Cijeli svijet u ovim ljetnim danima pri kraju kolovoza priča o jednom otoku, ali to nije ni neki mediteranski ni tropski ni neki drugi rajski otok za ljetni odmor, nego najveći otok na svijetu. 

Grenland je dospio u središte pozornosti svjetske javnosti nakon što je američki predsjednik Donald Trump izveo svoju dosad možda najnevjerojatniju vanjskopolitičku ekshibiciju (a konkurencija takvih njegovih ekshibicija je velika): prvo je predložio Danskoj da mu proda Grenland, a kad su i Danci i Grenlanđani to odbili uz komentar da ne znaju je li to neki Trumpov vic, ali da Grenland nije na prodaju, Trump je uvrijeđeno otkazao već isplanirani državnički posjet Danskoj.

LUDI PLAN Zid ispod Antarktike: Gradi se da zaustavi otapanje leda

"Ovo je izvan svake pameti: Trump je državni posjet dugogodišnjem savezniku učinio ovisnim o tome je li ta država spremna predati dio svoga teritorija", komentirao je Carl Bildt, bivši švedski premijer, ovu neobičnu situaciju.

Milijarda dolara za otok

"Je l’ to neki vic? Ovo je duboko uvredljivo za građane Grenlanda i Danske", izjavila je bivša danska premijerka Helle Thorning- Schmidt nakon što je Trump objavio da otkazuje posjet Danskoj koji je američka veleposlanica u Danskoj Carla Sands samo nekoliko sati prije Trumpove objave slavila ovakvom porukom na Twitteru: 

“Danska je spremna za predsjednikov posjet. Partner, saveznik i prijatelj.” 

Posjet je bio planiran za početak rujna. Sve je počelo krajem prošlog tjedna kad su američki mediji javili da je Trump dao nalog svojim začuđenim suradnicima da istraže mogućnost kupnje Grenlanda, autonomne države u sastavu Kraljevine Danske. 

U nedjelju je predsjednik Trump potvrdio svoju zainteresiranost za tu ideju:

"Strateški bi to za SAD bilo zgodno", rekao je o kupnji Grenlanda od Danske. 

Danska premijerka Mette Frederiksen, koja se u nedjelju baš zatekla u posjetu Grenlandu, odmah je odbacila takvu mogućnost:

"Grenland nije na prodaju. Grenland nije danski. Grenland je grenlandski. Zaista se nadam da to nije nešto o čemu se ozbiljno razmišlja", rekla je danska premijerka, a premijer Grenlanda također je poručio da njegova zemlja jest otvorena za suradnju sa SADom u obliku investicija, ali da nije na prodaju.

Klimatske promjene Život pored divovske sante leda - boje se tsunamija

Kako je Trump reagirao na takvo odbijanje svoje nevjerojatne ideje?

"Danska je vrlo posebna zemlja s nevjerojatnim ljudima, ali na temelju izjava premijerke Mette Frederiksen o tome da nema interes pregovarati o kupoprodaji Grenlanda ja ću odgoditi za neka druga vremena naš susret koji je bio predviđen da se dogodi za dva tjedna", napisao je jučer na Twitteru.

– Premijerka je svojom direktnošću uspjela uštedjeti velike troškove i napore obiju zemalja, i SAD-a i Danske. Hvala joj na tome, veselim se prebacivanju susreta na doglednu budućnost – dodao je, zvučeći usiljeno pristojno, a zapravo uvrijeđeno.

Grenland je toliko bio zaokupio Trumpovu maštu da je prekjučer objavio na svom Twitteru fotomontažu u kojoj je njegov zlatni neboder s Manhattana prikazan kako strši u tipičnom ribarskom naselju na Grenlandu, uz Trumpovu poruku: 

“Obećavam da neću ovo napraviti Grenlandu.” 

Zbog čega je ta autonomna država u sastavu Kraljevine Danske, koja se oslanja na Dansku u pitanjima vanjske politike i sigurnosti, toliko zanimljiva? U čemu je tajna njezine privlačnosti? 

Vjerojatno u rijetkim zemnim metalima, skupu od 17 kemijskih elemenata koji su ključni za razvoj proizvoda visoke tehnologije poput električnih vozila, vjetroturbina, medicinske i vojne opreme. 

Kina dominira globalnom proizvodnjom tih rijetkih elemenata jer se u Kini eksploatira oko 70 posto, a prerađuje još i veći postotak ukupne globalne proizvodnje, piše Večernji list. 

No, procjenjuje se da na Grenlandu ima trećina svjetskih zaliha rijetkih zemnih metala, te da samo grenlandska birokracija stoji na putu većoj proizvodnji na Grenlandu.

OTKRIĆE Mislili da ih je četiri: Ispod Grenlanda našli 50 jezera

Trumpu je Grenland zanimljiv vjerojatno i zbog intenziviranja utrke za eksploataciju nafte i plina u arktičkom pojasu. Kad bi SAD nekim čudom uspio kupiti Grenland, unatoč tome što nije na prodaju, bilo bi to najveće širenje u američkoj povijesti, izračunao je Washington Post. 

Dosad je najveće širenje bila kupnja Louisiane od Francuske 1803.: 2,14 milijuna četvornih kilometara za 15 milijuna tadašnjih dolara (što danas bliže vrijednosti od 200 milijuna dolara). 

Posljednje veliko širenje SAD-a bila je kupnja Aljaske od Rusije 1867. godine. Grenland ima površinu 2,16 milijuna četvornih kilometara. 

Na njemu živi 55 tisuća stanovnika. Kad bi se i prodavao, teško da bi se prodavao za manje od milijardu dolara, nagađaju američki mediji.

“Danska je na gubitku”

SAD je, prema dokumentima iz povijesnih američkih državnih arhiva, 1946. ponudio Danskoj 100 milijuna tadašnjih dolara u zamjenu za Grenland. 

Danci su odbili. Do 1951. Grenland je bio danska kolonija tijekom prethodna dva stoljeća, a od tada je postao integralni dio Danske, da bi 1979. dobio autonomiju, odnosno pravo Grenlanda da vlada sam sobom, uz iznimku vanjske i obrambene politike, koje su ostale pod kontrolom Danske. 

SAD, inače, od 1952. na Grenlandu ima vojnu bazu Thule. To je najsjevernija američka vojna baza na svijetu, 750 kilometara sjeverno od sjeverne polarnice. Iako dio Kraljevine Danske, Grenland je zemljopisno dio Sjeverne Amerike.

Nedugo nakon što je postao autonomna država, Grenland je 1982. održao referendum o izlasku iz Europske unije, u koju je ušao zajedno s Danskom 1973. godine. 

Tijesnom većinom (52 posto) izglasan je izlazak iz EU, uglavnom zbog argumenta da je za lokalno ribarstvo bolje biti izvan Unije, a sam izlazak dogodio se 1985., nakon pregovora s Bruxellesom o načinu izlaska.

Zadržao je, i danas još ima, status prekomorskog teritorija s kojim EU ima posebne veze, zajedno s još 24 takva prekomorska teritorija država članica EU, poput Francuske Polinezije.

Ledeno kraljevstvo Najudaljeniji hotel na svijetu - 1000 km oko grada nema ničega

Stopa nezaposlenosti na Grenlandu je 9 posto, infrastruktura za velike investicije u energetici i rudarstvu baš i nije razvijena, a najveća gospodarska grana je ribarstvo, piše Večernji.

Danska državnim dotacijama pokriva polovicu proračuna Grenlanda, što nije promaklo američkom predsjedniku:

"Danska je tu na gubitku jer gubi 700 milijuna dolara godišnje", komentirao je Trump prije nego što je dobio odbijenicu iz Kopenhagena i iz Nuuka, glavnog grada Grenlanda.