Iran se guši u krvi, Trump prijeti: Ako objese prosvjednike, vidjet će!
Brutalni obračun iranskog režima s prosvjednicima odnosi tisuće života. Američki predsjednik Donald Trump pojačava retoriku i prijeti vojnom intervencijom. Svijet sa strepnjom gleda prema Teheranu gdje bi se, prema izvješćima, trebala biti prva smaknuća uhićenih, a Trumpove poruke iranskim vlastima i prosvjednicima postaju sve izravnije.
Nakon što je iranski režim uveo gotovo potpunu internetsku blokadu kako bi sakrio razmjere nasilja, procjene o broju žrtava neprestano rastu. Američka agencija za ljudska prava HRANA objavila je stravične podatke o najmanje 2571 ubijenoj osobi, od čega je više od 2400 prosvjednika. Liječnici iz Irana opisuju pretrpane bolnice i hitne službe pune ranjenika s prostrjelnim ranama, a uhićeno je više od 18.000 ljudi. Kap koja je prelila čašu i izazvala najoštriju Trumpovu reakciju najava je da režim planira započeti s pogubljenjima.
Crvena linija je prijeđena
U središtu pozornosti je slučaj 26-godišnjeg Erfana Soltanija, uhićenog u Karaju blizu Teherana. Prema kurdskoj organizaciji za ljudska prava Hengaw, njegova je obitelj obaviještena da je osuđen na smrt i da će biti pogubljen u srijedu. Ta je vijest odjeknula svijetom i potaknula Trumpa da povuče, kako se čini, konačnu crvenu liniju.
U intervjuu za CBS, Trump je izravno zaprijetio Teheranu.
- Poduzet ćemo vrlo snažnu akciju. Ako učine takvo što, poduzet ćemo vrlo snažnu akciju. Neće im to dobro završiti - poručio je Trump, aludirajući na nedavne američke vojne operacije u Venezueli i ubojstvo vođe Islamske države Abu Bakr al-Baghdadija kao primjere svoje odlučnosti.
Njegove prijetnje prate i poruke ohrabrenja iranskom narodu. Na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio je:
"Iranski domoljubi, nastavite prosvjedovati - preuzmite svoje institucije!!!... Pomoć je na putu."
Dodao je da je otkazao sastanke s iranskim dužnosnicima dok se ne zaustavi "besmisleno ubijanje" prosvjednika.
Iako Trump nije precizirao o kakvoj se pomoći radi, Bijela kuća je potvrdila da su zračni udari jedna od "mnogih, mnogih opcija" koje predsjednik razmatra.
Hoće li SAD vojno intervenirati?
Američka intervencija u Iranu bila bi daleko složenija od nedavne akcije u Venezueli, upozoravaju analitičari. Dr. James Dorsey s Rajaratnam School of International Studies ističe da Iran ima vojsku očvrsnutu u borbama, znatno je veća zemlja i ima kohezivan režim.
- Značajan dio iranskog stanovništva ne voli ovaj režim. Ali to ne znači da žele stranu intervenciju - upozorava Dorsey.
Eventualna vojna akcija, smatra, vjerojatno bi bila ograničena na zračne udare na civilnu i vojnu infrastrukturu režima, slično američkom sudjelovanju u izraelsko-iranskom ratu prošle godine. Kopnena operacija se čini malo vjerojatnom.
Cilj takve intervencije, prema dr. Jean-Loup Smaanu s Instituta za Bliski istok, bio bi ohrabriti prosvjednike i ubrzati kolaps Islamske Republike, što je dugoročni cilj Washingtona još od revolucije 1979. godine. Ipak, Trumpova poznata odbojnost prema "izgradnji nacija" sugerira da bi, čak i ako intervenira, mogao ciljati na scenarij sličan Venezueli - obezglaviti trenutni režim i ostaviti druge autokratske snage da preuzmu vlast.
Dok Washington važe opcije, tehnološki divovi već djeluju. SpaceX Elona Muska počeo je nuditi besplatnu uslugu satelitskog interneta Starlink u Iranu kako bi zaobišao državnu cenzuru i omogućio prosvjednicima komunikaciju sa svijetom.
U međuvremenu, Trumpov izaslanik Steve Witkoff tajno se sastao s Rezom Pahlavijem, sinom svrgnutog iranskog šaha, što dodatno signalizira da SAD aktivno traži alternativu trenutnoj vlasti.
Međunarodna zajednica oštro je osudila iransku represiju. Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Italija pozvale su iranske veleposlanike na razgovor, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je "rastući broj žrtava u Iranu zastrašujući". S druge strane, Rusija je osudila "subverzivno vanjsko uplitanje" i upozorila da bi ponavljanje američkih udara imalo "katastrofalne posljedice".
Sam Iran, preko svojeg veleposlanika pri UN-u, optužio je Trumpa za poticanje na nasilje i poručio da će "iranski narod braniti svoju zemlju". Poručili su da će američka vojska i Izrael postati "legitimne mete" ako Washington upotrijebi silu.
Sve su oči uprte u Donalda Trumpa. Njegove su prijetnje stvorile golema očekivanja među prosvjednicima i dovele američki kredibilitet u pitanje. Svijet čeka hoće li se nepredvidivi predsjednik usuditi povući potez koji bi mogao zapaliti cijeli Bliski istok.
-
NI SUĐENJA NI ŽALBEOvaj mladić uhićen je prije šest dana u Iranu i već danas će ga objesiti
-
VIŠE OD 1400 DANA RATANered na fronti: Ukrajinci u međusobnom sukobu, a Rusi dovukli Afrikance
-
HOĆE LI NAPASATI?Trump ima tri opcije za udar na Iran: Ovo su potencijalne mete
-
KADIROV BOLESTANProblematični princ Čečenije koji mlati ljude mogao bi naslijediti oca
-
ČUVARI REVOLUCIJEOvi iranski specijalci su zaduženi da ajatolah ne završi kao Maduro