Julija Timošenko prava je žena za publiku. Dok se natjecala za predsjednicu obećala je povećati mirovine, obećala da će odmah nakon predsjedničkih izbora zatvoriti zračne luke u zemlji kako bi spriječila korumpirane da pobjegnu. 

Na puno načina takve politike odraz su "anti-establishment" politike koja vlada prije prvog kruga predsjedničkih izbora koji će se održati ovog vikenda. Dva kandidata tako će ući u utrku prije finalnog glasovanja sljedećeg mjeseca. Samo devet posto Ukrajinaca vjeruje u svoju vladu . 

Građani će moći glasovati za jednog od 39 kandidata s liste, a bivšu premijerku Julija Timošenko, nekoć u samom vrhu te liste, zamijenili su oni poput Volodimira Zelenskog, glumca bez političkog iskustva koji glumi ukrajinskog predsjednika u hit televizijskoj seriji. 

Razmjena zarobljenika Ukrajinska pilotkinja štrajkala glađu do smrti, Moskva je sad oslobodila

Frustracije kroz koje zemlja prolazi potaknule su i mnoge populističke politike i same Timošenko, posebno velikog fokusa na domaće probleme kao što su korupcija i reforma ekonomije. A imaju i puno implikacije na međunarodnoj sceni. Timošenko je izrazila sumnju oko sporazuma u Minsku iz 2015. godine koji i dalje ostaje jedina put prema miru u dugogodišnjem sukobu sa Rusijom, piše The Atlantic.

Ukrajinski predsjednički koji se održavaju u nedjelju, i tijesna su utrka su između predsjednika Petra Porošenka i bivše premijerke Julije Timošenko te komičara Volodimira Zelenskog. Po istraživanjima javnog mišljenja vodi glumac, dok su Timošenko i Porošenko u tijesnoj utrci za drugo mjesto. Najvažnije pitanje s kojim će se budući predsjednik morati baviti je i kako će obraniti zemlju koja se nalazi na važnoj geopolitičkoj lokaciji. Podjele se vode između Rusije i Zapada a moćnici sa svih strana upiru prstom u Moskvu zbog niza pitanja, od uplitanja u američke izbore do trovanja i špijunskih afera. 

Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu jako je važno pitanje Ukrajine, pa tako i njihovog budućeg predsjednika. Ako on pokuša izmijeniti trenutačni mirovni sporazum, s kojim ni jedna država u potpunosti nije zadovoljna, no jedini je ponuđeni, postavlja se pitanje širenje nasilja koje je sada u granicama određenih područja zemlje. 

2014. godine Slov"jans'k, ukrajinski grad na istoku zemlje, bio je prvi grad kojeg su preuzeli proruski pobunjenici, no ukrajinska vojska uspjela je vratiti kontrolu nad gradom. Predvođeni bivšim ruskim obavještajcem preuzeli su kontrolu nad gradskom vijećnicom, oteli gradonačelnika i uveli smrtnu kaznu za pljačkaše u trenucima prekida isporuke hrane. 

Nakon tri mjeseca takvog stanje, separatisti su se povukli u obližnji Donjeck i tako se grad vratio u ukrajinske ruke. Danas je život u tom gradu pomalo otužan, industrijske zgrade prazne su, i malo je posla. Po procjeni UN-a u tim je sukobima stradalo 13.000 ljudi.

Upravo na glavnom trgu, ispred te vijećnice koju su preuzeli separatisti, Timošenko s obratila glasačima. Polovica onih u publici, dovedeni su autobusima iz obližnjih gradova i podržavali su ju, dok je druga polovica stajala sa strane. Znatiželjno su promatrali zvijezdu koja je došla u njihov grad, no čini se kako ih nije uvjerila u svoje ideje. 

Nestale su ikonske pletenice iz dana Narančaste revolucije, kada je Timošenko bila među onima koji su Ukrajince izveli na ulice kako bi poništili krivotvorene predsjedničke izbore 2004. godine.

PAD SUSTAVA Ukrajina optužuje: Rusi su krivi za kibernetički napad!

"Znam da ste mislili da vas predsjednički kandidati neće posjetiti ", rekla je okupljenima. Poručila im je kako će se vratiti normalnom životu. To je njezin treći, a možda i posljednji put da se kandidira na izborima. 2010. godine izgubila je od Viktora Janukoviča, čovjeka koji ju je spriječio da se kandidira na lažnim izborima 2004. godine. 

Odslužila je dva mandata na mjestu premijerke, i provela je dvije i pol godine u zatvoru zbog malverzacija prilikom sklapanja ugovora o trgovini prirodnim plinom. 2014. godine otpuštena je iz zatvora i dovedena na kijevski glavni trg zbog govora. No stvari nisu išle kako je planirala. Dočekali su ju plakati na kojima je pisalo Sloboda za Juliju no ne i moć. Izgubila je na predsjedničkim izborima 2014. godine, osvojivši manje od 13 posto glasova. 

Njezin nedavni govor, koji je trajao sat i pol, pokazao je zašto njezina kandidatura zabrinjava zapadne zemlje. Za ne postizanje mira u istočnoj Ukrajini okrivljavala je predsjednika Porošenka, ali i Njemačku, Francusku, i SAD zbog toga jer nisu ispregovarali mir.

"Netko na najvišoj razini ne treba mir ili nema nikakve koristi od njega", poručila je. 

Dok se dan izbora približava, njezina retorika daleko je od one prijašnje, i većinom se drži populističkih ciljeva . Uz sve one tradicionalne ekonomske politike, povećanja budžeta i sl., njezine primjedbe oko Minska izazvala su posebnu zabrinutost. Taj dogovor nije popularan među većinom Ukrajinaca koji smatraju da sporazum s Rusijom i njezinim suradnicima u istočnoj Ukrajini nije donio mir, dok također daju legitimitet moskovskoj kontroli nad dijelom ukrajinskog područja. Zapadne zemlje strahuju da Rusija nikada neće potpisati neki drugi sporazum.

Timošenko je ponovila kako "od prvog dana sporazum ne prihvaća" i da su se pregovori vodili "Ukrajini iza leđa". Zbog toga što je poznata izvan granica zemlje i zato što je pregovarala s Putinom dok je bila premijerka, pokušava ljude uvjeriti da je ona ta koja može zaustaviti konflikt s Rusijom.

Kako kaže Hryhoriy Nemyria, njezin zamjenik u stranci Sveukrajinski savez - Domovina, ona želi pregovore na temelju sporazuma iz 1994. godine, potpisanom sa SAD-om, Velikom Britanijom i Rusijom zahvaljujući kojem se Ukrajina odrekla svog sovjetskog arsenala. Zelenski podržava njezin stav o novim pregovorima, no daje samo malo objašnjenja. 

Ostavljeni i zaboravljeni Mole za pomoć: Putin se odriče zarobljenih ruskih vojnika u Ukrajini

Sada Timošenko više, barem javno, ne odbacuje sporazum u potpunosti. Specijalni američki predstavnik u pregovorima s Ukrajinom Kurt Volker rekao je da su kandidati, uključujući i Timošenko, predani održavanju sporazuma. U isto vrijeme dvoje zapadnih diplomata i bivši predstavnik jednog međunarodnog NGO-a prigovorili su kako je Timošenko privatno puno više dvosmislena, i da zapravo ne znaju što će učiniti ako ju izaberu.

Možda je to pitanje na koje ni ona ne zna odgovoriti. 

"Ne razumije međunarodnu politiku", rekao je Taras Berezovets. Bivši je to njezin savjetnik u predsjedničkoj kampanji 2010. godine, a sada voditelj programa vijesti na televizijskom kanalu koji se deklarira kao pro predsjednički.

"Uvijek je imala nejasnu međunarodnu politiku", rekao je.

No svaka promjena statusa quo može ih skupo stajati. Američke i europske sankcije Rusiji temelje se na sporazumu iz Minska, a nesigurno stanje u Ukrajini sve je prisutnije. Rusije je u studenom prošle godine pucala i zarobila 24 ukrajinskih mornara koji su pokušavali ući na Azovsko more kojeg kontroliraju, zajedno, i Rusija i Ukrajina. Rusija je odbila razgovarati o oslobođenju zarobljenika dok ne prođu izbori. Nadaju se tako Rusi da će imati priliku razgovarati sa drugačijim vodstvom u Kijevu.

U istočnoj Ukrajini briga oko tih mornara i mogućem konfliktu na većem području, i dalje snažno opterećuju birače. 60-godišnja Vira bila je na skupu. Ova tvornička tehničarka u mirovini nije sigurna hoće li glasati za Timošenko, no zna da za Petra Porošenka neće. 

"Ne volim Putina, no kaže da će razgovarati s novim predsjednikom. To je važno, jer će spriječiti ubijanje naših dječaka", rekla je.