bilo nepristojno da je barem on potaknuo barem etičku provjeru životopisa prodekanice iz Đakova.
Požalili smo se da zbog toga još ne znamo li je isti CV sa spornim navodima Suzana Vuletić koristila i kad se sredinom 2017. natjecala za izbor iz docentice u izvanrednu profesoricu. U to doba drugdje je već koristila taj CV. Rektor Guberac nas je uputio na dekana njenog fakulteta Ivicu Raguža, onoga što se proslavio izjavama o "drugotnoj ženi", "prvotnom muškarcu" i po tome što je "po ženskoj neposlušnosti grijeh ušao u svijet".
Rekli smo mu da jesmo, službenim kanalima, ali da ne odgovara na upite. Rektor Guberac je potom obećao da će on reći dekanu Ragužu da nam odgovori. No od dekana Raguža već mjesecima nema niti glasa. Isto kao niti od nadbiskupa Hranića, velikoga kancelara.