Na adrese brojnih kulturnih institucija i udruga ovaj tjedan stigao je dramatičan apel Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi, podružnice profesionalnih glazbenika HRT-a, u kojem se s pravom pitaju kakva će biti njihova budućnost i pridružuju se revoltu radnika na javnom servisu koji putem sindikalnih akcija javnost upozoravaju na sve manjkavosti koje dolaze od Plana konsolidacije rada i poslovanja usvojena na HRT-u.

Dio ovoga dokumenta, koji za zaposlenike HRT-a izgleda kao plan opasnih namjera, bavi se vizijom i ulogom HRT-ovih orkestara i zbora u budućnosti te je indikativno skroman i manipulativno sročen, stoji među ostalim u ovom dramatičnom dopisu te “jasno upućuje na moguće odricanje HRT-a od usluge javnog izvođenja i snimanja glazbe putem vlastitih ansambala”. Ideja o bilo kakvoj mogućnosti da se HRT odrekne svojih orkestara i zborova izazvala je konsternaciju u kulturnim krugovima. Robert Šveb, glavni ravnatelj HRT-a i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nedavno su na sjednici Saborskog odbora za medije demantirali vijesti da se ukidaju ansambli, ali su na istoj sjednici odbora zastupnici odbili oporbeni zaključak da se iz svih planova i strategija odbaci bilo kakva ideja o ukidanju zbora i orkestara.

“Neusvajanje navedenog zaključka, kao i najava ministrice o mogućem sufinanciranju HRT-ovih orkestara i zbora iz državnog proračuna otvara brojna pitanja, među kojima najvažnijim smatramo ono vezano uz ostanak ansambala unutar HRT-ove organizacije”, samo je jedan od dijelova dopisa koji je poslan na brojne adrese. Ministrici kulture i medija postavili smo nekoliko pitanja na ovu temu, ali nije na njih odgovorila. Ali odgovorili su nam s HRT-a. Dario Špelić, novinar i urednik na Hrvatskom radiju, u izjavi za Express nema nikakvih dvojbi trebaju li HRT-u ansambli i zborovi.

Nesalomljiv "HRT je isti kao u SFRJ, ali šefovi su bili intelektualci"

“Profesionalni glazbeni orkestri sastavni su dio tradicije europskih javnih radiotelevizija. Teško je u Europi naći javni servis koji ih nema u svom sastavu. BBC, uzor svih javnih radiotelevizija, osnovan je 1922. Te je godine pokrenut i BBC-jev simfonijski orkestar. Danas BBC ima pet orkestara. Godine 1925. radijski orkestar osnovao je radiopostaje u Pragu i Berlinu, Radiostanica Zagreb osnovala je svoj orkestar 1929. Zakon o HRT-u propisuje da hrvatska javna radiotelevizija mora imati simfonijski i tamburaški orkestar, jazz orkestar i zbor. Članak 3. Zakona koji definira djelatnost HRT-a jasno kaže da je glazbena proizvodnja sastavni dio HRT-ove djelatnosti, što se ostvaruje javnim izvođenjem i snimanjem glazbenih sadržaja osobito s područja simfonijske, zborske, narodne, jazz i zabavne glazbe te priređivanjem koncerata, posebno nacionalne glazbene baštine i suvremenih djela hrvatskih skladatelja i umjetnika izvođača. Ukidanje orkestara bilo bi kršenje općih odredbi Zakona o HRT-u. Ako se pak u pisanju novoga zakona o HRT-u razmatra ukidanje orkestra, postavlja se pitanje suvislosti takvog zakona. HRT-u treba temeljito restrukturiranje poslovanja i preoblikovanje programa, ali kakvog smisla ima ukidati djelatnost zbog koje HRT ima pravo prikupljati pristojbu? Ukidanje orkestara je poput ukidanja obrazovnog, kulturnog ili znanstvenog programa. Ako se ukidaju te djelatnosti, zašto bi HRT uopće imao pravo prikupljati pristojbu? HRT postoji kao javna radiotelevizija da bi se bavila proizvodnjom obrazovnog, kulturnog i znanstvenog programa te imala svoju glazbenu proizvodnju. Bez toga postojanje HRT-a nema smisla”, jasan je Špelić.

NEGIRA CENZURU 'HRT je sporiji od drugih jer se borimo protiv fake newsa'

“Ideja da se makne orkestre kao suvišan trošak postoji po kuloarima već više desetljeća”, govori za Express Urša Raukar-Gamulin iz Možemo!, koja je i potpredsjednica saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije te nastavlja: “Međutim, ono što je sad u najmanju ruku zabrinjavajuće i čime su odškrinuta vrata eventualnom ukidanju orkestara i Zbora HRT-a jest Plan konsolidacije HRT-a i sad već famozna stranica 25, na kojoj se u jednom kratkom odjeljku govori da je budućnost HRT-a u emitiranju i proizvodnji, a za uslugu snimanja i izvođenja glazbe kaže se da treba vidjeti što dalje s tim. Znači, to je dokument koji je usvojen na Vladi 21. veljače ove godine, a to znači da se bilo tko bilo kad može na taj dokument pozvati. Možda ne odmah sutra, ali ta mogućnost je sad otvorena. Iako ministrica želi doista odagnati svaku sumnju da bi se jednoga dana mogli ti ansambli ukidati, onda treba predložiti Vladi usvajanje aneksa tog Plana koji će taj odjeljak sa stranice 25 naprosto maknuti. Jedinstvenost i neophodnost i zasluge tih ansambala su enormne. Ukratko, hrvatska kultura i hrvatska glazba su nezamislive bez simfonijskog, tamburaškog, jazz orkestra i Zbora Hrvatske radiotelevizije, jer oni naprosto nemaju zamjenu. Ne postoje drugi takvi orkestri ni zbor u Hrvatskoj”.

Opaki revizionizam Kad gledaš HRT, Jasenovac je bio malo stroži OPG na Savi

Naša sugovornica ističe kako je neophodno da orkestri i zborovi budu unutar javnog medijskog servisa, kao što je to u cijeloj Europi.

“Oni se tako bave onim što je i njihova svrha i zadaća, a to je ne samo izvođenje, nego i snimanje djela, naročito domaćih kompozitora, i to kako baštine, tako i suvremene glazbene produkcije. Potpuno je nevjerojatno da se još barata tim banalnim kapitalističkim, da tako kažem jednadžbama u kojima se samo gleda trošak, a ne gleda se benefit koji je enormni i novcima nemjerljiv. I doista smatram da bi to bio kulturocid ako bi do toga jednoga dana došlo, jer nestanak tih ansambala ili njihovo izmještanje u neku novu ustanovu izvan HRT-a jest kulturocid. Svakako, to bi bio udarac hrvatskoj glazbi i kulturi od kojega se zapravo ne bi mogle do kraja nikad oporaviti", smatra Raukar-Gamulin.

Dosje Pravi vladari HRT-a: Oni "vedre i oblače" Prisavljem

"Činjenica je da su ti ansambli već sad načeti, da imaju premalo članova i da jedva sastavljaju svoje redove za potrebe izvođenja određenih djela, tako da je potpuno nejasno kako će preživjeti već sad ovu prvu fazu takozvane konsolidacije, a zapravo uništavanja javnog medijskog servisa, u kojoj su ponuđene otpremnine bez apsolutno ikakvih kriterija, bez plana. Tko je potreban, a tko nije potreban? Tko je za snimanje, za montiranje, uređivanje, za izvođenje i produkciju neophodan, a tko je višak? Tako da će se tek od 1. travnja zapravo vidjeti koliko je ljudi ostalo po ansamblima. Konkretno, o njima govorimo i hoće li oni uopće moći to preživjeti. S druge strane, postoji taj Plan konsolidacije, dakle te otpremnine kao prva faza smanjivanja broja zaposlenih. Koje su, kako za sada glasovi kažu, ali i vrlo konkretne informacije, devastirali pojedine redakcije i potpuno je neizvjesno kako će se program, kako televizije, tako i radija, dalje proizvoditi. Kao što je iz samog Plana evidentno da se zapravo tim Planom HRT gura u situaciju da postane samo proizvođač Informativnog programa, a većina ostaloga bi se kupovala na slobodnom tržištu neovisnih producenata, i svakako je potpuno jasno da više neće biti javni medijski servis, nego kao neka agencija. I to je, naravno, strahota i nevjerojatno je da premijer Plenković dozvoljava takvu devastaciju, kako cijelog HRT-a kao javnog medijskog servisa, tako posljedično i ansambala, dakle simfonijskog, jazza, tamburaškog orkestra i Zbora Hrvatske radiotelevizije kao nezamjenjivih, jedinstvenih kulturnih činjenica”, zaključuje Urša Raukar-Gamulin.

Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, u razgovoru za Express jasno poručuje:

“Žao mi je što na saborskom odboru ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek nije odgovorila na pitanje kako orkestar može svirati bez tri viole, klarineta, jedne prve violine i jednog čela. Ona to zna jer je po struci glazbenica. Neizvjesnost kako ćemo raditi nakon 1. travnja vlada i u drugim odjelima HRT-a ovih dana, ljudi nemaju pojma kako će realizirati program jer odlaze snimatelji, montažeri, vozači, svi mogu otići jer nema plana ni vizije kakav bi HRT trebao biti. I ta rečenica na stranici 25 Plana konsolidacije, osim što pokazuje da je opcija ukidanja orkestra na stolu, jest i signal, i to ne suptilan, nego jasan, glasan i porazan - simbol potpunog nerazumijevanja što HRT zapravo jest i što bi trebao biti. Kako očekivati da netko tko ne razumije važnost tri viole u orkestru razumije da bez snimatelja nema slike, bez tonaca nema zvuka, bez novinara nema vijesti, bez montažera nema reportaže, bez vizije - nema Hrvatske radio televizije, odnosno neće je biti.

Kinoteka Malo čudo: Neke se stvari na HRT-u ne mogu kupiti novcem

Konsolidacija HRT-a sve se više doima kao devastacija, nitko ne zna kakav je zapravo plan. Ravnatelj je u javnosti iznio nekakve brojke i općenite fraze o važnosti javnog medijskog servisa, ali zapravo bez pravog sadržaja, bez odgovora na pitanje kakav će HRT biti u budućnosti i čemu HRT služi. A ne bi trebao služiti niti slušati politiku, ne bi trebao orkestre u excel stavljati u rubriku nepotreban trošak, nego u rubriku javna vrijednost, kao što bi vrijednost HRT-a trebalo biti kvalitetno i profesionalno novinarstvo. Simfonijski orkestar samo je početak i zato ne možemo samo promatrati što se događa. Jer nakon viole doći će na red mikrofoni, kamere i novinari. Nažalost, sve je ovo nastavak dugotrajnog urušavanja HRT-a jer ne postoji stvarna politička volja da se javnome medijskom servisu omogući da slobodno radi. Politička većina ustraje na lošem Zakonu o HRT-u, politička većina i dalje u Saboru bira glavnog ravnatelja, politički se utjecaj osjeća u informativnom programu, Plan konsolidacije ignorira struku i zaposlenike, a ukidanje simbola, tj. orkestra jest tišina koja prijeti cijelom HRT-u”, upozorava Maja Sever.

Zadnja granica Stotine novinara Plenkiju: Dosta je bilo cenzure!

Oni koji odlučuju o sudbini HRT-a do sada su više puta demantirali bilo kakve crne scenarije za javni servis. No tko će biti odgovoran ako njih stvarnost demantira i obistine se crne slutnje zaposlenika koji su odlučili ostati?

Na pitanje Expressa po kojoj su osnovi odobrene otpremnine za zaposlenike Simfonijskog orkestra HRT-a, kad je potpuno jasan ustroj simfonijskog orkestra s HRT-a su odgovorili: "Otpremnine su odobrene na temelju sporazumnog raskida radnog odnosa, isključivo i na vlastiti zahtjev radnika, te sukladno Zakonu o radu i internim aktima HRT-a. Važno je istaknuti kako Simfonijski orkestar HRT-a nema propisan normativni broj članova u aktima HRT-a, već se njegova organizacija i sastav prilagođavaju programskim potrebama, repertoaru i produkcijskim mogućnostima."

Klasićevo djelo HRT nakon pet godina emitira kontroverznu seriju o NDH

Zanimalo nas je i zašto su se te otpremnine odobrile i tko će popuniti ta mjesta?

"Otpremnine su odobrene na temelju osobnih zahtjeva radnika. HRT će osigurati stabilno funkcioniranje Simfonijskog orkestra korištenjem dostupnih organizacijskih i kadrovskih rješenja, u skladu s važećim pravilnicima i zakonskim mogućnostima."

Pitali smo i kako će uopće orkestar funkcionirati do popunjavanja i je li točna informacija da su onima koji su dobili otpremnine HRT ponudio honorarnu suradnju? S HRT-a su nam odgovorili sljedeće:

"Orkestar će nastaviti s radom, a produkcija će se privremeno prilagođavati raspoloživim resursima i modelima suradnje, koji su uobičajeni u glazbenoj i medijskoj produkciji. Ne možemo komentirati konkretne pojedinačne slučajeve, niti prejudicirati mogućnosti angažmana osoba koje su sporazumno prekinule radni odnos i ostvarile pravo na otpremninu, a svaka odluka donosi se u skladu sa zakonskim i internim procedurama".