Prema očekivanom trajanju života, ne bi prosječan hrvatski radnik vjerovao, živjeti u Hrvatskoj još uvijek je prednost u odnosu na cijeli svijet. Express je nedavno pisao o istraživanju Imperial College London, koje je obuhvatilo 35 zemalja svijeta visoko i srednje razvijenih, a Hrvatska je u tom istraživanju ispala kao 28. zemlja svijeta prema očekivanom trajanju života. (Tablice i grafovi na dnu teksta i u galeriji slika).
Zapravo odlično s obzirom na to da su skoro sve do jedne od preostalih zemalja, s izuzetkom iznimaka poput Kube, gore ili neopisivo gore od Hrvatske po tom pitanju. Tada je ispalo da rođeni u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina mogu računati da će njihova generacija prosječno živjeti 79 godina i kusur za žene i nekih šest godina manje za muškarce. Dakako, riječ je o današnjim dječacima i djevojčicama.
Rođeni do 2030. u Hrvatskoj moći će računati na čak četiri godine duže. Hrvatska, prema tom istraživanju, puno duguje još uvijek koliko toliko očuvanom općoj zdravstvenoj zaštiti iz socijalizma, tako da Hrvate ne uspijevaju u velikoj mjeri uništiti niti grozne statistke raširenosti pušenja i alkohola. Stanje s očekivanim trajanjem života u našoj zemlji postaju posebno zanimljive ako se pogleda kako stoje pojedine regije u Hrvatskoj u odnosu na krajeve po istočnoj i zapadnoj Europi, te u odnosu na pojedine države u SAD-u.
Po trenutku u kojem će po Hrvate stizati "sablasni žetelac" Hrvatska je izrazito podijeljena na sjever i jug. Prema statistikama za rođene 2008. i 2009., najniže je za očekivati da će živjeti stanovnici iz Krapinsko-zagorske županije; niti 69 godina muškarci i 78 godina žene. Muškarci u toj županiji mogu očekivati da će u prosjeku živjeti čak za koji tjedan kraće čak i od Egipćana.
Obrazac se slijedi diljem Panonske nizine koja je u cijelosti znantno ispod prosjeka EU-a, slika zapravo ostavlja dojam stanja po istočnoj Europi, mjestimično i gore. Ako bi se, pak, taj dio Hrvatske uspoređivao s SAD-om, vidjela bi se sličnost sa stanjem na jugoistoku SAD-a; od Oklahome do Južne Karoline i Georgije, s izuzetkom Floride. Stanje u Hrvatskoj puno je bolje čim se krene od Like prema Kvarneru i Istri, te posebno u Dalmaciji.
Tako Istrani mogu očekivati da će živjeti u prosjeku dulje čak i od Zagrepčana, koji su blagoslovljeni bez prema najboljom zdravstvenom skrbi već time što žive u glavnom, najvećem i najbogatijem gradu s najviše bolnica. Zagreb za muškarce, dakle, nešto preko 74 godine i za žene nešto preko 80, dok Istra stoji 74 i pol za muškarce i skoro 82 za žene. Zanimljivo je da se dulje živi kako se ide sve južnije, te kako se trend nastavlja i u Dalmaciji.
Tako se u Zadru i Šibeniku dulje živi nego u Istri, u Splitu i mikroregiji oko njega prosječno bi se trebalo živjeti skoro 75 godina za muškarce i 81 za žene, te najdulje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji; čak 75 godina za muškarce i 82 godine za žene. To su već prosjeci kojima se odlikuju najveći dijelovi Finske, Njemačke, bolji čak i od Belgije ili Portugala, nedostižni Škotima, uopće većini Britanaca... Uopće, očekivano trajanje života u Dalmaciji više je nego prosjeci za SAD, nego prosjeci za svaku od pojedinih država u SAD-u, te je u rangu skoro pa najrazvijenijih članica EU-a.
