Top News
4922 prikaza

Hrvatska 6. najnepravednija u EU, evo zašto nije najgora

Zastave EU
Pixabay
Neke stvari ste znali, ali će vas šokirati po čemu smo najbolji u EU i još neke stvari...

Ako se mjeri socijalna pravda u EU, Hrvatska je šesta najnepravednija članica unije zbratimljenih europskih nacija. Ono što je utješno jest to da nije baš najgora, niti pri samom dnu, što čak nije niti tako loše s obzirom da je ipak riječ o EU-u. A i u nekim stvarima Hrvatska je iznenađujuće dobra. Kao što je u nekima šokantno loša. Cijeli izvještaj kako je Bertelsmann Stiftung ocijenio našu zemlju i sve ostale članice možete vidjeti ovdje.

Općeniti zaključak istraživanja je da je EU, nakon što je izišla iz krize u koju je, skupa s većim dijelom svijeta upala 2008., sada ušla u fazu u kojoj se to napokon može vidjeti i na razini prosječnog stanovnika. Nezaposlenih je manje nego prošle godine u 26 od 28 članica, pala je s prosjeka od 11 posto 2013. na 8,7 posto. Ali je problem to što se sjeverne članice puno brže oporavljaju po pitanju standarda i društvene pravde nego one na jugu, koje...

Indeks društvene pravde | Author: Bertelsmann Stiftung Bertelsmann Stiftung

Danska, Švedska, Finska, pa potom Češka, Slovačka, Njemačka – tako ide poredak zemalja u EU u kojima obični građani žive u najpravednijim društvima EU-a. A od dolje prema gore poredak ide ovako: Grčka, u kojoj su društvene podjele na siromašne i bogate apsolutno najgore, Rumunjska, Bugarska, Italija, Španjolska, Hrvatska, Mađarska... Za Hrvatsku se u izvještaju navodi da još uvijek, kao 23. na listi, spada među članice EU-a s najnižom razinom društvene pravednosti.

"Ona pokazuje samo malo poboljšanje u odnosu na prošlo istraživanje", općenita je ocjena. Prvo loše vijesti. Po stopi nezaposlenosti Hrvatska je sa 13,3 posto tek 26., odnosno 3. najgora. Jedine gore od naše zemlje su Španjolska s jezivih 19,7 posto i Grčka s 23,7 posto, što je već brojka logičnija za zemlje trećeg svijeta nego EU. Što se zaposlenosti stanovništva tiče, Hrvatska je tu još gora.

Od svih radno sposobnih građana naše zemlje, zaposlenih je samo 56,9 posto, po čemu je Hrvatska tek 27. ili druga najgora. Tek nešto malo bolja je Italija u kojoj radi 57,2 posto radno sposobnih, a puno gora je Grčka sa samo 52 posto zaposlenih. Prosječna zaposlenost u EU je, inače, 66,6 posto, a viša od 70 posto je u čak osam članica. No, čak i to je u slučaju Hrvatske poboljšanje. Prošli put kad se mjerilo, zaposlenost je bila samo 52,5 posto.

Indeks društvene pravde | Author: Bertelsmann Stiftung Bertelsmann Stiftung

Kakve je prirode život u našoj zemlji Bertelsmann Stiftung jako lijepo opisuje kad navodi koji su specifični problemi koji muče radnike u Hrvatskoj. Pa tako kaže da je među starijima sposobnim za rad zaposlenih u Hrvatskoj samo 38,1 posto, što je drugi najgori rezultat u EU i o čemu se proteklih godina povremeno pisalo u hrvatskim medijima; o "kultu mladosti", odnosno u velikoj većini slučajeva izrazitom zaobilaženju osoba u 50-ima, posebno u 60-ima, pri odlučivanju poslodavaca koga će se zaposliti.

A ima i gore. Od onih koji su zaposleni na određeno vrijeme, čak 80,1 posto hrvatskih radnika u takvom je statusu zato što su to tako sami htjeli. Četiri petine ih je, dakle, na to prisiljeno. Te dvije kategorije svjedoče o razinama prava radnika. Inače nam je u odnosu na 2013. nezaposlenost pala s čak 17,5 posto na 13,3 posto, a postotak nezaposlenih dulje od jedne godine s čak 11,1 posto na 6,7 posto. Nije nikakva posebna sreća, ali se nešto ipak popravilo. A mladi?

Što se tiče radno sposobnih građana u dobi od 15 do 24 godine, zaposlenost u Hrvatskoj je 31,3 posto, po tome je naša zemlja 25. Najveći postotak nezaposlenih je među onima sa završenom samo osnovnom školom; 16,8 posto, što je bitno niže od 24,4 posto koliko je bilo 2013. "Ekonomski oporavak pridonio jest smanjenju nezaposlenosti, ali je glavni utjecaj na to imao intenzivno iseljavanje radnika iz Hrvatske u druge zemlje EU-a", stoji u izvještaju.

Indeks društvene pravde | Author: Bertelsmann Stiftung Bertelsmann Stiftung

"Malo se učinilo u otvaranju novih radnih mjesta. Kad se usporedi, vidi se da uzrok visokoj nezaposlenosti nije nestajanje radnih mjesta, koliko je slabo otvaranje novih", stoji u izvještaju kao užasna kritika vladama u posljednjih godinu, dvije ili tri. A dobre vijesti? U prvom redu obrazovanje. Hrvatska je po jednakosti šansi siromašnih u odnosu na bogate da se školuju jednako kvalitetno, čak osma u EU.

Za najbolje plasirane, naravno, pogledajte prema sjeveru EU, u prvom redu na Skandinaviju i tri baltičke republike, što je za zemlju poput naše izrazito laskavo društvo. Hrvatska je u istom društvu i na istom mjestu kad se gleda i ulaganje u obrazovanje predškolske djece. Kad se mjeri postotak onih koji prije vremena napuštaju osnovno ili srednje školovanje koje su upisali, Hrvatska je u EU – najbolja.

Samo 2,8 posto naše djece ispada iz obrazovnog sustava prije završetka primarnog ili upisanog nekakvog višeg obrazovanja. Čak i Litva koja je druga najbolja u EU ima taj postotak već 4,8, Slovenija koje je treća izgubi 4,9 posto... Najgore su Rumunjska sa 18,5, Španjolska sa 19 i Malta sa 19,6 posto. I to se u izvještaju prepoznaje.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 1/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.