Hrvatska katastrofa: Plaća više nije dovoljna za život

Davor Javorović/ PIXSELL
Iz Hrvatske u sljedećih pet godina može otići još 500.000 ljudi. Ostat će samo najbogatiji, uhljebi, ugostitelji i starci, a mlade iz domovine najviše tjera korupcija, nepotizam i nemoral političkih elita
Vidi originalni članak

Sljedećih pet godina Hrvatsku bi moglo napustiti još 500.000 građana. Nakon toga će u zemlji ostati samo oni koji su se obogatili u pretvorbi i privatizaciji, oni koji su od roditelja naslijedili krov nad glavom, povlašteni s visokim mirovinama, uhljebi, nešto ugostitelja i starci.

Ovo nisu paušalne procjene ni usputna nagađanja nekih laika nego egzaktni i šokantni podaci temeljeni na istraživanju doc. dr. sc. Tade Jurića, povjesničara i doktora političkih znanosti s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Upravo je ovaj znanstvenik lani napravio veliko istraživanje o iseljavanju Hrvata u Njemačku, na temelju kojeg je došao do podatka da hrvatski migracijski potencijal nije neiscrpan: On iznosi oko 800.000 građana. Prema podacima Eurostata već se iselilo 348.000 ljudi.

Iseljavanje Egzodus iz Hrvatske je loša vijest za nas, ali super za HDZ

Ovim tempom iz Hrvatske će se ljudi iseljavati još samo od pet do sedam godina, kad bi migracijski potencijal bio potpuno ispražnjen. Naprosto, više ne bi imao tko otići iz zemlje.

A nakon što u Hrvatskoj ostanu samo određene skupine ljudi, percepcija ispitanika o budućnosti vrlo je mračna i sumorna. Naši ispitanici tvrde da je za sve ostale perspektiva u zemlji takva da “mogu samo raditi za gore navedenu skupinu kako bi oni održali svoje bogatstvo i lagodan život; mlada obitelj, čak i s dvije plaće od po 4000 kuna ne može naprosto preživjeti niti u jednom od četiri velika hrvatska grada, a kamoli ostvariti kupovinu nekretnine; plaće naprosto nisu dovoljne za dostojanstven život”, navodi dalje dr. Jurić, koji je u prosincu lani završio veliko istraživanje naslovljeno “Suvremeno iseljavanje Hrvata u Njemačku: karakteristike i motivi”, gdje se prvi u Hrvatskoj empirijski bavio svim aspektima egzodusa Hrvata u tu zemlju.

Uvjereni da je drugdje bolje

Iako je novac važan za preživljavanje, on nije glavni motiv odlaska, a dugovi i krediti iseljenicima su manje važni od općeg osjećaja pesimizma i beznađa, obiteljskih problema, uvjerenja da će djeci biti bolje negdje drugdje, nepovjerenja u razvitak države te nemorala političkih elita. Štoviše, gotovo nitko iz Hrvatske ne odlazi da bi se obogatio, bogatstvo u vrijednosnom sustavu ljudi koji napuštaju zemlju najmanje je važno (!), a vrlo je malo i onih koji to čine zbog dugova ili kredita. Ali zato je mnogo, doista mnogo onih koji u istraživanju kao najvažnije motive navode opći osjećaj beznađa i pesimizma, uvjerenje da će djeci negdje drugdje biti bolje, pravnu nesigurnost te - nemoral političkih elita!

Na uzorku od 1200 ispitanika iseljenih u Njemačku Jurić je vrlo detaljno istraživao uzroke iseljavanja, dobne i obrazovne skupine, zadovoljstvo ispitanika u novoj sredini itd.

A ona? Kolindine mjere: Sve to Plenki treba napraviti

- Istraživanje pokazuje kako glavni motivi iseljavanja, prema percepciji samih iseljenika, nisu ekonomski. Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da je glavni poticaj na odlazak iz zemlje predodžba da u Hrvatskoj nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja. Percepcija iseljenika je da se hrvatsko društvo moralno slomilo. Istraživanje ukazuje na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Većina naših ispitanika se slaže da Hrvatska nije društvo koje svojim građanima osigurava dostojan život i perspektivu, odnosno pravnu sigurnost, ekonomski prosperitet i mogućnost profesionalnog razvoja – objašnjava Jurić. S njim se slažu vodeći hrvatski demografi i sociolozi navodeći upravo slične razloge emigracijskog vala u druge zemlje.

- Mladi danas napuštaju Hrvatsku primarno radi neuređenog društvenog i političkog sustava, zbog načina upravljanja Hrvatskom, zbog jasnog osjećaja nepravde i nepostojanja vrijednosnih kriterija, zbog pravosudnog i svakog drugog nereda i, u konačnici, zbog nevjerovanja u hrvatsku budućnost – objašnjava demograf prof. Stjepan Šterc.

Širi se osjećaj beznađa


- Čovjek je sretan kad mu život ima smisla, a smisao mu daje ono što radi. U Hrvatskoj stvari, nažalost, ne funkcioniraju tako. Većina ljudi ne vidi smisao jer ono što rade ne daje nikakve rezultate. Od svog rada ne mogu živjeti niti si priuštiti bilo što. Ljudi su sretni u uređenim državama, pa onda govorimo o društvenim uzrocima sreće, to je socijalni korelat. Nema smisla raditi ako od toga ne možete zadovoljiti osnovne egzistencijalne potrebe. S druge strane, tu je prošireni osjećaj beznađa koji se širi jer ljudi bez obzira na neke ekonomske pokazatelje nemaju osjećaj da političke elite idu u dobrom smjeru. U središtu svakog političkog sustava treba biti čovjek. Jasno je, ako se trči samo za profitom i produktivnošću, da onda iz te slike izmiče čovjek, koji nije u središtu pažnje nego procedura, a tome su krivi politika, poslodavci, uređenje društva u Hrvatskoj - kazao je nedavno sociolog dr. Siniša Zrinščak objašnjavajući zašto su Hrvati u Hrvatskoj nesretni. Oni koji su otišli za Jurićevo istraživanje potvrdili su upravo to.

- Odgovornost za sadašnju situaciju i masovno iseljavanje mladih iz zemlje snose nesposobni političari, neučinkovito pravosuđe i ratni profiteri. Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija pri vrhu su motiva koji su pridonijeli iseljavanju. Istraživanje je potvrdilo da su politička neizvjesnost i nestabilnost mnogima bili poticaj za odlazak. Većina traži sigurnost i uređen sustav - kazao je Jurić navodeći razmišljanja iseljenika. Ističe kako ekonomija nije glavni razlog odlaska, pa onda njezino poboljšanje neće doprinijeti povratku.

Mladi ljudi najčešće odlaze

Hrvatska svake godine samo prirodnim putem gubi grad veličine Osijeka, nastavlja on, iako službeni podaci Državnog zavoda za statistiku nisu ažurirani.

Od travnja 2011. do ožujka 2018. prirodnim putem izgubili smo 91.750 stanovnika. Od navodno 300.000 dosad iseljenih najviše je ljudi otišlo u Njemačku, njih 56 posto, najviše iz Zagreba i središnje Hrvatske te Slavonije i Baranje. Riječ je o mladim ljudima starosti od 20 do 39 godina, a takvih je nešto više od 47 posto.

STANJE NACIJE Živimo u nezdravoj demokraciji pa nam je takva i demografija

Slična situacija je i s Irskom, gdje bilježe porast broja Hrvata od čak 431 posto od 2011. do 2016. godine. Oko 35 posto hrvatskih iseljenika u Irsku dolazi iz istočne Hrvatske. Rekorder u odlascima je Požeško-slavonska županija, koja 2016. bilježi čak 990 odseljenih na 100 doseljenih stanovnika. No Hrvatska je i kroz povijest bila zemlja iz koje se emigriralo, najčešće u Njemačku.

Demografija je pitanje budućnosti

 Postoji ipak bitna razlika. Ranija su se iseljavanja odvijala u okviru još prirodnog rasta. Sad ga više nema niti će se pojaviti sam od sebe. Razina je prirodnog pada i starenja ukupne populacije razarajuća, pa je potpuno svima dobronamjernima jasno da to postaje pitanje budućnosti, opstanka i svakog smislenog razvoja Hrvatske. Samo još to treba shvatiti politika, ili bolje rečeno sebični političari - nastavlja prof. Šterc.

A politika do sada u Hrvatskoj, tvrde naši sugovornici, ništa konkretno nije poduzela.

- Nijedna vlada koja se ozbiljno uhvati u koštac sa stvarnim problemima hrvatskog društva neće moći preživjeti vjerojatno niti cijeli mandat, a kamoli dočekati idući mandat. Stoga niti nema stvarnih pomaka u cijelom ovom procesu. Vlast je zainteresirana za lake političke bodove. Vidimo da vlast (kako lijeva tako i desna, odnosno centristička) bježi od odgovornosti i stvarnih problema. Na njihovom dnevnom redu stalno se vraćaju teme iz prošlosti, vraćaju se teme oko kojih nema konsenzusa, vraćaju se fabricirani problemi kako bi se za neuspjeh u ekonomiji, ili generalno u društvu , moglo optužiti ‘druge’.

Ne bi izdržali ni jedan mandat

Ljudi koji bi bili u stanju provesti dalekosežne reforme koje su u ovom trenu potrebne hrvatskom društvu moraju biti ljudi iz struke, koji bi ‘odradili’ posao isključivo kao profesionalci, i koji bi se nakon toga povukli iz politike. Nijedna ‘politička’ vlada po prirodi stvari ne može obaviti taj posao – dodao je Jurić.

EMIGRACIJA Odlaze li Hrvati privremeno ili zauvijek?

Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku navode kako su poduzeli cijeli niz demografskih mjera, od povećanja novčane potpore za rođenje djeteta, povećanja limita ukupnog dohotka po kućanstvu, proširili su krug djece koja ima pravo na dječji doplatak, povećali su novčane naknade za nezaposlene. Navode kako su dodatno povećali materijalne uvjete u vrtićima te produljili njihovo radno vrijeme te pružili podršku i promicali prava djece. Pridodali su tome posebne programe za zapošljavanje mladih, stambene mjere te porezne olakšice. Ukupno, navode iz ministarstva, za te su mjere predvidjeli više od 6,5 milijardi kuna. Demografi smatraju kako ova, kao ni sve dosadašnje vlade, po pitanju demografske politike nisu učinili ništa značajno niti će to učiniti u skorijem periodu jer nemaju jasno razrađene strategije ni ciljeve.

Posjeti Express