Nakon desetljeća zabrane, od danas žene u Saudijskoj Arabiji konačno mogu sjesti za volan automobila. Ova velika promjena najavljena je još krajem prošle godine, a prva vozačka dozvola jednoj je ženi izdana početkom ovog mjeseca. 5. lipnja deset žena postale su prve žene kojima su izdane vozačke dozvole nakon što su svoje strane dozvole zamijenile za one Saudijske Arabije.
Vlasti su već ranije najavile da očekuju kako će oko 2000 žena dobiti svoje dozvole do trenutka ukidanja zabrane.
Ovo je bila jedina zemlja na svijetu u kojoj je ženama vožnja bila zabranjena, a u automobilu su se mogle voziti samo sa privatnim vozačima ili muškarcima. Odluka dolazi i nakon pojačane kampanje niza aktivističkih grupa čiji je cilj bio ženama omogućiti samostalnu vožnju, piše BBC.
Borba ovih grupa za pravo žena na vožnju traje već godinama. Desetak žena uhićeno je zbog vožnje u Rijadu 1990. godine a neke su žene počele objavljivati videa kako voze još 2008., te između 2011. i 2014. godine. Svoje nezadovoljstvo ženama za volanom pokazali su neki muškarci u Saudijskoj Arabiji koji su na društvenim mrežama objavljivali poruke poput "Nećete voziti".
No nakon ukidanja ove zabrane očekuje se kako će tisuće žena uskoro sa svojim limenim ljubimcima izaći na ceste.
"Ovo je povijesni trenutak za svaku ženu u Saudijskoj Arabiji", rekla je televizijska prezenterica Sabika al-Dosari.
Ona je za volan automobila sjela samo nekoliko minuta nakon ponoći i isteka zabrane. Orlu Guerin iz Rijada provozala je jedna od prvih žena koja je dobila vozačku dozvolu, a od sreće i uzbuđenja nije mogla spavati danima. I dok su žene noćas na ulicama Rijada slavile, neke, koje su se već ranije bunile protiv ove zabrane, su u zatvoru i optužene za izdaju.
Zašto je kralj Salman pristao na ukidanje i zašto baš sada?
Desetljećima je kraljevska obitelj, uključujući i kralja Salmana, održavala nepravedne zakone i patrijarhalne norme koji su štetiti ženskim pravima. Upravo je kralj Salman 1990. godine, kao guverner Rijada, nadgledao teško kažnjavanje 47 žena koje su sudjelovale u velikom prosvjedu i vozile. Svih tih godina ni kralj, a ni sin princ Mohammed bin Salman nisu podržavali žene koje su se borile protiv tog represivnog sistema.
Saudijska Arabija je apsolutna monarhija. Kralj je glava države, šef vlade, vrhovni zapovjednik oružanih snaga i šef konzultativnog savjeta Kraljevine Saudijske Arabije. Državno zakonodavstvo temelji se na kraljevskim uredbama, a kraljevska obitelj dominira gotovo svim aspektima političkog i gospodarskog života zemlje.
Sistem je saudijskim ženama ukinuo gotovo sva prava koja muslimanske žene imaju u drugim zemljama. Žene u Saudijskoj Arabiji tretiraju se kao 'maloljetnice' cijelog svog života - trebaju suglasnost muškog skrbnika da bi mogle studirati, putovati, raditi, udati se ili dobiti bilo koje službene dokumente. Razvedena žena ili udovica podliježe skrbništvu svog sina tinejdžera.
Unatoč velikim nepravdama neke saudijske žene tijekom godina otvoreno podržavaju režim. Većinom je riječ o ženama iz povlaštenih obitelji koje smatraju kako jedina prava promjena mora doći do kralja. Njih direktno podržava režim. I dok će one same tvrditi kako rade za boljitak žena u Saudijskoj Arabiji i u njihovom najboljem interesu, one zapravo aktivno pridonose utišavanju bilo koga tko se usudi kritizirati način na koji režim tretira žene.
Među njima je i Kawthar al-Arbash, članica savjetodavnog vijeća, koje je u svoje redove prihvatilo žene 2013. godine za vrijeme pokojnog kralja Abdullaha. Taj je potez bio dio reformi koje su uslijedile nakon Arapskog proljeća i nije pokazao istinsku želju za političkim osnaživanjem žene.
Prošle je godine al-Arbash izazvala ljutnju i kontroverzu kada je na svom Twitter profilu prozvala "one koji i dalje smatraju da su žene u Saudijskoj Arabiji progonjene, izolirane, lišene napretka i nemaju prilike za osnaživanje, da se vrate u špilje i pokriju".
Neke saudijske žene otvoreno se bore protiv poboljšanja prava žena u zemlji. Ove žene, obično dolaze iz obitelji srednje klase, i vode kampanje kako bi se zaštitio rodni status quo. Pokreću ih šovinističko ultra-nacionalistički i konzervativni vjerski osjećaji, piše Aljazeera.
Iako je u javnosti često potisnut prikaz neslaganja s režimom, bilo je žena koje su se javno borile protiv nepravde i diskriminacije. Pokretale su kampanje i potpisivale peticije kako bi se ukinula zabrana vožnje i sistem muškog skrbništva, no za njih se nije ni čulo, a nisu ni imale podršku.
Kada je u rujnu 2016. godine aktivistica Aziza al-Youssef došla u ured kralja Salmana kako bi predala peticiju za ukidanje sistema skrbništva, nije prihvaćena, te joj je rečeno da ju pošalje emailom.
Ranije te godine tadašnji zamjenik princa Mohammed bin Salman, koji se predstavljao kao reformistički vođa, rekao je u razgovoru za Economist kako u Saudijskoj Arabiji samo 18 posto žena radi, jer "nisu naviknute na rad". Loujain al-Hathloul, aktivistica za ljudska prava, izazvala je njegovu izjavu i opisala ju kao "nepoštenu" s obzirom na dugi popis žena koje traže zaposlenje u obrazovnom sektoru.
"Nisam provokator, razarač, terorist, kriminalac, ni izdajica...Bila sam uvijek dobar građanin koji voli svoju zemlju i želi joj samo najbolje", napisala je u pismu. Početkom ovog mjeseca uhitili su još dvije aktivistice i zabranili putovanja još nekima.
Ova vrsta proganjanja nije novost. Kroz godine aktivisti za prava žena bili su podvrgnuti klevetama, ostajali su bez posla, bili protjerani sa sveučilišta, uhićeni i zatvarani, i ostajali su bez putovnica. To je pokazatelj kako se saudijski režim i dalje osjeća ugrožen od strane aktivistica koje se bore za jednakost.
U tom svjetlu, jasno je kako ovo što se upravo događa, nije pravi reformski pokret usmjeren na jačanje ženskih prava. Saudijske vlasti imaju zapravo pragmatičan razlog zašto su ukinule ovu zabranu.
Prije svega ukidanje zabrane vožnje dio je plana jačanja ekonomije Saudijske Arabije i smanjenja socijalnih mjera. Manje cijene nafte stavile su pritisak na državni proračun a vlasti su morale smanjiti državne poslove na koje su se mnogi Saudijci oslanjali. Vlasti sada pokušavaju više građana, uključujući i žene, okrenuti zapošljavanju u privatnom sektoru.
Oni tako vjeruju kako bi ukidanje zabrane moglo dovesti do povećanja uključivanja žena u radni sustav što bi trebalo revitalizirati gospodarstvo zemlje u skladu s njihovim planom 2030., u kojem je jedna od stavki uključenosti žena u sustav rada, što planiraju do 2030. godine dovesti na razinu od 30 posto.
Do dramatičnih promjena tijekom proteklih godina došlo je i u Kući Saud. Prošle je godine tada 31-godišnji Mohammed bin Salman postao okrunjeni princ i krenuo u velike izmjene saudijske domaće i vanjske politike. Nakon izolacije i potlačivanja protivnika i kritičara, počeo je raditi na izgradnji slike sebe kao karizmatičnog popularnog vođe unutar Saudijske Arabije ali i šire. Upravo ženska pitanja odlučio je iskoristiti kako bi osvojio srca i umove mladih Saudijaca, ali i međunarodnih saveznika.
Prava koja im dodjeljuju samo su ona koja se uklapaju u neke njihove želje. Ne toleriraju hrabre žene, slobodne i pune integriteta koje žele istinsku promjenu i ravnopravnost spolova. Zato i dalje utišavaju, uznemiravaju i zadržavaju u pritvoru aktivistice.
Ukidanje zabrane je pozitivna promjena, koja je nažalost samo distrakcija koju prati i daljnje kršenje ljudskih prava.
Kralj Salman je i dalje isti čovjek koji je oštro kaznio 47 žena koje su htjele voziti automobil. Mohammed bin Salman je i dalje isti čovjek koji je ušutkao svoje kritičare i oporbu kako bi mogao osvojiti moć. A njihov režim i dalje progoni žene koje se bora za stvarne promjene.
Borba žena u Saudijskoj Arabiji za jednakosti i pravom da budu prave građanke i dalje traje, i ni približno nije gotova.
Iako će moći slobodno voziti automobili, ne mogu slobodno putovati, ne mogu se udati kako žele, čak ni razvesti kada žele, pa čak ni napustiti zatvor bez dozvole muškog rođaka.
