Oko kurikularne reforme u Hrvatskoj se ratuje već godinama, svako toliko akademsku zajednicu potresaju skandali raznih vrsta – od optužbi za plagiranje pa do sukoba zbog teoloških upliva u znanost i znanstveno obrazovanje. Pritom je sasvim ispod radara prošlo da Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, tijelo koje bi trebalo nadgledati obrazovanje od predškolskog do srednjeg, praktično ne postoji još od prosinca 2016., kad je istekao mandat većini članova. Novi kandidati u redu stoje već više od godinu dana, prošli su Vladu, a za nekoliko dana trebali bi doći na red da ih konačno potvrdi Sabor.

I kad je Express krenuo analizirati svakog pojedinog člana, naišao je na egzotičan slučaj sa životopisom dr. Suzane Vuletić, prodekanice Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, koja tamo kao izvanredna profesorica predaje bioetiku i moralnu teologiju. Usred našeg malog istraživanja, dr. Vuletić je povukla verziju životopisa koju je imala do tada i zamijenila je upadljivo kraćom verzijom u jednom bitnom dijelu. A sve je počelo snimkom jednog njezina predavanja iz ožujka 2012., koju smo pronašli na YouTubeu. (Osim na linku, snimku možete vidjeti i direktno odmah ispod pasusa, sa spornim detaljem oko 55. sekunde)

U nekoliko navrata se smješkala i okretala očima, kao da joj je pomalo i neugodno dok je najavljivačica tribine nabrajala povremeno i spektakularne točke njezina akademskog puta. Diploma na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, pa u Rimu prvo magisterij, potom i doktorat. “... te je potom specijalizirala opću bioetiku na Poliklinici Gemelli, a zatim i kliničku bioetiku na Georgetownu u Washingtonu...”, nabrajala je najavljivačica oko 55. sekunde snimke, a dr. Suzana Vuletić u tom se trenutku još jednom nasmiješila i okrenula očima.

Bila je riječ o tribini “Reproduktivna medicina roda suvremenog doba” na osječkom Ekonomskom fakultetu, na kojoj je nastupila kao predavačica. Sveučilište Georgetown staro je skoro koliko i SAD te tamo specijalizirati kliničku bioetiku doista je značajan domet. No kad je Express poslao upit na Georgetown, odgovor je bio: “Dr. Vuletić je 2006. upisala tečaj na Kennedyjevu institutu za etičku intenzivnu bioetiku. Riječ je o intenzivnom programu tijekom tjedan dana ljeti, pri čemu stručnjaci poučavaju o brojnim temeljnim temama iz bioetike”.

Bila je znači riječ o jednotjednom tečaju, a ne o kliničkoj specijalizaciji. A onda smo po životopisu prodekanice đakovačke bogoslovije Vuletić krenuli temeljito. Sad u novoj, skraćenoj verziji, na stranicama fakulteta u Đakovu doista stoji da je završila “kurs” u Georgetownu, ne specijalizaciju kao što je ispalo u najavi na tribini iz 2012., nije se doduše preciziralo koliko je “kurs” trajao. No u životopisu nas je dočekalo još nešto: “Sudjelovanje u Projektu EU-a, EU FP7 GlowBrain, Regionalne mreže za terapiju matičnim stanicama i regenerativnu medicinu, Medicinskog fakulteta u Zagrebu”.

Afera plagijat Kakav blam: Barišić plagirao vlastiti rad?

Sudjelovanje u takvom projektu također bi bila izvrsna znanstvena referencija. Riječ je bila o projektu koji je sa suradnicima dobio dr. Srećko Gajović s Hrvatskog instituta za mozak u Zagrebu. Dr. Gajović se za financiranje tog projekta izborio kroz jedan od fondova za znanost Europske komisije. Tri i pol godine, sve do 2016., dr. Gajović i društvo uvodili su najmodernije tehnologije kojima bi se znanstvenicima u Hrvatskoj omogućilo istraživanje matičnih stanica.

Bilo je tu i znanstvenika iz Austrije, Češke, Italije, Mađarske, Njemačke, Portugala i Švedske. A onda je uslijedio hladan tuš kad nam je dr. Gajović odgovorio na pitanje na koji je to način dr. Vuletić sudjelovala u tom projektu: “Projekt GlowBrain je djelovao interdisciplinarno, razvijajući suradnju s hrvatskom znanstvenom zajednicom na temama istraživanja mozga i matičnih stanica, te je u tom smislu na skupove koje smo organizirali bila pozivana i dr. sc. Suzana Vuletić, koja nije bila službeni suradnik na projektu”.

Nakon što smo dobili odgovor da je dr. Vuletić samo povremeno bila pozivana na skupove, kao i mnogi drugi iz akademske zajednice, da nije bila aktivnim sudionikom projekta, prodekanica na fakultetu u Đakovu izmijenila je dotadašnji životopis objavljen na stranicama fakulteta. Uspoređujući prvu verziju njezina CV-a prije i onu poslije, uočili smo da je od šest znanstvenih projekata izbacila njih tri, među kojima i “GlowBrain”.

Zanimljivo je bilo primijetiti da je izbacila još i istraživanje “Kronična tuga roditelja djece nestale u Domovinskom ratu i osoba koje su bile u zarobljeništvu” Medicinskog fakulteta u Osijeku, a nestalo je i sudjelovanje u projektu “Stavovi studenata medicine, prava i psihologije prema distanaziji i pravu pacijenata na suodlučivanje o postupcima liječenja u terminalnoj fazi bolesti”. Prodekanica Vuletić promijenila je i naslov tog poglavlja u životopisu: “Sudjelovanje u projektima”, preko noći je postalo “Aktivno sudjelovanje u projektima”.

Dalje je bivalo još zanimljivije.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Poslali smo upit o tim projektima i sudjelovanju dr. Vuletić dekanu osječke medicine Juri Miratu i prodekanici Ines Drenjančević, da bi nam odgovorila tek potonja. Uputila nas je na povjerenika za informiranje Medicinskog fakulteta u Osijeku, a on nam nije stigao odgovoriti sljedećih pet dana. Dr. Vuletić je inače na Sveučilištu “Josipa Jurja Strossmayera” u Osijeku članica povjerenstva za odlučivanje o profesionalnom sukobu, kao i odbora za nastavu i kadrovsku politiku, te odbora za unapređivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja.

Vuletić je i inače izrazito zaposlena osoba. U Đakovu predaje bioetiku, a osim toga predaje i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu na studiju sestrinstva u Zagrebu, na Forenzici Sveučilišta u Splitu, na Teološko-katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru (tu kao vanjski suradnik predaje tri predmeta) te na studiju sestrinstva Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Nije to sve, na fakultetu na kojem je prodekanica, dr. Vuletić je član u osam od 13 postojećih povjerenstava, od čega ih je u pet predsjednica!

Afera plagijat Đikić pisao Plenkoviću: Barišić mora otići!

Osoba koja je do relativno nedavno bila docentica, za čiji znanstveni opus Google Scholar nalazi samo 19 citata, redom na tragu teologije, objavljenih u listu njezina fakulteta “Diacovensia”, a Web of Science pronalazi nula citata znanstvenih radova, prodekanica Vuletić predaje na čak pet sveučilišta te još nalazi vremena i snage za rad u toliko odbora i povjerenstava. Poslali smo upit i ministrici Blaženki Divjak, jer nas je zanimalo je li Suzana Vuletić, kad se prijavljivala za mjesto u NVOO-u, poslala onu verziju životopisa koju je povukla nakon našeg upita dr. Gajoviću ili neku drugu.

Od ministrice smo dobili odgovor samo da je “javni poziv za prijavu kandidata za predsjednika i sedam članova NVOO-a proveden u vrijeme ministra Pave Barišića”. Drugim riječima, ministrica se ogradila od nečega što se dogodilo u doba njezina prethodnika. Dr. Suzanu Vuletić hrvatska javnost upamtila je po kritici iz 2013. godine, u kojoj je ustvrdila da već i sam naslov filma “Svećenikova djeca” predstavlja “provokaciju za svako Božje dijete”.

Navodila je tad i “ponižavajuće elemente”, “političko-društveno-medijski progon Crkve” i “sveopći (sub)kulturni progon kršćana”. Njezin kolega i dekan na Katoličkoj bogosloviji iz Đakova je, pak, Ivica Raguž, koji je prije godinu i pol u Glasu Koncila napisao onaj neslavni esej u kojem je ustvrdio da su žene neposlušne kad traže prava za jednakosti koja briše razlike, da je “žena drugotna”, a “muškarac prvotan”, te da je “po ženskoj neposlušnosti grijeh ušao u svijet”.

Raguževe misli su se proširile društvenim mrežama, no on, nasreću, nije među kandidatima za NVOO. Kandidati, koji sad čekaju da ih potvrdi Sabor, što bi trebalo biti na rasporedu na Markovu trgu upravo ovih dana, međutim podjednako su živopisnih stavova. Povjesničar Alexander Buczynski bio je jedan od 77 potpisnika pisma o “krivom i neznalačkom tumačenju izjava ministra Zlatka Hasanbegovića”.

Eva Kirchmayer-Bilić s Muzičke akademije u Zagrebu pozivala je u Hrvatskom slovu na “lustraciju hrvatske kulture”. A o pozdravu “ZDS” pisala je ovako: “Usklik ‘Za dom spremni’, povijesni hrvatski pozdrav, istinska je i iskonska hrvatska poruka, najdubljeg, najiskrenijeg i najpozitivnijeg naboja, zatiranog od onih koji nametanjem osjećaja krivnje Hrvatima opravdavaju svoju agresiju te skrivaju stravične zločine svojih prethodnika i/ili predaka”.

* Nakon dovršetka članka o prodekanici Suzani Vuletić za aktualno tiskano izdanje Expressa, tragove o spornim dijelovima njenog životopisa pronašli smo na još nekoliko mjesta. U članku iz tjednika Forum prije šest godina (26. travnja 2012.) ona je, kao jedan od sugovornika koji je slučajno kritizirao medicinski potpomognutu oplodnju, za sebe ustvrdila da je " bioetiku specijalizirala i na Keneddy Institute of Ethics/Georgetown Sveučilišta u Washington D.C.-u". Kao što je Express sada doznao iz Georgetowna, bila je riječ o jednotjednom ljetnom tečaju.

Kakav cirkus 'Predsjednik Ustavnog suda je plagirao doktorat'

Što se tiče sudjelovanja u apsolutno prestižnom projektu Srećka Gajovića GlowBrain, za koji je on ustvrdio da Suzana Vuletić "nije bila suradnik na projektu", pronašli smo da je, osim u svojoj verziji životopisa koji je uklonila sa stranica Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu nakon što smo od Gajovića dobili odgovor, istu stvar za koju Gajović kaže da je neistinita, pronašli i na stranicama njenog fakulteta u dokumentu "Zbirni pregled sadržaja godišnjih nastavničkih izvješća o nastavnom, znanstvenom i istraživačkom radu za 2017. godinu", te u istom takvom dokumentu za 2016. godinu (na 32. stranici).

Dokument koji potpisuje i fakultet u kojem je ona prodekanica i Sveučilište Josipa Juraja Strossmayera, navodi na 16. stranici "sudjelovanje u projektu EU FP7, GlowBrain... suradnik SV... nositelj: Medicinski fakultet u Zagrebu". Ono "SV" kao suradnik na projektu inicijali su Suzane Vuletić. Kako nam s osječkog sveučilišta nisu odgovorili na upite niti do danas, možemo samo pretpostaviti da je ona sama za potrebe pregleda rada u 2017. i 2016. godini svom fakultetu rekla da je radila ono što šef međunarodnog projekta tvrdi da nije radila.

U tom dokumentu može se pronaći i još jedna zanimljiva stvar - na 41. stranici navela je da je od 2017. godine "članica Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje". Poznato je da je ona od 2017. godine tek kandidatkinja, kao i još nekoliko drugih, o čemu pišemo i u ovom članku, da su kandidati prošli Vladu, ali nisu potvrđeni u Saboru. Što naprosto znači da ona nije članica NVOO-a, iako u službenom dokumentu svog fakulteta tvrdi da jest.

Na to da se đakovačka bogoslovna prodekanica Suzana Vuletić referira na Georgetown kao mjesto na kojem je specijalizirala kliničku bioetiku, naišli smo i u Elaboratu o studijskom programu Forenzika Sveučilišta u Splitu od 1. siječnja 2016. Na 290. stranici tako stoji, pod njenim imenom i pod rubrikom "podaci o usavršavanju", da je prošla "Intenzivni bioetički tečaj, Specijalizacija kliničke bioetike". Suzana Vuletić nije proopustila i u ovom dokumentu se pohvaliti "sudjelovanjem u projektu GlowBrain".

Tamo smo također pronašli i da je navela ona dva projekta na Sveučilištu Josipa Juraja Strossmayera koja je imala i u svom životopisu na fakultetu u Đakovu, a koje je uklonila nakon što smo od profesora Gajovića dobili odgovor o njenom navodnom sudjelovanju u projektu GlowBrain.