Predsjednik Bolivije Evo Morales, koji je na vlast došao prije više od desetljeća kao dio ljevičarskog vala koji je zahvatio Latinsku Ameriku, podnio je ostavku u nedjelju nakon nemilosrdnih protesta stanovništva koje ga je optuživalo da podriva demokraciju kako bi proširio svoju vlast.

Morales i njegov potpredsjednik Álvaro García Linera, koji je također podnio ostavku, u obraćanju javnosti rekli su da odlaze u nastojanju da zaustave krvoproliće koje se posljednjih tjedana širi zemljom. Ali nisu priznali da su učinili išta loše i umjesto toga ustrajali su na tvrdnji da su žrtve državnog udara.

"Državni udar je izvršen", rekao je García.

Odrastanje Kimov tajni život: U školi se hvalio fotkama s Kukočem

Morales je nekoć bio vrlo popularan i ostao je na vlasti duže nego bilo koji drugi trenutni šef države u Latinskoj Americi. Bio je prvi autohtoni predsjednik u zemlji koju je stoljećima vodila sićušna elita europskog porijekla, a Boliviju je vodio kroz doba gospodarskog rasta i sve veće nejednakosti, osvojivši potporu Bolivijaca koji su ga vidjeli kao prvog istinskog predstavnika naroda, piše New York Times.

"Želim vam reći, braćo i sestre, da se tu borba ne završava. Siromašni će nastavit ovu borbu za jednakost i mir", rekao je Morales.

Nevoljkost gospodina Moralesa da se odrekne vlasti i prilagođavanjem zakona da bi se mogao kandidirati i na četvrtim izborima, a zatim i inzistiranje na tome da je pobijedio unatoč sumnjama u prijevaru – rezultiralo je prosvjedima, napuštanjem saveznika, ali i otkazivanje poslušnosti policije i vojske koja je stala na stranu prosvjednika koji su tražili njegovu ostavku.

Dok je zemlja kliznula u sve dublje nemire tijekom vikenda, prosvjednici su izrazili svoj strah za budućnost Bolivije pod njegovim vodstvom.

"Ovo nije Kuba. Ovo nije Venezuela! “, Vikali su u La Pazu, glavnom gradu Bolivije, tijekom vikenda. Ovo je Bolivija, i Bolivija će se poštovati."

Carlos Mesa, bivši predsjednik koji je na izborima održanim prošlog mjeseca izgubio od Moralesa, komentirao je njegovu ostavku dvjema riječima:

"Kraj tiranije".

Ostalo je nejasno u nedjelju navečer tko će preuzeti vlast, jer je nekoliko dužnosnika koji su trebali zamijeniti Moralesa, također podnijelo ostavke. Izjava o Moralesovoj ostavci trebala se pročitati u Kongresu u ponedjeljak.

Meksički ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard rekao je na Twitteru u nedjelju da će njegova zemlja ponuditi Moralesu azil ukoliko ga bude zatražio.

Kasno u nedjelju navečer, Morales se također oglasio na Twitteru i rekao da ga policija "pokušava "ilegalno uhapsiti" i da su "nasilne grupe" napale njegov dom."

okrutni zločini Odredi smrti zloglasnog diktatora haraju Europom

Moralesov odlazak predstavlja prekretnicu u valu nemira koji su posljednjih mjeseci zahvatili Latinsku Ameriku. Nekoliko vođa u regiji ima problema s uličnim prosvjedima, vandalizmom i produbljivanjem političke polarizacije, koji imaju isti uzrok – loša ekonomska situacija i bijes zbog nejednakosti.

U trenutku kad je shvatio da ga je izdala i vojska, Morales je zajedno s Garcíjom i malobrojnim pomoćnicima iz La Paza letio u Chimoré, u saveznu državu Cochabamba. Ostaje nejasno jesu li namjeravali napustiti Boliviju ili su potražili utočište u kraju u kojem žive uzgajivači koke i u kojem uživaju podršku.

Kritike na račun Moralesa krenule su 2016. godine kad je zatražio od birača da se ukine ustavni zakon iz 2009. godine kojim mu se ograničava mogućnost nove kandidature za predsjednika.

No, narod je to referendumom odbio, ali je Morales izigrao volju naroda i preko Ustavnog suda, u kojem su sjedili njemu odani ljudi, omogućio novu kandidaturu. Ustavni sud rezultate referenduma proglasio je ograničavanjem ljudskih prava i dao Moralesu pravo da se kandidira bez ikakvih ograničenja. Carlos Mesa, opozicijski čelnik bio je na izborima njegov najveći konkurent.

Početak Moralesovog kraja naslutio se u petak navečer kad su se prve policijske jedinice oglasile objavom da su se pridružili prosvjednicima zbog sumnji u lažiranje izbornih rezultata 20. listopada.

Moralesa su zatim u nedjelju napustili i njegovi generali, što je bilo presudno jer se tijekom svoje vladavine silno trudio da oružane snage postanu sastavnim dijelom njegovog političkog pokreta, imajući u vidu dugu povijest puča u zemlji.

Christoph Harig, znanstveni suradnik sa Sveučilišta Saveznih oružanih snaga u Hamburgu, koji proučava odnos između vojske i civilnih vođa u Latinskoj Americi, rekao je da Moralesov odlazak s vlasti ne znači da vojska namjerava preuzeti vlast. Ali je upozorio da da niz događaja koji su doveli do predsjednikove ostavke nisu znak zdrave demokracije.

"To još jednom jača poziciju vojske kao krajnjeg arbitra u političkim krizama", rekao je Harig, predviđajući da će to "dodatno poticati polarizaciju".

Opraštanje grijeha Drogirali su cijelo selo, a onda silovali sve njihove žene

Policajci u La Pazu bili su među prvima koji su se pridružili pobuni. U početku su mnogi izašli na ulice s povezima preko lica ili maskama kojima su prekrivale lice, očito strahujući od identifikacije. Kad se njihov broj značajno povećao, mnogi su odbacili maske i počeli se obraćati prosvjednicima.

"Naša će dužnost uvijek biti obrana naroda. Policija je s ljudima", rekla je ženska časnica kroz suze u televizijskom obraćanju. Do nedjelje se pobuna proširila i na vojsku.

Neposredno prije nego što je Morales na nacionalnoj televiziji objavio svoju ostavku, zapovjednik oružanih snaga Bolivije, general Williams Kaliman, rekao je da su vojni poglavari vjerovali da bi trebali odstupiti da se obnovi „mir i stabilnost i za dobro naše Bolivije“.

Kad su Bolivijci izašli na birališta u listopadu, mnogi su bili uvjereni da će Morales izgubiti izbore. Glavni grad prepun je grafita u kojima se Moralesa proglašava diktatorom.

Oporba je bila uvjerena u pobjedu jer Morales nije prelazio 10 postotaka, koliko mu je bilo potrebno da uđe u drugi izborni krug, no onda je odjednom izborno povjerenstvo prestalo objavljivati privremene rezultate i rezultate izbora iduća 24 sata.

Večer nakon izbora najavili su zapanjujuće ažuriranje: gospodin Morales pobijedio je na kraju, s dovoljnim brojem glasova da izbjegne drugi krug.

Ljutiti prosvjednici napali su sjedišta izbornih komisija širom zemlje i neke od njih zapalili.

U sljedećim danima, velike demonstracije i štrajkovi paralizirali su veći dio zemlje.

Morales je branio svoj izborni trijumf kao opravdan i pozvao svoje pristaše da izađu na ulice kako bi pokazali svoju snagu u znak snage izađu na ulice, no prosvjedi su se pojačali.

Reportaža iz svijeta Isus i Che Guevara su im zakon, a Luka Modrić božanstvo

Moralesov položaj se pogoršao nakon što je Moralesa postalo je nesigurno u nedjelju nakon što je Američka organizacija za promatranje izbora objavila preliminarno izvješće u kojem su istaknute nepravilnosti i izravno upozorila da glasanje treba poništiti.

Kao odgovor, Morales je pozvao na nove izbore ali demonstranti nisu ni to željeli i zajedno s oporbenim vođama zatražili su njegovu ostavku.

Vodeće osobe iz njegove stranke podnijele su ostavku, a vojska je počela štititi demonstrante od Moralesovih naoružanih pristaša.

Morales, inače pripadnik autohtonog stanovništva Aymare, istaknuo se kao vođa sindikata uzgajivača listova koke. Pod njegovim vodstvom transformirana je struktura vlasti u zemlji i žene danas drže gotovo polovicu mjesta u Kongresu u kojem autohtono stanovništvo ima veći utjecaj nego ikad prije.

Njegov prvi mandat također se poklopio sa gospodarskim procvatom koji je omogućio njemu i drugim ljevičarskim čelnicima Latinske Amerike da milijune ljudi izvuku iz siromaštva putem subvencija i političkog pokroviteljstva. Jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, Bolivija je koristila prihod od izvoza prirodnog plina kao energenta.

Njegova stranka, Pokret za socijalizam, dugo je bila dominantna politička snaga u zemlji, kontrolirajući oba doma Kongresa. Moralesovi protivnici teško su mu se mogli suprotstaviti zbog velike podrške naroda. Morales je imao saveznike u pravosuđu koje je koristio protiv političkih rivala s kojima se obračunao tako da ih je poslao u zatvore ili su sami otišli u egzil.

Raúl L. Madrid, profesor sa Sveučilišta u Teksasu u Austinu koji pažljivo proučava Boliviju, rekao je da je Morales mislio i ponašao se kao da je nezamjenjiv.

"Mislim da sebe vidi kao spasitelja Bolivije, kao predstavnika marginaliziranog naroda Bolivije, posebno starosjedilaca", rekao je.

Imelda Marcos Bila je najveći monstrum među prvim damama

Gospodin Madrid rekao je da bi Moralesu bilo bolje da je otišao sam s vlasti nakon drugog ili trećeg mandata jer bi ostao u lijepom sjećanju, ali ga nije iznenadio pokušaj da se i dalje održi na vlasti:

"Od početka ga nije zanimalo stvaranje svog nasljednika jer se bojao da će mu iznutra zaprijetiti. Ti populistički čelnici koji se po svaku cijenu pokušaju održati na vlasti potkopavaju naslijeđe i ljudi ih pamte kao diktatore", smatra prof. Madrid.

Ljevičarski čelnici u Latinskoj Americi, uključujući predsjednika Venezuela Nicolása Madura, argentinski predsjednik, Alberto Fernández i bivši predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva osudili su svrgavanje Moralesa i smatraju da je to državni udar.

"Nažalost, Latinska Amerika ima financijsku elitu koja ne mari za demokraciju i socijalnu uključenost najsiromašnijih ljudi", rekao je Da Silva.

Za razliku od njih, brazilski desničarski predsjednik Jair Bolsonaro rekao je da mu je drago zbog Moralesovog odlaska.

"Riječ državni udar koristi se uvijek kada ljevica izgubi. Kad pobijede, to je legitimno.Kad izgube, to je državni udar", komentirao je Bolsonaro.