Ruševine starog grada Maja, dosad potpuno nepoznatog pronašli su arheolozi jedva 15 minuta hoda od glavne autoceste koja presijeca jug Meksika, istočno od grada Dos Lagunas. Iza gustog zida šume leže ostaci velikog, novvotkrivenoga naselja.

Tim nije pronašao to mjesto sa zemlje, već pretražujući snimke iz zraka koje su koristili ekolozi. Nakon pomnog ispitivanja, istraživači su otkrili ruševine sa svim obilježjima drevnih Maja. Tim Marcella Canuta, arheologa s Tulane sveučilišta, zdanje je pronašao pretražujući snimke iz zraka koje su koristili ekolozi. Nakon pomnog ispitivanja, istraživači su otkrili ruševine sa svim obilježjima drevnih Maja, javlja NY Times.

- Kada biste za videoigru mogli dizajnirati sve klasične značajke grada Maja, izgledali bi ovako", čudio se Luke Auld-Thomas, doktorand na Tulaneu koji je mjesto uočio na snimkama.

- Ima hramske piramide, kompleks palača, velike javne trgove, rezervoare, brane, široki procesijski nasip koji povezuje različite komplekse preko vrhova brda."

Auld-Thomas kaže da su arheolozi također pronašli ostatke stambenih zgrada, terasa, poljskih zidova, vrtova, stabiliziranih brežuljaka i druge znakove ljudske industrije. A na drugom mjestu koje je identificirao tim, istraživači su pronašli duboku vrtaču povezanu s djelomično urušenim špiljskim sustavom, a uz to, arhitektonski kompleks okružen jarkom u obliku križa.

Potraga je započela nakon što je čuo za druge istraživače koji koriste NASA-ine podatke prikupljene pomoću lidara, tehnologije koja koristi laserske zrake za probijanje guste vegetacije. Između ostalog, omogućuje znanstvenicima skeniranje skrivenih struktura i krajolika.

Pronašao je lidarske preglede koje je prije više od deset godina prikupila grupa ekologa koji su mapirali meksičke šume i ubrzo je vidio "prilično velik drevni grad Maja, upravo ondje detaljno mapiran." Ekolozi su, rekao je, "gledali u drveće koje prekriva grad, a ne u sam grad."

Gospodin Auld-Thomas i njegovi kolege, koji su u ponedjeljak objavili svoja otkrića u časopisu Antiquity, zovu grad Valeriana, po obližnjoj laguni. Procjenjuju da je na svom vrhuncu možda imao populaciju od čak 50.000 ljudi, što je najvjerojatnije bilo krajem kasne klasične ere Maja, vjerojatno između otprilike 750. i 850. godine, javlja NY Times.

Maje su bili vrhunski intelektualci i već tada su bili dobro upoznati s matematikom i astronomijom. Te znanosti su spojili i tako su gradili piramide i hramove koji su precizno pokazivali kretanje planeta i zvijezda. Osim toga, koristili su i jedino zabilježeno pismo u Mezoamerici, pisao je Express.

Međutim, sredinom devetog stoljeća nove ere počinje katastrofalni i strmoglavi pad nekad najmoćnije civilizacije. Zapanjujuće je i to što čak i nakon nekoliko desetljeća proučavanja, arheolozi nisu potpuno sigurno zašto su Maje propale, piše BBC.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da su Maje uživale neviđen rast između trećeg i devetog stoljeća i istovremeno su bilježili povoljne količine kiše. Isti arheološki zapisi kažu i da je početkom devetog stoljeća zabilježeno gotovo čitavo stoljeće dugotrajnih i čestih suša. Neka sušna razdoblja su trajala desetljećima. Yucatanski poluotok, gdje su izgrađeni najveći majanski gradovi, vapnenačko je područje gdje su rijeke i jezera prava rijetkost. Zbog toga su gradovi nastajali oko ponora u kojima se skupljala voda.