Innaarsuit ima 169 stanovnika, smješten je na istoimenom otoku uz zapadnu obalu Grenlanda i prijeti mu da ga naglo potopi more. Razlog je ogromni ledeni brijeg, prava ledena plutajuća planina koja je doplutala morem tik uz naselje, a koji prijeti da se mještanima raspadne u neposrednom susjedstvu i uništi sve pred sobom. Ledeni brijeg širok je 200 metara, iznad razine mora viri do visine od čak 90 metara, sam Bog zna koliko duboko seže ispod morske površine.
Danski meteorološki institut računa na osnovu satelitskih mjerenja da gromada leda teži čak 11 milijuna tona. A tolika masa, sve ako se golemi komad pri otapanju i raspadanju ledene gromad ne bi odlomio s vrha, nego samo odcijepio, pa potonuo, čak i tada bi lokalci mogli računati na vodeni val veći od jednog, dva, tko zna koliko metara. Posebno što se na spektakularnim fotografijama jasno vide duboke i duge okomite pukotine u plutajućoj ledenoj planin pored Innaarsuita.
Novinaru New York Timesa koji je u svijet poslao ovakvu vijest, Islanđaninu Tryggviju Adalbjornssonu, stručnjaci su rekli da opasnost od raspada gromade u moru pred naseljenim mjestom doista postoji, da se otapanje ledenih brijegova odvija dramatično.
"Nije to miran proces", rekao mu je Joerg Schaefer, klimatolog sa Sveučilišta Columbia. Od lokalnih, grenlandskih vlasti doznao je da su 33 stanovnika s obale već preseljeni u unutrašnjost otoka Innaarsuit, kao i to da su svi dobili upozorenje da svoje brodice odvezu na sigurno.
"Ako bi izgubili svoje brodove, više ne bi mogli u lov ili u ribolov", kazao mu je Gideon Quist, policijski inspektor u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda. Nuuk inače ima 18.000 stanovnika, cijeli Grenland, iako površine skoro iste kao kontinent Europa, ima samo 55.000. Naseljenost mu je samo 0,02 stanovnika po četvornom kilometru, što je logično s obzirom na to da je ova zemlja s ograničenom autonomijom pod danskom krunom svojim najvećim dijelom pod ledom.
Ledeni pokrov Grenlanda mjestimično je debeo čak tri kilometra. Nedavno je Express pisao o otkriću znanstvenika kako bi izgledala fizička karta Grenlanda kad bi se na njemu otopio sav led, svih 2,85 kubičnih kilometara. Takva katastrofa dovela bi do rasta razine mora diljem svijeta od 7,42 metara, a ogroman otok ukazao bi se bitno drugačiji.
Znanstvenici su otkrili da se posred Grenlanda, otprilike u smjeru sjever jug, pruža kanjon dug oko 750 kilometara i mjestimično dubok 800 metara, te s dnom koje je ispod razine mora. U toj priči najgore je to što takvo otapanje, koliko god unatoč svemu bilo vrlo malo vjerojatno, danas zbog klimatskih promjena nije sasvim nemoguće. Polarni krug na sjeveru Zemlje, Arktik, područje je na svijetu koje se najbrže zagrijava i gdje se "vječni led", danas taj izraz zvuči krajnje cinično, otapa najbrže.
A led na Grenlandu je, pak, mjesto na kojem se led najbrže otapa unutar arktičkog kruga. Od 2012. naovamo pojedini dijelovi Grenlanda izgubili su više od četiri metra na debljini. 2010. kamere su zabilježile trenutak kad je na Grenlandu odjednom kolapsirao ledenjak u širini od četiri kilometra i po visinskoj razlici od 100 metara.
Neki od najnovijih modela otapanja ledenjaka i polova na planetu Zemlji, te posljedičnom podizanju razine mora, kažu da smo danas u takvoj situaciji da se more na hrvatskoj strani Jadrana godišnje podiže za 2,5 milimetara (Dubrovnik), te da u tom rastu mora otapanje leda na Grenlandu sudjeluje sa 11,7 posto (Trst).
Pariški klimatski sporazum, međunarodni dokument koji će postati upamćen kao prvi sporazum SAD-a što ga je Donald Trump napustio, pokušao minirati, predviđa takvo smanjenje korištenja nafte, ugljena i plina da se zatopljenje, posljedično klimatske promjene, zaustavi na ne više od 2°C kako planet ne bi ostao trajno klimatski upropašten, kako bi ga buduće generacije čovječanstva mogle popraviti.
Čovječanstvo se danas ne približava niti tom cilju, a sve da se i približava, Hrvatskoj bi i takve klimatske perspektive značile klimatsku propast. Express je objavio nekoliko modela rasta razine mora, prema aktualnim trendovima svijet će do 2100. godine biti topliji za 3°C, što će otopiti toliko leda da će nam more porasti između četiri i deset metara. A to bi značilo potapanje, skoro potpuno devastiranje hrvatskih gradova na Jadranu, posebno uništenje doline Neretve.
Čak i 2°C značilo bi uništenje velikog dijela Jadrana, pretvaranje u polupustinju, suše po cijeloj Hrvatskoj, posebno uništenje sušama Slavonije, nedostatak vode, propadanje i prirode i poljoprivrede i ekonomije. Klimatski modeli danas predviđaju našoj zemlji usto i u slučaju 2°C također da bi našom zemljom haračile sve gore oluje, sve češće nalik tornadima i uraganima. Tek u slučaju 1,5°C Hrvatska bi klimatske promjene bila u stanju podnijeti bez kataklizmičkih posljedica.
No, to je tek sekundarni, i to proizvoljni cilj Pariškog klimatskog sporazuma za koji su se do sada zalagale tek one najugroženije nacije poput pacifičkih državica koje već tonu, poput Bangladeša, još nekih koji već danas propadaju. Pritom, iznenađujuće, Hrvatska apsolutno ne pokazuje znakove da bi iole lobirala u tom smjeru. U međuvremenu nam stižu vijesti s Grenlanda, Antarktike i Arktika.
