Još ima onih koji plivaju u mutnom, manipuliraju stotinama hektara državne poljoprivredne zemlje na račun stoke, koju ni godinama poslije nemaju, muljaju s trajnim ekološkim nasadima s kojih nikad ništa nisu ubrali...

No taj će se nered do kraja godine početi rješavati, najavljuje ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, koji ujesen očekuje usvajanje novog zakona o poljoprivrednom zemljištu. Za rubriku vjerovali ili ne, to je 18. zakon na istu temu od osamostaljenja Hrvatske. No Tolušić kaže kako su i stari zakoni bili kvalitetniji od postojećeg koji je i DORH maknuo iz te priče i potaknuo više manipulacija zemljom nego je bilo u gradovima i općinama. Sve jasnije je i zašto pa, dok mu spočitavaju kako ovlasti u dodjeli poljoprivrednog zemljišta s Agencije za poljoprivredno zemljište opet vraća na “lokalne šerife”, Tolušić uzvraća kako je to jedino rješenje.

Oni najbolje poznaju stanje na terenu, tko je pravi poljoprivrednik i kome nedostaje zemlje. Od oko 874 tisuće državnih hektara jedinice lokalne samouprave (JLS) su, naime, što na privremeno korištenje, što u privremeni zakup, dosad dodijelile oko 250 tisuća hektara, a Agencija za poljoprivredno zemljište koja je vedrila i oblačila od 2014. do 2016., i u tom razdoblju zaprimila 2767 zahtjeva za zakup 104 tisuće ha državne zemlje, uspjela je zaključiti tek 1367 ugovora na 9613 ha, dok je od 3318 zahtjeva za dodjelu 74,5 tisuća ha stočarima bezemljašima bez javnog poziva, potpisano tek 12 ugovora za 247,5 ha, doznaje Večernji u ministarstvu. 

Hajka na strance Kupili bi ljudi hrvatsko, ali sve ste prodali

– Na žalost, centralizirali smo sistem i sveli ga na to da 20-ak ljudi u Agenciji odlučuje o raspodjeli oko 500 tisuća hektara – i bez kontrole DORH-a. Mi DORH ponovno vraćamo u priču. Svaki natječaj koji će ponovno raspisivati općine i gradovi, kontrolirat će županije, ministarstvo te DORH, koji mora “blagosloviti” svaki prijedlog ugovora o zakupu, prodaji... državnog zemljišta. No ne donesemo li novi zakon što prije, naći ćemo se u problemu i zato što velik broj zakupa po gradovima i općinama istječe ove i iduće godine te bi se blokiralo raspolaganje tom zemljom – kaže Tolušić, ističući kako želi izbjeći nove potvrde o privremenom raspolaganju, koje su nelegalne. Dosad je 65% novca od zakupa i prodaje išlo općinama i gradovima, 10% županiji, a 25% državi. Prijedlog je da 65% novca i dalje zadrži JLS, a ostatak županija, uz obvezu da se taj novac uloži u daljnje kultiviranje zemljišta, izradu zemljišnih knjiga, komasaciju...

Najveću prednost pri dodjeli zemlje imat će pak stočari, a dobivat će samo onoliko koliko im nedostaje. Ako sada imaju 50 hektara i 100 krava, a uvjet je hektar po grlu, to znači da mogu tražiti još 50, ako imaju 80 – još 20. U to se uračunavaju i privatni hektari, ako ih imaju, neovisno o vrsti stoke, a glavni kriterij je i domicilnost. Svi se mogu javljati na sve natječaje, no lokalci imaju prednost, ljudi iz Požege imat će prednost na natječajima na području Požege, iz Čaglina u općini Čaglin...

Skupo i zdravo Je li skuplja hrana stvarno i zdravija?

– I mladi poljoprivrednici do napunjene 41. godine i dosadašnji zakupnici zemlje na listi su prioriteta. Ovi drugi samo ako su uredno ispunili svoj gospodarski program. Oni koji su zemlju dobivali na temelju projekata u stočarstvu, a ni 10-15 godina poslije ništa nisu napravili, za mene i za zakon neće više biti zakupnici – objašnjava Tolušić, koji planira smanjiti i rok koncesija nad državnom zemljom s 50 na 25 godina. Ocijenjeno je da je to razumno razdoblje koje jamči sigurnost u razvoju gospodarstva, a tko dobro gospodari, moći će ga produljiti za još 25 godina. Još aktualni zakon dopušta tek prodaju parcela do 1 ha, a novi bi u kontinentalnim dijelovima dopuštao prodaju do 10, a u priobalju i na otocima do 1 ha zbog okrupnjavanja. Limit po gospodarstvu u unutrašnjosti je 50, a na obali do 5 ha.

– Sve ćemo urediti daljim pravilnicima, i dokumentaciju i proceduru. Bit ćemo vrlo rigorozni u kontrolama pa unaprijed upozoravam sve da igraju fer i korektno – kaže ministar. Oporezivanje neobrađenog privatnog poljoprivrednog zemljišta bilo bi protuustavno, pa novi zakon predviđa da gradovi i općine zakorovljenu i napuštenu zemlju vlasnika koji nije dostupan ili je nepoznat mogu dati u zakup po tržišnoj cijeni. Novac koji se od toga dobije čekat će ga pet godina na posebnom računu, a nakon toga ide u lokalni/državni proračun za namjensko trošenje za komasaciju.

– Privatno neobrađeno zemljište veliki je problem. Vinograde, primjerice, sada uništava zlatna žutica i ništa ne pomaže ako netko ima 10 ha vrhunskih trsova, ako je okolo i hektar zapuštenih i zaraženih vinograda. Takav se urod ne bi obranio ni pod staklenim zvonom – zaključuje Tolušić svoj intervju za Večernji.