"MAGA očajnički pokušava okarakterizirati ovog klinca koji je ubio Charlieja Kirka kao bilo što drugo osim kao jednog od njih i čini sve što može kako bi time prikupila političke bodove", rekao je voditelj humoristične emisiju Jimmy Kimmel. Kimmel, koji je često napadao Trumpa u svojoj emisiji, naišao je na kritike zbog izjava koje je iznio o ubojstvu u ponedjeljak. Ubrzo nakon toga televizijska mreža ABC, u vlasništvu Disneyja, otkazala je svoju kasnonoćnu humorističnu emisiju Jimmy Kimmel Live. Kimmel je vodio emisiju 22 godine, tijekom kojih je ugostio mnoge holivudske zvijezde. Smatra se jednim od najprepoznatljivijih američkih voditelja, a četiri puta je vodio dodjelu Oscara.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je više puta vršio pritisak na televizijske kuće da prestanu emitirati sadržaj koji je smatrao neprikladnim, proslavio je vijest u objavi na društvenim mrežama."Čestitam ABC-ju što je konačno skupio hrabrost učiniti ono što se moralo učiniti", objavio je odmah nakon toga. Demokrati su zauzvrat kritizirali uklanjanje Kimmela iz etera, a senator Ed Markey to je nazvao cenzurom. Otkazivanje emisije Jimmy Kimmel Live nije prva emisija koja je povučena s etera. U srpnju je voditelj Stephen Colbert objavio da se njegova dugogodišnja emisija povlači s etera, a franšiza Late Show se ukida. Colbert, koji se smatra glasnim protivnikom Donalda Trumpa, preuzeo je emisiju 2015. od Davida Lettermana, koji ju je vodio 22 godine. Samo mjesec dana kasnije Trum je već predvidio da će ista sudbina zadesiti voditelje Jimmyja Kimmela i Jimmyja Fallona i njihove emisije. Trump je ubrzo nakon toga, tijekom sastanka s novinarima, osobno komentirao ukidanje Colbertove emisije, ponovno naglasivši: "Colbert nema talenta." Zatim je spomenuo Kimmela i Fallona, ​​koji su u prošlosti javno kritizirali predsjednika, rekavši: "Fallon nema talenta, a Kimmel nema talenta. Čujem da su oni sljedeći koji će uskoro biti ukinuti iz emisije."

KULTURA OTKAZIVANJA Ukinuli Colbertov Late Night, ismijavao je Trumpa: 'Ako je ovo iz političkih razloga...'

Suspenzija Kimmelove emisije označila je najnoviju akciju poduzetu protiv medijskih osoba, akademskih radnika, učitelja i zaposlenika tvrtki zbog njihovih izjava o Kirku nakon njegovog atentata. Kirk, aktivist poznat po svojim desničarskim stavovima i borbenom stilu debate, upucan je u vrat dok je govorio na skupu na Sveučilištu Utah prije tjedan dana. Nakon njegova ubojstva  deseci objava na društvenim mrežama, od kojih neke slave njegovu smrt, našle su se na meti konzervativaca, republikanskih dužnosnika i specijalizirane web stranice.Kako je objavio CNN čini se da je riječ o koordiniranoj online kampanji s ciljem kažnjavanja autora tih poruka, što je već dovelo do brojnih otkaza. 

ŠOKANTNE NAJAVE Nećete u Ameriku, niste ni prije! 'Tko piše antiamerički o smrt Kirka, nije dobrodošao'

Istaknuta krajnje desna influencerica Laura Loomer, jedan američki senator i stranica pod nazivom "Razotkrijte Charliejeve ubojice" predvode kampanju u kojoj se javno prozivaju osobe koje su komentirale Kirkovo ubojstvo. Ovaj slučaj pokazuje kako se objave, čak i s profila s malim brojem pratitelja, mogu iskoristiti za javni progon i širenje osobnih podataka u eri kada je tzv. doxxing (zlonamjerno objavljivanje ili dijeljenje tuđih osobnih podataka bez pristanka., op.a.) lakši nego ikad. Stranica "Charlie’s Murderers", koja tvrdi da nije stranica za doxxing, navodi da je zaprimila gotovo 30.000 prijava te planira stvoriti pretraživu bazu podataka "radikalnih aktivista koji pozivaju na nasilje". Ipak, većina prozvanih osoba nisu aktivisti niti su pozivali na nasilje, objavio je Index.hr Loomer je još u srijedu, samo nekoliko sati nakon pucnjave, na društvenoj mreži X objavila: "Provest ću noć čineći slavnim svakoga koga pronađem online tko slavi njegovu smrt, stoga se pripremite da vam cijele buduće profesionalne aspiracije budu uništene".

U progon se uključile i političarke

U međuvremenu je pokrenut i "Vitrina trofeja" - popis ljudi koji su navodno zbog svojih objava dobili otkaz. U kampanju su se uključili i neki republikanski dužnosnici, prozivajući zaposlenike u javnom sektoru. Senatorica Marsha Blackburn iz Tennesseeja zatražila je otkaz za zaposlenika Middle Tennessee State Universityja koji je napisao da ima "Nula suosjećanja" za Kirka, što je sveučilište i potvrdilo. Slično je postupila i zastupnica Nancy Mace iz Južne Karoline, potaknuvši otpuštanje jednog učitelja.

Mnoge ova histerija podsjeća na histeriju lova na "crvene" koju je 1950. pokrenuo relativno neuspješni i nezamijećeni republikanski senator iz Wisconsina Joseph McCarthy. Mentori su ga savjetovali da "ukoliko želi biti ponovno izabran neka malo zamuti vodu, a komunisti i zazor od njih su idealno oružje za to".  Objavio je popis 200 osoba iz krugova bliskih predsjedniku i vrhu vlasti kao i javnog života koji su "imali veze s komunistima" i tako je krenuo četverogodišnji intenzivni lov na "nepodobne" koji se posebno "prelomio" u Hollywoodu.  McCarthy je sa crnim listama krenuo već krajem četrdesetih kada je počeo detaljno istraživati komunističke simpatizere u Hollywoodu. Na listama su se tijekom sljedećeg desetljeća našli Arthur Miller, Paul Robeson, Dorothy Parker, Pete Seeger, Orson Welles, Charlie Chaplin, Leonard Bernstein, Dashiell Hammet i drugi. 

senator mccarthy Zbog lova na komuniste skoro je uništio Hollywood

"Holivudska desetka" originalno nije htjela surađivati s HUAC-om i radi toga su dobili otkaze, stavljeni su na crnu listu, njihova su imena javno objavljena, oni više nisu mogli pronaći posao, a odradili su i jednogodišnje zatvorske kazne. Među njima je bio i scenarist Dalton Trumbo koji je za filmove "Roman Holiday" i "The Brave One" Oskare dobio pod pseudonimom, dok se za filmove "Exodus" i "Spartak" zahvaljujući intervenciji redatelja "Spartaka" Stanleyja Kubricka uspio izboriti da na kraju ipak piše njegovo ime. Novinarka Hedda Hopper tada je pozivala na bojkot filma jer je na njemu radio "prljavi komunist". Pamflet koji je 1950. objavljen optužio je 151 glumca, pisca, redatelja i glazbenika kako su prije rata imali veze s ljevičarskim ili komunističkim organizacijama. Stavljeni su na crnu listu te nisu mogli raditi dok nisu svjedočili pred HUAC-om i, idealno, dali imena "još većih riba". Popis "subverzivnih pojedinaca" na kraju se popeo na 320 ljudi. Svjedočili su, osim Kazana, i Gary Cooper, Ronald Reagan i Walt Disney koji je rekao da je Ženska liga komunistički front. HUAC su pak otvoreno kritizirali Humphrey Bogart, Lauren Bacall, Henry Fonda, Gene Kelly, Judy Garland i Frank Sinatra koji su u znak potpore "Holivudskoj desetki" oformili organizaciju imena "Committee for the First Amendment".

Teror Pravi domoljub mrzi i cinka komuniste

Upravo kao "hommage" toj potpori od strane kolega Trumbo je u filmu "Spartak" napisao kultnu scenu u kojoj rimski vojnici pitaju "tko je Spartak", a prije no što se Kirk Douglas stigne javiti svi se njegovi suborci krenu ustajati i vikati "ja sam Spartak" kako bi prvoga među sobom spasili od grozne sudbine (nabijanje na križ) i podijelili teret "krivnje", objavio je svojedobno Express. 

I Chaplin im je bio komunist

Jedan od umjetnika na crnoj listi bio je i legendarni Charlie Chaplin. FBI je tada opisao Chaplina kao "holivudskog salonskog komunistu" i zatražio od britanske tajne službe da prikupi informacije koje će im omogućiti da protjeraju Chaplina. U njegovom dosjeu od čak dvije tisuće stranica, koji je objavljen tek 2012. godine, pisalo je: "Može biti da je Chaplin simpatizer komunista, ali na osnovu informacija pred nama nije riječ o nekom radikalnijem slučaju". On je doduše 40-ih, jednom prilikom, izjavio da postoji puno toga dobrog u komunizmu, ali da "možemo iskoristiti dobro i odvojiti loše". No uvijek je tvrdio da nije komunist. Ipak su ga proglasili opasnim za nacionalnu sigurnost.

"Ja sam žrtva laži i podle propagande",  rekao je Chaplin. Kad se 1952. s obitelji zaputio u svoju rodnu Veliku Britaniju kako bi održao premijeru filma 'Svjetla pozornice' nakon pristanka u Britaniju dočekala ga je vijest da se ne može vratiti u Hollywood. Razlog je bio taj što je američka imigracijska služba zaključila da bi Chaplin mogao predstavljati sigurnosnu prijetnju. Chaplin se zatim odselio u Švicarsku. Vratio se nakratko u SAD iz kojeg su ga doslovno istjerali iako je tamo živio i radio od 1914. do 1952. To je bilo 1972. kada je kao 83-godišnjak došao primiti Oscar za životno djelo.

MISTERIJ ATENTATA Slučaj Charlie Kirk: Što znače strelice ubojice ↑ → ↓↓↓ i veza s igricom Helldivers 2

Holivudska legenda Elia Kazan, umjetnik koji je režirao 'Tramvaj zvan čežnja', 'Na dokovima New Yorka'. 'Istočno od raja', 'Sjaj u travi' i mnoge druge sjajne filmove, te otkrio James Deana i Marlona Branda i stvorio Martina Scorseseja kao mladić 30-ih godina bio je član Komunističke partije. Na početku je pristao da će svjedočiti pred Odborom i priznati da je bivši član komunističke partije, ali je odbio odati imena drugih bivših članova. Ipak to je kasnije učinio zbog pritiska studija za koje je radio i koji su mu naredili i da surađuje s Odborom kako ne bi izgubio publiku. On je to na kraju i učinio. Tako je 'cinkao' prijatelje i suradnike znajući da će im tako ugroziti i egzistencije i karijere, a sam je jednom izjavio da je razdoblje nakon afere s Odborom za njega bilo najplodonosnije. I zaista, premda prezren i omražen od kolega kao utjelovljenje izdajnika i režimskog lešinara, on je nakon toga snimio svoje najveće hitove. Scorsese, koji se upravo zbog njega počeo baviti režijom, rekao je: 'Njega možeš ili voljeti ili mrziti, nema druge'. Bez obzira na njegov nemjerljiv doprinos filmskoj umjetnosti prokazivanje kolega Hollywood mu nije zaboravio. I premda nije bio jedini takav, prilikom dodjele Oscara za životno djelo 1999. dio publike ostao je sjediti i odbio pljeskati 'nekom tko je izdao svoje kolege'.. pisao je Express.

Senator McCarthy je toliko daleko "dogurao" svoju histeriju i međusobno huškanje da su se protiv njega napokon okrenuli čak i neki Republikanci koji bi ga usred njegovih žestokih govora pitali "gospodine imate li srama ili časti", posebno nakon što je na televiziji izjavio kako "je američka vojska slaba na komuniste". Načet alkoholizmom McCarthy je umro 1957. godine u 49. godini života.