Jedina pripadnica ISIL-a iz Hrvatske je Dora Bilić. Posljednje vijesti o njoj datiraju iz veljače ove godine i prema nekim informacijama, željela bi se vratiti u Hrvatsku. Iako se govorilo kako joj to hrvatske vlasti neće dopustiti, kao što se sve do nedavno većina europskih zemalja protivila povratku svojih državljana pripadnika ISIL-a, situacija se promijenila. 

Prema pisanju Washington Posta, najveće članice EU, Njemačka, Francuska, ali i Velika Britanija, pa Danska i Nizozemska primorane su primiti svoje državljane. 

Bint Dahlia imala je 33 godine kada je sa suprugom i djecom napustila Njemačku kako bi započela život u novoproglašenom kalifatu Islamske države.

Njih 260 Povratak kući: Tko su ISIL-ovci koji se vraćaju u Bosnu

Ona je jedna od tisuća Europljana koji su to učinile i jedna od stotina koji se pokušavaju vratiti.

Europske vlade pružale su otpor da se vrate njihovi državljani otkako se kalifat raspao. Čelnici se boje rizika od terorizma u vlastitim državama, ali i osude javnosti i bijesa građana.

Ali, kako stoje stvari, Europa će biti prisiljena primiti svoje bivše državljane. Turska je najavila da će početi s deportacijama svih koji sjede u njihovim pritvorima pod sumnjom da su imali veze s tzv. kalifatom i ISIL-om.

Prošlog tjedna, apelacijski sud u Berlinu presudio je da njemačka vlada mora primiti natrag svoju državljanku Bint Dahliu zajedno s njezino troje djece iz kurdskog logora al-Hol na teritoriju Sirije.

Pravo ime žene namjerno je promijenjeno u sudskim dokumentima koji su dostavljeni novinarima Washington Posta, a njezini rođaci tražili su da se u medijima objavi njezin obiteljski nadimak zbog njezine sigurnosti.

Pakao na zemlji Zatvor džihadista: Smrdi kao u paklu, leže jedan na drugome

Uvjeti u kampu, utvrdio je sud, bili su opasni po život, a djeca moraju ostati s majkom.

Odvjetnik koji je vodio ovaj slučaj rekao je da se nada kako će to postati ogledni primjer i presedan koji će pomoći povratku još 20 njemačkih majki i 40-ero djece koje on zastupa.

"Svi su slučajevi vrlo slični. Taktika njemačke vlade do sada je bila da kupi vrijeme, a ono curi", rekao je odvjetnik Dirk Schoenian.

Presuda u susjednoj Nizozemskoj ima slični epilog. Sud je naredio Vladi da počne s pripremama za vraćanje 56-ero djece iz kampova u Siriji - i omogući njihovim majkama da se vrate s njima ukoliko djeca ne mogu putovati sama. Protiv te presude uložena je žalba, ali je sud rekao da država mora početi djelovati u roku od dva tjedna.

"Europske vlade osuđene su da ovu bitku izgube. Imamo akutni problem koji je sada potrebno hitno riješiti", rekao je Andre Seebregts, odvjetnik koji zastupa većinu žena i djece u nizozemskom slučaju.

Procjene se razlikuju, ali najmanje 1.200 Europljana čeka u kampovima u Siriji, prema nedavnom istraživanju britanskog Kraljevskog instituta za međunarodne odnose.

Većina su djeca, a njemački i francuski državljani čine daleko najveći kontingent. Tu su i 124 odrasle i 138-ero djece iz Njemačke, navodi se u studiji.

Zagovornici ljudskih prava osudili su uvjete u kampovima, gdje nema hrane, čiste vode i medicinske pomoći.

Lavdrim Muhaxheri Žena i djeca koljača iz Kačanika se vraćaju na Kosovo

Pritisak na europske vlade da djeluju, pojačao se prošlog mjeseca kad je Turska pokrenula ofenzivu na kurdska područja u Siriji, izazvavši kaos koji je doveo do bijega iz kurdskih logora.

Ipak, Schoenian je rekao kako očekuje da će njemačke vlasti svim silama pokušati još jednom pokušati odugovlačiti s povratkom njihovih bivših državljana, pa priprema još jednu tužbu protiv Ministarstva vanjskih poslova ukoliko ih ne prime.

Odvjetnik kaže da je saznao kako njegova klijentica, koja je još u logoru, trpi uvrede i da ju ostali zatvorenici vrijeđaju da je nevjernica jer se obratila za pomoć od njemačkog odvjetnika, što znači od zapadnog pravosuđa.

"Ne razumijem zašto njemačka vlada samo čeka i ne radi ništa", govori njezina svekrva koja živi u Njemačkoj.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako preispituje odluku i gleda kako može ispuniti svoje zakonske obveze, ali sigurnosna situacija na terenu, koja uključuje i logistička pitanja, nije se promijenila.

Za europske nacije pitanje povratnika je goruće pitanje.

"Nitko ne želi biti odgovoran za vraćanje nekoga tko izvodi terorističke napade", rekla je Sofia Koller, istraživačica protuterorizma u Njemačkom vijeću za vanjske odnose.

Tvrdi Grubeša Osuđeni ISIL-ovci po zatvorima na Balkanu vrbuju ljude

Sve države EU brinu za dobrobit svojih građana, a naročito djece koja su rođena ili odrasla na teritoriju Islamske države, i žele osigurati pravedan sudski postupak. Ali istovremeno postoji bojazan da će sigurnosne službe biti pod velikim pritiskom ukoliko ne budu vodile brigu o temeljitoj provjeri i kažnjavanju svih onih koji su počinili zločine. U Njemačkoj, primjerice, sam odlazak na teritorij Islamske države ne predstavlja zločin.

Kurdi koji nadgledaju kampove već dugo traže od europskih zemalja da preuzmu odgovornost za svoje građane. I Sjedinjene Države pojačale su pritisak, s tim da je predsjednik Trump više puta u javnosti pokretao to pitanje.

Državni tajnik Mike Pompeo ponovio je to u četvrtak.

"Članovi koalicije moraju vratiti tisuće stranih terorističkih boraca u svoje pritvore i kazniti ih za zločine koje su počinili", rekao je ministrima vanjskih poslova okupljenim u Washingtonu.

Sjedinjene Države ponudile su nekim zemljama pomoć u povlačenju svojih građana. Odluka o povratku nizozemskih građana, tu je zemlju natjerala da prihvati američku ponudu.

Opet izigrani Tko su zapravo Kurdi i zašto su važni za cijeli svijet?

Visoki dužnosnik State Departmenta odbio je dati bilo kakve informacije ali je priznao da su američki vojni letovi korišteni za vraćanje obitelji stranih boraca iz Sirije u njihove matične zemlje. Rekao je da je to učinjeno od slučaja do slučaja, a Sjedinjene Države zahtijevaju da ih se izvještava o svim detaljima repatrijacije, te jesu li izvedeni pred lice pravde.

"Nije riječ o prikrivanju, ali to smo učinili u mnogim zemljama", rekao je isti izvor.

Situaciju na Sjeveroistoku Sirije okarakterizirao je kao potencijalnu 'tempiranu bombu' za oko 10.000 zatočenih stranih boraca i desetine tisuća članova njihovih obitelji.

Turska je ovaj tjedan također priopćila kako je započela deportiranje zatočenika za koje se sumnja da su imali veze s Islamskom državom i koji su izdvojeni od ostalih zatvorenika, a među njima su državljani Njemačke, Francuske, SAD-a, Irske i Danske.

Njemački dužnosnici uvjeravali su javnost da će biti istraženi svi povratnici, ali da prve skupine nemaju veze s Islamskom državom. Sedmeročlana obitelj koja bi trebala biti vraćena u četvrtak također nije bila povratnik iz Islamske države, rekao je njemački sigurnosni dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti jer nije ovlašten razgovarati s javnošću.

"Dodatne dvije osobe za koje se očekuje da će biti vraćene u petak, pobjegle su iz kurdskih logora u Siriji", rekao je.

Turska kaže da trenutno ima 2.280 članova Islamske države iz 30 zemalja i da ih namjerava sve deportirati. Rekli su da se deportacije provode u skladu s "međunarodnim sporazumima".

Četvorka Najgori od najgorih: 'Beatlesi' ISIL-a sjekli su glave strancima

Njemačka kaže kako ne može zabraniti ulazak svojim građanima ako se njihovi identiteti mogu provjeriti. Prema njemačkom ministarstvu vanjskih poslova manje od 20 osoba je u turskom pritvoru a kojima se ne može utvrditi njemačko državljanstvo.

Deportacije iz Turske su odgovor te zemlje na optužbe međunarodne zajednice zbog napada na Kurde na sjeveru Sirije. Kurdi su kontrolirali nekoliko kampova u kojima su držali zatvoren bivše stanovnike 'kalifata', pa su turski napadi izazvali žestoke kritike, osude i strah da će pritovrenici u kurdskim logorima, ukoliko pobjegnu, ponovno početi s uspostavom ISIL-a i 'Kalifata'. Međunarodna zajednica tvrdila je da zbog turskih napada Kurdi, umjesto da čuvaju zatvorene ISIL-ovce, moraju na frontu i ostavljaju ih bez nadzora. Čak se sumnjičilo Tursku da prešutno surađuje s ISIL-om.

Od tada, turske vlasti su najavile stroge racije usmjerene protiv militanata i izvijestile da su uhapsile stotine pripadnika Islamske države u Siriji.

Turska je u četvrtak najavila da će američki državljanin koji je zaustavljen na grčko-turskoj granici od ponedjeljka, nakon što ga je tamo uputila Turska, a Grci mu nisu odobrili ulazak, biti vraćen u SAD

Ankara je također rekla da je započela postupak deportacije britanskog državljanina.

Londonska policija izvijestila je o uhićenju 26-godišnjaka, koji je u četvrtak letio iz Turske do zračne luke Heathrow, pod sumnjom da je sudjelovao u terorističkim napadima koji su 'povezani sa Sirijom'.

Britanija je otišla toliko daleko da čak ukida državljanstvo nekim ženama samo kako se ne bi više mogle vratiti na njezin teritorij.

Jedna držaljanka Njemačke trebala bi se vratiti u petak. To je 27-godišnjakinja iz Donje Saksonije koju su Turci zarobili nakon bijega iz logora Ayn Issa u Siriji u listopadu, tijekom kaosa nakon turske ofenzive.

opasnost Bosna se sprema za povratak žena i djece iz Islamske države

Kontaktirala je sestru kad je stigla na granicu s Turskom i rekla joj da su je snage Slobodne sirijske vojske predale Turcima.

Njena sestra, koja je iz sigurnosnih razloga govorila pod uvjetom anonimnosti, rekla je kako je svojoj obitelji rekla da ide u Tursku na pripravnički staž 2014. godine, da bi se kasnije saznalo da je u Siriji. Njezin odvjetnik rekao je da ne vjeruje da njemačke vlasti imaju ikakvih dokaza da je počinila bilo kakav zločin, a sigurnosni dužnosnik rekao je da ju neće uhititi.

"Njemačka je trebala djelovati mnogo prije da osigura 'kontroliranu repatrijaciju'. Sada moramo reagirati", kaže Koller.