Novinar britanskog Guardiana je, uz dopuštenje prijestolonasljednika Saudijske Arabije, intervjuirao Aliu Ghanem u njezinom domu u saudijskom gradu Džedi. Alia, ili drugim imenom Hamida al-Attas, majka je Osame Bin Ladena, a do sada nije dala intervju za zapadne medije.

Nakon dugih pregovora prijestolonasljednik Mohammed Bin Salman pristao je dati blagoslov jer smatra kako će to pomoći svijetu dokazati da Saudijska Arabija ne stoji iza terorističkih napada na SAD (iako je 15 od 19 otmičara bilo iz kraljevstva) nego de je za organizaciju odgovoran jedan buntovnik.

Alia je novinara dočekala u luksuznoj vili, u salonu prepunom antikviteta i s jednom velikom fotografijom prvorođenog sina. Kraj nje su bila Osamina braća, Ahmad i Hassan te drugi suprug, Mohammed al-Attas, koji je dječake i odgojio. Svaki od njih, piše Guardian, ima drugo viđenje muškarca koji je postao sinonim s terorizmom.

"Moj je život bio jako težak jer je on bio daleko od mene. Bio je dobro dijete, i jako me volio", govori 80-godišnjakinja.

Njihov je dom u Džedi, kaže, već generacijama dom klana Bin Laden, obitelji koja je među najbogatijima i najmoćnijima u Saudijskoj Arabiji, obitelj čiji su građevinari sagradili većinu prometnica u kraljevstvu.

Tvrdnje marinca "Pljuvali smo i tukli bin Ladenovo tijelo prije pokopa"

Godinama je Osamina majka odbijala pričati o sinu, čak i široj obitelji. Dva je desetljeća on bio čelni čovjek Al Kaide, i za vrijeme je njegove vladavine terora napadnut SAD. Devet godina kasnije ubijen je u Pakistanu. 

Sada je na čelu kraljevstva, zloglasnog upravo radi veza s Bin Ladenom, mladi reformator (ili se barem takvim želi pokazati), Mohammed bin Salman, koji je dao zeleno svjetlo intervjuu.

Ghanem se prvorođenog sina sjeća kao sramežljivog dječaka koji je bio dobar učenik. Jako je pobožan postao tek u ranim dvadesetim godinama, za vrijeme studija na sveučilištu u Džedi gdje je studirao ekonomiju. Tamo je i došlo do radikalizacije.

"Ljudi na sveučilištu su ga promijenili. Postao je drugi čovjek. Jedan od njih je bio i Abdulah Azam, član jednog bratstva koji mu je kasnije bio vjerski savjetnik. Možete slobodno reći da su mu oni isprali mozak. To je bio kult, a oni su skupljali novac za svoje ciljeve. Stalno sam mu govorila da ih se kloni, ali on nikada ne bi priznao što radi, previše me volio", rekla je Ghanem Guardianu.

Ranih osamdesetih godina Bin Laden je otišao u Afganistan boriti se protiv ruske okupacije.

"Svi koji su ga tada upoznali i družili se s njime su ga poštovali. I mi smo bili ponosni. Čak je i saudijska vlada bila ponosna. Ali onda je došao Osama mudžahedin", rekao je Hassan.

Obitelj se bori s time da objasne tu transformaciju od "nadahnutog" revolucionara u globalnog džihadista. 

"Ponosan sam na njega jer sam od njega dosta naučio, to je istina. Ali nisam ponosan na njega kao na muškarca. Postao je globalna superzvijezda, a za što? Što je učinio?", kaže Hassan.

"Bio je vrlo iskren, odličan učenik. Nikada mi nije palo na pamet da bi postao džihadist. Nikada. Bila sam izvan sebe kad sam shvatila, zašto bi se svega odrekao, svega što ima", kaže njegova majka.

Članovi uže obitelji posljednji su ga put vidjeli u Afganistanu 1999. godine, kada su ga dva puta posjetili u vojnoj bazi kraj Kandahara. 

"To je baza koju su osvojili od Rusa. Bili smo sretni, blagovali smo, družili se", kaže Ghanem koja nije Saudijka. Potječe iz sirijskog obalnog grada Latakije, iz obitelji uzgajivača limuna.

LJUDSKA PRAVA "Moj otac ne smije znati da idem s prijateljicama na kavu"

Uspoređuje tadašnji i sadašnji život. Sirijska je kuhinja, kaže, superiorna. I klima je bolja, ipak je tamo Mediteran, a ne samo zakuhala pustinja. U Arabiju se doselila sredinom pedesetih kada se udala za Osamina oca od kojeg se rastala nakon tri godine.

Osama je rođen u Rijadu, a njegov je otac imao još 54 djece s 11 žena.

Ghanem, koja pati od niza medicinskih boljki se, piše Guardian, u jednom trenutku otišla odmoriti, a intervju nastavljaju njezini sinovi.

"Morate znati da ona nije objektivni promatrač. Od rušenja blizanaca u New Yorku je prošlo 17 godina, a ona i dalje negira neke stvari. Jako ga je voljela i odbija ga kriviti. Umjesto toga krivi sve one s kojima se okružio", kaže  Ahmad, a braća se slažu da su iste minute kada su došle reportaže iz New Yorka znali da iza toga stoji Osama.

Bilo im je jasno i da će obitelj, od prvoga do zadnjega, radi toga patiti. Napustili su Siriju, Libanon, Egipat i Europu i skupili se u Saudijskoj Arabiji. Sve su ih ispitali i bilo im je strogo zabranjeno napuštati zemlju. Prošla su dva desetljeća i tek se sada mogu slobodno kretati po svijetu.

Osamine su formativne godine u Džedi bile relativno slobodne i lude sedamdesete, prije iranske revolucije kojoj je bio cilj "izvoziti" šiijtsku filozofiju u sunitski arapski svijet. Od tada Saudijska je Arabija počela zagovarati vrlo radikalan pristup Islamu, onaj kojeg je u 18. stoljeću propagirao klerik Muhamed ibn Abdul Wahhab. Godine 1744. on je napravio pakt s Mohamedom bin Saudom, te dopustio obitelji da vlada dok su klerici dobili pravo da oblikuju nacionalni karakter.

Moderno je kraljevstvo, proglašeno 1932., funkcioniralo tako da su obje strane - klerici i kraljevska obitelj - bili suviše moćni da svrgnu jedan drugoga i zemlja je sve više tonula u ultra-konzervativizam koji je doveo do toga da su muškarci i žene bili potpuno segregirani, nisu se tolerirale druge vjere niti su žene imale ikakva prava i slobode.

Ta je alijansa, piše Guardian, doprinijela rastu i razvoju globalnog terorizma. Al Kaidin pogled na svijet, baš kao i njezinog nasljednika ISIL-a jer uvelike kopija i produkt vehabizma. Saudijski su klerici dugo podržavali džihadiste, na čelu s Osamom bin Ladenom.

U Mohamed bin Salmanovim pokušajima da modernizira kraljevstvo pitanje Osame bin Ladena bilo je i ostalo jedno od najvažnijih.

Nećete vjerovati Saudijska princeza na naslovnici Voguea, izbio politički skandal

Kako se nositi s tim naslijeđem? 

Guardian se susreo i s Turki al-Faisalom, koji je 24 godine bio čelni čovjek saudijske tajne službe - od 1977. do deset dana prije napada na New York. 

"Istina je da postoje dva Osame bin Ladena. Jedan prije kraja sovjetske okupacije Afganistana, a drugi poslije nje. Prije je bio idealist i nije bio borac. Sam mi je rekao da se jednom onesvijestio tijekom borbe i probudio kada je sve bilo gotovo", kaže Turki koji je s njime nekoliko puta razgovarao u ime kraljevstva.

Upravo su ti razgovori, gotovo dva desetljeća kasnije, pod istragom jer više od 6.000 ranjenih i članovi obitelji 2.976 ubijenih, piše Guardian, ne mogu vjerovati da zemlja u kojoj se rodio taj konzervativni oblik vjere zaista nema ništa s napadima.

Naravno da je Saudijska Arabija znala i poticala njegov odlazak u Afganistan boriti se protiv sovjetske okupacije. Skupa sa Amerikom, Saudijci su naoružavali i poticali one koji su se protiv Sovjeta borili. Mladi je mudžahedin sa sobom odnio i dio obiteljskog bogatstva kako bi kupio utjecaj. 

"Kada se vratio bio je drugačiji. Htio je pod svaku cijenu izbaciti komuniste i marksiste iz Jemena. Primio sam ga, i rekao sam mu kako je bolje da se ne miješa", prepričava Turki.

Kaže kako je Osama uvijek imao taj pokeraški izraz lica. Nikada nije radio grimase, pokazivao osjećaje ili se nasmiješio. 

"Bio je taj jedan sastanak muslimanske solidarnosti organiziran u pakistanskom Peshawaru 1992. godine. Tamo su nam se srele oči, ali nismo razgovarali. Nije se vratio u Saudijsku Arabiju, nego je otišao u Sudan gdje je započeo biznis s medom i financirao ceste.

Obitelj je slala mnoge ljude da odu po njega, da ga spriječe u sipanju žuči. Mislim da ga je smetalo i to što ga kraljevstvo nije dovoljno ozbiljno shvaćalo", kaže Turki.

Do 1996. opet se vratio u Afganistan, a kraljevstvo je postajalo sve svjesnije da pred sobom imaju problem. Turki je otišao u Kandahar sastati se s čelnim čovjekom Talibana, Mula Omarom.

"Osobno nemam ništa protiv toga da ga predam, ali pomogao je narodu Afganistana i ima pravo na "azil" prema islamskim pravilima", kaže Turki, a Omar je i dvije godine kasnije još jednom rekao kako ne misli predati Osamu.

Reklama vladaru Žene za volanom u Saudijskoj Arabiji samo su dobar PR

Između 1998. i 1999. Bin Laden je postao najpoznatiji terorist koji je odlučio iskoristiti Saudijsku Arabiju i njezine građane kao sjeme razdora između istoka i zapada. 

"Nema uopće sumnje da je namjerno izabrao Saudijce za napad na SAD. Bio je uvjeren da će time pokrenuti rat između svoje domovine i zapada. I pokrenuo je rat, ali ne onakav kakav je zamislio", kaže Turki koji je već nekoliko mjeseci prije napada bio svjestan da se "kuha" nešto veliko.

Bin Laden je u nekim dijelovima Saudijske Arabije i dalje popularna ličnost, kojeg hvale oni koji smatraju da je radio božji posao. 

Njegove žene i djeca vratili su se u Saudijsku Arabiju ali ne smiju napuštati kraljevstvo.

"Često razgovaram s njegovim haremom. Žive nedaleko nas", kaže Osamina majka.

Bin Ladenov najmlađi sin Hamza, koji ima 29 godina, i dalje je u Afganistanu. Prošle je godine proglašen "međunarodnim teroristom" koji nastavlja kročiti stopama svog oca.

"Mislili smo da je to sve gotovo. I onda dođe Hamza s tom idejom osvete oca. Najradije bih mu rekao "neka te bog vodi, dobro razmisli što činiš. Nemoj raditi isto što i tvoj otac, to otvara neke strašne crne rupe u tvojoj duši", slažu se njegovi stričevi. 

Hoće li Hamza Bin Laden zakomplicirati put Saudijske Arabije prema novom dobu, piše Guardian, ili će prijestolonasljednik Mohamed bin Salman uspjeti dokazati da je Osama bio iznimka, a ne pravilo te hoće li se kraljevstvo riješiti prokletstva Osame bin Ladena, pokazati će vrijeme.