Hrvatska je druga po najgorim štetama od klimatskih promjena
Prije nekoliko dana Europska agencija za okoliš (EEA) objavila je rezultate opsežne studije o štetama koje su pretrpjele ekonomije europskih država uslijed klimatskih ekstrema od 1980. do 2013. Hrvatska, prema računici ovog tijela EU-a, izgubila je u tom razdoblju milijarde dolara. Ispalo je da je naša zemlja uslijed prirodnih katastrofa tijekom te 33 godine bila druga najgore pogođena u Europi u odnosu na njen BDP; gubila je godišnje čak 0,2 posto BDP-a.
O redu veličine kakvih monstruoznih šteta je riječ, dolazi se ako se uzme u računicu već i samo jedna godina, primjerice 2014., kada je godišnji hrvatski BDP bio oko 58 milijardi dolara. Stručnjaci su izračunali ukupan iznos šteta koje smo pretrpjeli i došli do 2,25 milijardi eura. Za toliki novac, primjerice, danas bi se moglo platiti oko tri četvrtine kompanije kao što je INA. EEA je odlučila biti i slikovita, pa je istaknula da to po stanovniku Republike Hrvatske iznosi 500 eura.
Pritom je ovakva računica još i konzervativna, jer su klimatske promjene svake godine sve silovitije, štete su sve veće i, posebno dijelu svijeta u kojem se nalazi Hrvatska, ozbiljno se ne piše dobro. "Klimatske promjene predstavljaju sve veći rizik po ekosustave, ljudsko zdravlje i ekonomiju u Europi", stoji u izvještaju EEA. Sveukupno, Europa je u ovom razdoblju pretrpjela 400 milijardi eura šteta, a stvari će ići samo na gore. Izvještaj izdvaja južnu i jugoistočnu Europu kao dio koji će najgore stradati.
Sve gori toplotni udari, sve manje padalina, niži vodostaji rijeka, suše, sve gore stanje s poljoprivredom, požari, izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, zarazne bolesti... Sljedeća na udaru će biti obalna područja, znači, bitan dio Hrvatske, a što se tiče nizina, kad kiše i bude bilo, to će biti naglo i u takvim količinama da će biti sve češće poplave. Istočna Hrvatska tako se u izvještaju ističe kao područje u vrhu ugroženosti po eroziji tla zbog sve gorih poplava.
Što se hrvatskog dijela Jadrana tiče, ljeta su već danas sve toplija i sve sušnija. I dok je topla klima već dulje od jednog stoljeća bila jedna od ključnih stvari za razvoj turizma, klimatske promjene na Jadranu značit će suše, sve gore šumske požare, pa i prevelike vrućine. Nedavno su stručna tijela EU-a izračunala da nam već sljedećih nekoliko godina prijeti toliki klimatski udar udar na turizam da bismo gubili dodatnih 0,16 posto BDP-a.
Ista studija predviđa da bi zemlje južnog Mediterana imale gubitke i triput veće, a to je opet Hrvatskoj pod nosom. Diljem svijeta danas od klimatskih promjena godišnje umire oko 400.000 ljudi, a materijalne štete su 1200 milijardi dolara ili 1,6 posto BDP-a. Velika Britanija, koja čak i nije u prvom redu razvijenih zemalja koje se bore za energetski zaokret prema zelenoj ekonomiji, nedavno je predstavila izvještaj po kojem će dugoročno svijet od klimatskih promjena trpjeti najmanje pet posto BDP-a godišnje šteta, i to prema najblažim predviđanjima. Prema najgorim, to bi moglo rasti sve do 20 posto.