Digitalizacija. Automatizacija. Robotizacija. 

Ako pitate našu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović to su neki od većih izazova na koje će hrvatski obrazovni sustav morati što prije dogovoriti. Naime, ona je upravo predstavila svoje prijedloga mjera za demografsku obnovu Hrvatske. 

Bilo je tu riječi o problematici blokiranih, prisilne naplate dugova, trome birokracije javne uprave, ljudskom kapitalu. Bilo je čak i riječi o nedavnom istraživanju gdje se pokazalo da hrvatski građani više vjere polažu u stranačku iskaznicu nego u vlastitu sposobnost. Praktički sve do posljednje su mjere koje bi trebala provesti Vlada, na čelu s Andrejom Plenkovićem, koji vodi svoju politiku. Što on misli o predsjedničinim idejama najbolje govori činjenica da je odbio zajedničku sjednicu Vlade.

Nije bilo riječi o tome što ona kao predsjednica može napraviti da se promijeni društvena klima, što je i sama naglasila kao nasušnu potrebu. 

"Promjena društvene klime počiva na jasnim kriterijima odgovornosti. Nužno je obnoviti naše institucije tako što ćemo odrediti prioritete hrvatske politike. Samo tako moguće je vratiti povjerenje građana u politiku", kazala je predsjednica na predstavljanju mjera.

Kolinda i Plenković Nova runda - 'vruća vatrogasna zabava' na Markovu trgu

Kako bi ona vratila to povjerenje građana? Ne smijemo zaboraviti da je predsjednica karijerna političarka te da je njena funkcija jedna od tih institucija. Naša predsjednica nije previše pričala o tome. Nedavno osuđeni Zdravko Mamić je njoj organizirao rođendan, po preuzimanju dužnosti je pomilovala Danka Seitera osuđenog zbog pogodovanja tvrtki u vlasništvu njenog izdašnog donatora Nikole Hanžela.

O tome predsjednica nije rekla ni riječi. A ne možemo reći da to nisu bitni događaji koji su poljuljali povjerenje u institucije ove države.

"Iseljava se obrazovana i mlađa populacija, natalitetni i radni potencijal. Odlaze cijele obitelji. Riječ je o pravom egzodusu hrvatske mladosti koji se intenzivirao ulaskom Hrvatske u EU. Država ne raspolaže službenim podacima o broju iseljenih osoba. Samo u 2017. Hrvatsku je napustilo oko 80.000 ljudi. Potrebno je podrobno sagledati uzroke iseljavanja. Prvo, opća društvena klima - malodušje, beznađe, apatija, nedostatak perspektive, ideološke podjele i svađe o povijesnim ostavštinama totalitarnih sustava, nepotizam, raširena korupcija, klijentelizam, zapošljavanje podobnih, vjerenje da je dobra veza potrebna za zapošljavanje,osjećaj da je država nekima majka, a nekima maćeha. Drugo, radni, materijalni i socijalni status - nezaposlenost, mala plaća i neisplata plaće, neplaćanje prekovremenih, diskriminacija prema mladim ženama, nemogućnost zasnivanja obitelji radi neriješenog stambenog statusa. Problem blokiranih je dokaz do koje mjere problem može eskalirati ako se ne rješava. Treće, želja za školovanjem, putovanje, uvjerenje da je život drugdje bolji. Problem je što ne stvaramo uvjete za povratak mladih. Četvrto, nepostojanje jedinstvene temeljne gospodarske politike, pasivna politika državnih poduzeća, nedostatak dugoročne strategije razvoja poljoprivrede ugrožava ruralna područja. Obrazovni sustav nam je trom i zastario. Velik broj ministarstava prilagođava se koalicijskim potrebama, a ne potrebama društva. Pojedine državne službe djeluju poput represivnog aparata koji guši poduzetništvo, a nije u stanju suzbiti sivu ekonomiju."

I dok predsjednica u jednoj rečenici spominje višak ministarstava, u drugoj govori da bi trebalo stvoriti još jedno. 

"Ključni uvjet stabilnosti je postojanje središnjeg tijela koje bi se bavilo ovom problematikom. Jedan model je Ministarstvo demografske revitalizacije. Sadašnji pristup je pogrešan, a ministarstvo s malim brojem ljudi pomoglo bi koordinaciji svih mjera", kaže predsjednica. 

Mate Radeljić Karamarkov igrač preko Kolinde ruši vrh HDZ-a

Na samom početku svog izlaganja je predsjednica ispravno rekla da su demografske mjere životno pitanje. Pitanje opstanka Hrvatske i hrvatskog naroda. "Demografska revitalizacija je na vrhu prioriteta kojima sam posvetila svoj mandat. Taj plan mjera pisala sam osobno u suradnji sa svojim suradnicima, zahvaljujem im na svemu. To je bio vrlo složen posao. Namjera mi je potaknuti javnu raspravu o žurnoj potrebi rješavanja demografskih problema u koji moraju biti uključene sve pore države. Provedba tih mjera ima svoju cijenu, ali njihova neprovedba ima još veću cijenu - nestanak hrvatskog naroda u ne tako dalekoj budućnosti. Provedba ovih mjera je ulaganje u budućnost današnjih i budućih generacija. Ovaj prijedlog sadrži niz mjera koje se moraju i mogu provoditi odmah, dok se dio njih mora provoditi u fazama. Hrvatskoj su potrebne duboke i korjenite društvene promjene kako bi uspjeh mjera bio potpun", kazala je ona.

"Prva skupina jesu gospodarske mjere. Temeljnih cilj mora biti stvaranje okruženja koje će pogodovati stvaranju radnih mjesta koja će biti konkurenta u domeni srednjih i viših primanja. Porezna reforma je ključ svega, cilj je smanjiti trošak rada i poslovanja za poslodavce, a povećati neto plaće za zaposlenike. Drugo, reforma javne uprave koja mora postati uslužni centar građanima, umjesto što je nekad represivni aparat. Jedan od ciljeva mora biti promjena strukture gospodarstva, privlačenje stranih ulaganja... Ključno je usklađivanja obrazovanog sustava s globalnim trendovima - automatizacija, robotizacija."

"Pitanje blokiranih postavlja istinsku prepreku oporavku društva. Sve dosadašnje mjere izmjene ovršnog zakona nisu bile učinkovite. Predlažem drastičan zaokret u rješavanju ovog pitanja, to su prijedlozi Udruge blokiranih - ovršni postupak vratiti u nadležnost sudova. Država mora povećati efikasnost sudova. Druga mjera, uvođenje instituta apsolutne zastare. Rok zastare treba odrediti zakonodavac. Izmijeniti zakon o stečaju potrošača. Ne bi trebao biti obvezni nego fakultativni. Četvrto, regulirati područje zateznih kamata. Peto, preispitati zakonitost rada tvrtki za naplatu potraživanja te odgoda ovrhe za tužbu za ništetnost."

Obruč se steže HDZ ne smije rušiti Plenkija, ali zato ga Kolinda cipelari

"Mjere obiteljske politike. Postoji diskrepancija između broja djece koju bi obitelji htjele imati i onog koliko ih imaju, problem je u nesrazmjeru između želja i socioekonomskih uvjeta. Prvo, financijske naknade i olakšice. Tu su usluge skrbi o djeci. Treće vrijeme predviđeno za obiteljske dopuste. Sve novčane naknade su dobrodošli no postoji očita potreba za njihovim osuvremenjivanjem. Naknade imaju funkciju socijalnih davanja. Moramo težiti tome da prerastu u demografske i populacijske mjere, a ne da budu nadoknađivanje plaća. Moramo uvesti univerzalni dječji doplatak. Predlažem ove mjere - delimitirati rodiljne i roditeljske naknade na prvih šest mjeseci, drugo naknada za drugo i svako sljedeće dijete 20 posto prosječne plaće, treće vrtić za svako dijete, produljeni boravak i vrtić za svako školsko dijete."

"Potrebne su nam mjere useljavanja u Hrvatsku - predlažem osnaživanja središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske, mislim da osim protokolarne uloge trebalo bi im dati i stvarne ovlasti, da im mogu davati podatke koji će im pomoći shvatiti koje su prilike u Hrvatskoj koje im želimo pružiti. U okviru mjera iseljavanja predlažem izmjene zakona o hrvatskom državljanstvu. Jednake mjere treba omogućiti svima, i povratnicima iz dijaspore i imigrantima, kriterij poznavanja hrvatskog jezika trebalo bi modificirati.Trebamo raditi na povećanju upisnih kvota na sveučilišta, ne samo na stipendijama za učenje hrvatskog jezika, trebamo programe razmjene srednjoškolaca, radne dozvole za putovanja i rad, aktivna promocija kroz diplomatsko-konzularna predstavništva, posebna ulaganja u poduzetničku klimu, slati ljude koji će raditi s iseljenicima na svim tim područjima. Ciljano useljavanje u skladu s potrebama rada"

- Mnogo bolje iskorištavanje sredstava europskih fondova. Ključno je ukloniti birokratske zapreke.