Globalni vjetrovi promjene okreću se protiv populista, sukus je velikog istraživanja Human Rights Watcha objavljenog prije nekoliko dana. "Unutar Europske unije, u Ujedinjenim narodima, ali i diljem svijeta, sve više udruga i pojedinaca okreće se protiv populista koji bi smanjivali ljudska prava", stoji u ekstenzivnom izvješću na 674 stranice gdje su analitičari komentirali stanje ljudskih prava u više od 100 država svijeta. Kad je riječ o Hrvatskoj, daleko najviše zamjerki je na račun odnosa prema migrantima. 

"Deportacije ekonomskih migranata često nisu provođene humano ili sigurno. Mađarska, Bugarska, Hrvatska, Poljska, Španjolska i Grčka protjeruju ljude natrag u zemlje izvan EU, povremeno čak i nasilno", stoji u tom izvještaju.

U svim oblicima Nasilje se uvuklo u svaku poru ovog uništenog društva

HRW prenosi tvrdnje hrvatskog ministra unutrašnjih poslova Davora Božinovića koji tvrdi da je 3.200 migranata i tražitelja azila prešlo hrvatsku granicu između siječnja i kolovoza 2018. godine, a da su samo 852 osobe tražile azil. UNHCR je u kolovozu objavio da je u istom razdoblju hrvatska policija potjerala oko 2.500 tražitelja azila i migranata u Bosnu i Hercegovinu, a navode i brojku od čak 700 optužbi za policijsko nasilje ili krađu. Istog mjeseca su europarlamentarci iz 11 zemalja članica tražili od Europske komisije temeljitu istragu o tim optužbama.

Dok je već uobičajeno slušati priče o postupanju hrvatske policije s migrantima, uvijek iznova je teško čitati o problemima osoba s invaliditetom. "Tisuće osoba s invaliditetom i dalje je zatočeno u odvojenim institucijama čitavo desetljeće nakon što je Hrvatska ratificirala Povelju UN-a o pravima osoba s invaliditetom. Prijedlog zakona o posvajanju viši prioritet daje institucionalizaciji osoba s invaliditetom nego njihovoj integraciji u društvo, što je u izravnoj suprotnosti s Poveljom", navode analitičari HRW-a.

NEPOŽELJNI Migrante smještaju na otok gdje istražuju zarazne bolesti

Inicijativa Narod odlučuje također je našla svoje mjesto u izvještaju, a posebno njihovo traženje da se smanji broj saborskih zastupnika nacionalnih manjina te da se ograniči njihova mogućnost glasanja o Vladi ili proračunu. "Kampanja za referendum izazvala je uzbunu među srpskim vođama, ali i nevladinim udrugama", stoji u napomeni analitičara HRW-a. 

Ministarstvo uprave sredinom listopada prošle godina izašlo je s podacima koji pokazuju da referendumske inicijative za niti jedno od pitanja skupina "Narod odlučuje" i "Istina o Istanbulskoj" nisu uspjele prikupiti dovoljan broj pravovaljanih potpisa građana. O tome je na sastanku Vlade govorio i premijer Andrej Plenković. 

"Vezano za potpise inicijativa Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj, prema informacijama koje je ministar uprave Lovro Kuščević dobio danas na temelju rada APIS-a, koji je bio zadužen da prebroji potpise, i posebnog povjerenstva koje je dodatno verificiralo to izvješće, čini se da niti jedna inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa", prenijela je HINA Plenkovićeve riječi sa sjednice.

Iza spomenute inicijative stajala je, između ostalih, i udruga U ime obitelji Željke Markić.