Trumpova administracija spremna je priznati Krim kao ruski teritorij kao dio šireg mirovnog sporazuma za okončanje rusko-ukrajinskog rata, izvijestio je Bloomberg. Rusija je 2014. nezakonito napala i anektirala Krim — koji je bio dio Ukrajine — i od tada ga naziva ruskim teritorijem. Regija je bila uzdrmana nestabilnošću i političkim nemirima u godinama nakon toga, dok Ukrajina pokušava istjerati ruske snage s Krima i Donbasa, prenosi Newsweek. 

SAD trenutačno priznaje Krim kao dio Ukrajine, a ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski opetovano je naglasio da neće ustupiti Krim ili bilo koji drugi teritorij Rusiji kao dio sporazuma o prekidu vatre ili mirovnog sporazuma. Prijavljena spremnost Trumpove administracije da prizna Krim kao dio Rusije vjerojatno će zakočiti ionako spore pregovore oko sporazuma o prekidu vatre. To također odražava povećanu žurnost Bijele kuće da učvrsti konačni sporazum nakon tjedana galame predsjednika Donalda Trumpa i najviših dužnosnika administracije, piše Newsweek.

Poluotok Krim, smješten na Crnom moru, stoljećima je bio strateški važan teritorij. U srednjem vijeku Krim je bio pod vlašću Krimskog Kanata, koji su osnovali Tatari, potomci Mongola. U 18. stoljeću, točnije 1783. godine, Rusko Carstvo anektiralo je Krim, čime je postao dijelom imperija. Nakon Oktobarske revolucije i osnivanja Sovjetskog Saveza, Krim je najprije bio zasebna sovjetska republika, a zatim je 1921. integriran kao autonomna oblast unutar Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike.

Tijekom Drugog svjetskog rata Krim je teško stradao, a nakon rata Staljin je optužio krimske Tatare za kolaboraciju s nacistima te ih masovno deportirao u Srednju Aziju. Njihovo prisilno iseljavanje ostavilo je duboke rane i drastično promijenilo etničku strukturu regije. 

Jedan od ključnih trenutaka dogodio se 1954. godine, kada je tadašnji sovjetski čelnik Nikita Hruščov Krim predao Ukrajinskoj Republici unutar SSSR-a. Odluka je tada imala simboličan karakter unutar jedinstvenog SSSR-a, no postala je izuzetno važna nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., kada je Ukrajina postala neovisna država, a Krim ostao u njenom sastavu.

Pitanje Krima ponovno je izbilo u fokus 2014. godine, kada je Rusija izvršila aneksiju poluotoka, što je međunarodna zajednica u velikoj većini osudila kao kršenje međunarodnog prava. Iako Moskva tvrdi da je riječ o “povratku povijesnog teritorija”, Ukrajina i dalje polaže pravo na Krim, a sukob oko njegovog statusa ostaje neriješen.