Hrvatsko zdravstvo: Liječi nas 63 posto žena
Demografski atlas hrvatskog liječništva, prvi atlas takve vrste objavljen u Hrvatskoj, predstavljen je u subotu u Rovinju u sklopu središnjeg strukovnog liječničkog skupa u organizaciji Hrvatske liječničke komore gdje je rečeno da u Hrvatskoj radi 14.394 liječnika, u inozemstvo je otišlo njih 525, a u Hrvatsku je došlo 30 liječnika te da je povećan trend feminizacije u zdravstvu, jer je muških liječnika danas 37 posto pa većinu čine njihove kolegice.
Nakladnik je Hrvatska liječnička komora, a riječ je o opširnom dokumentu na gotovo 400 stranica, koji prema brojnim sociodemografskim pokazateljima objektivno prikazuje trenutno stanje liječništva u Hrvatskoj. Na predstavljaju Atlasa rečeno je kako činjenice i statistike s početka 2017. govore kako je od ulaska u Europsku uniju iz Hrvatske otišlo 525 liječnika, a iz inozemstva ih je stiglo trideset.
Povećan je trend feminizacije u zdravstvu, jer muških doktora ima samo 37 posto u odnosu na kolegice, i u prosjeku su od njih stariji. Trenutno u Hrvatskoj radi 14.394 liječnika, no važno je istaknuti kako će u idućih deset godina u Hrvatskoj biti umirovljen najveći broj liječnika do sada, najmanje njih četiri tisuće, no s time paralelno će na medicinskim fakultetima diplomirati i najveći broj doktora medicine do sada.
Uz to se očekuje i neprekidan rast umirovljeničke populacije, kao i nastavak trenda odlaska mladih liječnika u inozemstvo, navode iz Hrvatske liječničke komore. Zaključak je Demografskog atlasa, stoga, da je krajnje vrijeme za izradu srednjoročnih planova i strategija kojima će se zaustaviti odlazak liječnika i ravnomjerno popuniti mjesta onih koji odlaze u mirovinu te zadovoljiti zdravstvene potrebe populacije koja će biti sve starija.
Predsjednik Hrvatske liječničke komore Trpimir Goluža rekao je da je Demografski atlas hrvatskog liječništva njihov dar hrvatskom društvu i upozorava odgovorne da trebaju biti promišljeni, jer se samo na osnovu točnih i objektivnih podataka mogu donositi prave politike i graditi bolje hrvatsko društvo.
"Ključni podatak koji čitamo iz njega je da naše zdravstvo i građani imaju šansu, jer će u narednih pet godina u Hrvatskoj diplomirati najveći broj mladih liječnika. Na nama je hoćemo li ih znati zadržati ili ćemo ih pustiti da budu vrijednost drugih naroda. Komora itekako radi da se u Hrvatskoj stvore uvjeti u kojima će mladi ljudi htjeti ostati i živjeti, i htjeti liječiti sve hrvatske građane", rekao je Goluža.
Po njegovim riječima, demografski atlas ukazao je i na druge probleme u zdravstvu s obzirom da u tri specijalističke kategorije postoji vrlo nepovoljan omjer starijih kolega specijalista u odnosu na mlade specijalizante.
"Nedostaje liječnika primarne medicine u Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Ličko-senjskoj županiji, dok u čitavoj Hrvatskoj kronično fali ginekologa i pedijatara na razini primarne zdravstvene zaštite, a postojeći su preopterećeni prevelikim brojem pacijenata. U istočnoj zdravstvenoj regiji liječnici odrađuju veći broj prekovremenih sati od kolega u drugim zdravstvenim regijama, što bi moglo ukazivati na nedostatak kadra u istočnoj Hrvatskoj", naglasio je Goluža.
Dodao je kako je više od polovice liječnika koji su radili prekovremeno u javno-zdravstvenom sustavu imalo više od 250 sati prekovremenog rada godišnje.
Isto tako je, smatra, posljednjih godina znatno povećan broj liječnika specijalista koji nastavljaju raditi i nakon doba za umirovljenje, što je posljedica nedostatka mladog kadra, ali to nije rješenje za spas hrvatskog zdravstvenog sustava. Stoga, kako bi nastavila pomagati u procesu reforme zdravstva, Komora namjerava osnovati odjel za analitiku i medicinsku demografiju, koji će sustavno prikupljati sve podatke o liječničkoj profesiji, najavio je Goluža.