Posljednjeg na listi SDP-a Ranka Ostojića ne iznenađuje termin "Hoda za život" koji je, smatra, politička aktivnost namjerno organizirana na dan izborne šutnje. Nakon europskih izbora za SDP dolazi vrijeme podvlačenja računa.

Cilj SDP-a je na izborima za Europski parlament dobiti 203.000 glasova birača. Vjerujete li da možete to prebaciti i što ako ne uspijete? Čija će to biti odgovornost?

Ciljevi su postavljeni realno. Odredila su ih stranačka tijela temeljem dosadašnjih izbora. Ove izbore treba promatrati kao zajedničku utakmicu u kojoj bi svi trebali pridonijeti rezultatu, od članova i članica, rukovodstva na lokalnim razinama do vrha SDP-a. Ako svatko odradi svoj dio posla, onda ne samo da je cilj ostvariv, nego možemo i puno više.

Koliko više?

To ne mogu reći. Zadanim ciljem možemo ostvariti sigurna tri mandata, a vjerujem da možemo i više. To je moje mišljenje. Činjenica je da imamo jako kvalitetnu listu, a radom na terenu i sve što predstavljamo može rezultirati pozitivnim iznenađenjem za SDP.

SDP-u ankete daju tri mandata. Zadnji ste na listi, ali pojedine ankete vam preferencijalno daju mandat da kao treći s liste odete u Bruxelles.

Prije dvije godine, kad se govorilo o eventualnim izvanrednim izborima, razgovarao sam s predsjednikom stranke i rekao da bi model po kojem najistaknutiji članovi stranke trebaju biti na zadnjim mjestima u izbornim jedinicama bio dobro rješenje. To je bila situacija u kojoj imate ne počasnog zadnjeg, nego nekoga tko je vrlo istaknut i tko može povući preferencijalne glasove u svakoj od izbornih jedinica. Smatram da u SDP-u postoji takvih deset ljudi. Taj model je po meni puno bolji nego da ste na prvom ili drugome mjestu i da vas nije briga za rezultat. To je bio moj stav, njega se držim i principijelno sam na zadnjemu mjestu na listi. Mogu li ući u Europski parlament najbolje govore rezultati koje sam ostvario u najtežoj, devetoj izbornoj jedinici. Nikad nisam bio na laganim frontovima, a na izborima sam iza Zorana Milanovića izborio u postotku najveći broj preferencijalnih glasova.

Dobijete li preferencijalno povjerenje birača da kao treći s liste odete u Bruxelles, odlazite li sigurno ili šaljete zamjenu?

Kad ulazim u bitku, a to je sad za Europski parlament, ne namjeravam se igrati s voljom birača. To je povjerenje koje morate opravdati i odraditi. Europska komisija je objavila prioritete EU-a. Na prvome mjestu je sigurnost. Smatram da tu apsolutno mogu pridonijeti svojim iskustvom kroz sve što sam prošao ne samo u migrantskoj krizi, nego i u četverogodišnjemu ministarskom mandatu. Smatram da Hrvatska, kad je sigurnost u pitanju, mora ravnopravno participirati u tim pitanjima i izboriti se kako nam se ne bi dogodilo da budemo žrtvovani za interese Europske unije. Ne smijemo biti sluga, nego ravnopravni u EU kod donošenja odluka, pa i onih strateških, koje se odnose na sigurnost cijele EU.

Koliko na to mogu utjecati naši zastupnici, jer je njihova brojnost u odnosu na ostale države mala?

Naš je problem hoćemo li pristati na to da nemamo utjecaj. Mi uvijek imamo kompleks da smo mala zemlja. Hrvatska je punopravna članica Europske unije i nije bitno koliko ste veliki, morate se zalagati za svoje stavove. Imamo mehanizme i načine kako se može voditi politika koja nije suprotna interesima i osnovama same EU, ali da branimo svoje nacionalne interese.

Istraživanja govore da samo 17 posto građana Hrvatske sigurno izlazi. Brine li vas to? Kako planirate potaknuti građane da izađu na birališta jer mala izlaznost građana na birališta ide na ruku HDZ-a?

Podržavam kampanju 'Ovaj put glasam' i slažem se s porukom koju ima europsko predstavništvo u Hrvatskoj, a to je da kad svi glasaju, svi pobjeđuju. Veća izlaznost znači i veći legitimitet izabranih. Kroz kampanju potičemo ljude da izađu na izbore, bez obzira na to kome će dati glas, jer su europski izbori važni. Oni nisu samo predutakmica za neke druge važne izbore za Hrvatsku. Oni su značajni jer je EU ta gdje se kroje odluke za sve nas. Prije godinu dana sugerirao sam zastupničkim pitanjem da uvede elektroničko glasovanje, koje bi osiguralo puno veću izlaznost na izbore. To se može riješiti, ali Vlada očito i iz motiva koje spominjete, da mala izlaznost ide na ruku vladajućima, nije pokazala nikakav interes prema europskoj preporuci koja je realizirana u više zemalja članica, čime je povećana izlaznost na europske izbore.

Na terenu ste, kakav interes građani pokazuju za kampanju? Mislite li da ih uopće zanimaju europske teme?

Ljudi su jako slabo informirani. Čak ima situacija da ni ne znaju kad su izbori. Nadam se da će se ta situacija promijeniti kako će se približavati datum izbora. Imamo dugačku kampanju, a radom na terenu želimo doći do što većeg broja ljudi i približiti im europske teme. I naš program koji će biti usvojen na Konvenciji 12. svibnja, a koji se sastoji od 19 točaka, obvezivat će sve koji uđu u Europski parlament.

Koji su glavni naglasci tog programa?

Programom su pokrivene najvažnije teme. Od pitanja jedinstvene minimalne plaće u EU te mirovinskog sustava koji bi osigurao da budemo i u tom dijelu ravnopravni. EU je kvalitetna onoliko koliko se u njoj njezini građani i građanke osjećaju ravnopravnima. Mi plaćamo pet puta veće poreze u turizmu i jasno je da se moramo zalagati da se nešto takvo promijeni. Tu je i pitanje naše izloženosti s najdužom vanjskom granicom u EU. Naravno da nam je posebno važno i pitanje sigurnosti, posebno u svjetlu migracija. I pitanje proširenja EU na susjedne zemlje istaknuto je u našem programu, ali i zdravstvo, jer naši građani i u tom segmentu trebaju biti ravnopravni kako ne bi morali posezati za humanitarnim aktivnostima kako bi riješili svoje zdravstvene probleme, jer su to itekako platili kroz svoje doprinose.

Na dan izborne šutnje organiziran je 'Hod za život'. Kako gledate na to? Željka Markić je najavila da će poticati građane da u što većem broju izađu na izbore, a smatra da ne trebaju glasati za one zbog kojih je propala referendumska inicijativa Narod odlučuje, odnosno da kazne prvenstveno HDZ, ali i SDP.

Očito je da je to politička aktivnost namjerno organizirana na dan izborne šutnje i to me nije iznenadilo. Ta vrsta manifestacija, koja glumi da nije politička, a preferira koga želi u Europskom parlamentu, predstavlja kršenje izborne šutnje. Ali što reći kad je u ovoj zemlji dopušteno da pojedini čelnici ekstremno desne stranke stavljaju zastavu s obilježjima koja nisu službena obilježja Republike Hrvatske, što je očito provokacija. Nije problem što oni ne znaju, ali je problem što zakon ne poznaje glavni ravnatelj policije i ne zna da na nešto takvo mora reagirati. Interesira me kako bi izgledalo da netko objesi zastavu Socijalističke Republike Hrvatske s petokrakom, bi li se i u tom slučaju reklo da je to njihovo pravo. Nažalost, imamo situaciju da se vladajuća struktura boji zamjeriti u bilo kojem trenutku takvim pokretima koji su izuzetno ekstremni ili konzervativni i koji ne poštuju tuđu slobodu nego je žele oduzeti.

Pridonosi li ovakvom stanju u društvu i izjava predsjednice koja razlikuje pozdrav 'Za dom spremni' od pozdrava 'Za dom spremni'?

Predsjednica je dokazala svu svoju nedosljednost u dnevno političke svrhe. Pitanje je što će sutra izjaviti po tom istom pitanju. To se ne isplati komentirati. Ona je dosljedna u nedosljednosti. Tome u prilog ide i njezina zadnja izjava o migrantima da su to bili brzi trkači, puni love. Zar je zaboravila slike žena, djece i mladih ljudi, koje smo gledali mjesecima, a koji nisu željeli biti mobilizirani od paravojnih skupina u svojim matičnim državama. Mi danas imamo najveću sramotu da zemlja koja je bila pobjednica u Drugom svjetskom ratu, ne samo da ne osuđuje zločinački režim, nego ga oživljava i tolerira sve pojavne oblike fašizma u društvu. Žalosno je da Hrvatska kao članica EU ne obilježava Dan Europe, koji je ujedno i Dan borbe protiv fašizma. Sramota je da jedino europsko predstavništvo obilježava taj dan u zemlji članici Europske unije.

Što mislite o današnjoj Europskoj uniji?

Europska unija ima ozbiljan problem. Moj cilj je da se sačuvaju temeljni principi EU na kojima je sagrađena. Sloboda kretanja ljudi i život bez granica golema je prednost za Hrvatsku. U procesu pristupanja EU napravili smo značajan iskorak, u poštovanju temeljnih ljudskih prava i sloboda, i to nam je pomoglo. Takvi standardi danas su ugroženi diljem EU od desnih konzervativaca. Ne smatram da je Hrvatska jedna mala oaza ili nekakav otočić koji se može odvojiti od svojega susjedstva i zemalja Europske unije te mi je jako stalo da se ti temeljni principi EU poštuju.

Hoće li SDP nakon izbora raščistiti probleme koji traju već mjesecima?

Ovi izbori bit će dobra osnova za pripremu izbora koji dolaze, a to su predsjednički i parlamentarni izbori koji nisu tako daleko. Jako je važno da se u stranci dogovorimo kako na njih ići. S ovakvom situacijom rasipanja, rejtingom i činjenicom da nas ljudi ne mogu prepoznati kao lidere opozicije, ovo je možda prvi korak u tim promjenama. Mislim da SDP ima snage i volje da se pripremi puno bolje te da kroz promjene, koje su mu potrebne, bude spreman za nove važne utakmice koje su pred nama.

U nove utakmice s Davorom Bernardićem ili bez njega?

Uvijek sam stava da jedan čovjek nije stranka. Imamo ozbiljan problem u stranci s kojim se moramo suočiti. Ova utakmica, koju sad imamo, nije vrijeme da se o tome razgovara, ali je potrebno ozbiljno se pripremiti i razgovarati, analizirati dosadašnje stanje, ne samo rezultate europskih izbora, i utvrditi gdje se nalazimo i na koji način možemo naprijed kako bismo vratili povjerenje građana. Kako tražimo povratak povjerenja u institucije, tako moramo vratiti povjerenje u našu stranku. Danas smo najveća oporbena stranka, ali nadam se da se možemo vratiti na vlast. Sve dok ljudi imaju osjećaj da smo nesposobni riješiti svoje probleme, to nam se automatski odražava na rejting. On nije najvažnija stvar, ali je indikator da moramo nešto napraviti.

Do kada je po vama deadline? Mnogo je onih koji smatraju da je on odavno prošao.

Mislim da je o tome već trebalo razgovarati. Činjenica je da je ova lista za europske izbore korak u kojemu se pokazalo da se može. Kandidati i kandidatkinje ne mogu svrstavati da pripadaju predsjedniku stranke. Danas imamo dobru startnu poziciju. Razgovor unutar stranke, predlaganje rješenja, pa i kritika ne može se nazivati rušenjem. Kad se toga oslobodimo, onda će nam biti puno lakše riješiti problem koji očito imamo.

Kako gledate na kampanju Gordana Marasa, koji jedini od 30 kandidata na europskim izborima koristi Sabor za izbornu promidžbu?

Inače ne komentiram kampanju kolegica i kolega s liste. Rekao sam da takvu kampanju nikad ne bih vodio. To je njegov izbor, samo bi trebao pripaziti na to šteti li time cijelom timu, koji zajedno ide na izbore.

Moguće je da zbog toga budete kažnjeni?

To je istina. No stava sam da on, ako nakon upozorenja dođe do kažnjavanja stranke, to onda mora preuzeti na sebe. Ja bih tako napravio. Drugi članovi i članice u stranci ne trebaju doći u situaciju da odgovaraju za nešto u čemu nisu sudjelovali. Svatko može imati ideje, inovacije i slično u svojoj kampanji, ali trebao bi se zapitati malo je li to u skladu i dogovoreno sa svima drugima.