Poljska i Mađarska predvode napad na ljudska prava žena i rodnu ravnopravnost. U Hrvatskoj, desni centar traži povlačenje iz Istanbulske konvencije o nasilju nad ženama. Femicid i nasilje nad ženama su u porastu, rodni jaz u plaćama i dalje postoji, a religijske i patrijarhalne vrijednosti su sve izraženije. Koncept rodne ravnopravnosti pod napadom je desničarskih političkih krugova diljem svijeta, uključujući i Istočni Balkan.

Neke su to od tema i zaključaka upravo završene 13. Korčulanske škole  - Transformacija politike kroz rodnu perspektivu. Ovaj prestižni think tank u Kulturnom centru Korčula okupio je vodeće mislioce i aktiviste iz cijele Europe. U dva dana, 30. i 31. kolovoza, raspravljalo se o mnogim temama.

Sudionici panela posebno su istaknuli kako bi bilo korisno da se lijeve stranke više angažiraju na temama rodne ravnopravnosti kao odgovoru na ideološke napade.

Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu

Sve su se teme razvijale kroz rodnu prizmu, uključujući i temu "Seksualno uznemiravanje na radnom mjestu“, koja se tiče preodgoja čitavog društva i porasta svijesti. Ovo je svakako jedna od tema ključnih za razvoj društva, kao i ekonomska prava, navodi u priopćenju Danijela Stanojević, menadžerica komunikacija CEE Gender Networka.

Predstavljen je projekt CEE Gender Networka o seksualnom uznemiravanju. Mreža je provela niz radionica u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatske, koje su uključivale sudjelovanje glavne hrvatske TV postaje (HRT), gospodarskih komora, poslodavaca i sindikata. Odziv je bio vrlo pozitivan, s velikom potražnjom za nastavkom projekta.

Pozitivnu socijalnu priču ispričao je aktivist za ljudska prava Demir Mahmutćehajić iz Stoca. Grupa entuzijasta iz tog grada u Hercegovini odlučila je skupiti smeće i razvrstati ga kako bi korisni otpad mogli upotrijebiti za kupnju hrane, goriva i lijekova.

Otkupili smeće za lijekove i hranu

- Otkupili smo 100.000 komada ambalaže, plastične boce, limenke i staklenke. Onda smo organizirali prijevoz više tvrtki da se prebace te ambalaže iz Stoca u Sarajevo. Sve smo napravili jasno, glasno i transparentno, sve smo zabilježili - rekao je Mahmutćehajić.

- U ova tri mjeseca smo na račun boca i plastike podijelili 18.000 maraka. Nema neke velike filozofije i politike, osim što želimo raditi ono što sistem neće, a to je spojiti socijalne potrebe s ekološkim - kazao je.

Ipak, put zemalja Zapadnog Balkana prema EU ostaje spor i pun prepreka. Kada se raspravlja o proširenju, često se zanemaruje aspekt društvenih promjena koje bi proces pristupanja trebao donijeti zemljama kandidatkinjama. Priprema za članstvo u EU ne bi trebala biti samo ekonomska i institucionalna prilagodba. Građani su ti koji bi trebali imati koristi od reformi provedenih u državama članicama. Međutim, ono što trenutno doživljavaju su demokratsko nazadovanje, masovna emigracija i povećane nejednakosti. Na kraju se diskutiralo o promjenama i pozicijama Bosne i Hercegovine, Mađarske, Srbije i Albanije. Zaključak škole je da postoji potreba za daljnjim okupljanjem i nastavkom duge tradicije slobodne lijeve misli, koja zahtijeva podršku i redefiniciju u kontekstu trenutnih političkih promjena. Ove promjene, koje uključuju reviziju i potiskivanje antifašističkog naslijeđa Europe, naglašavaju važnost zajedničkog djelovanja lijevih socijaldemokratskih stranaka.

Među sudionicima Korčulanske škole bile su Pravobraniteljice za rodnu ravnopravnost iz Hrvatske Višnja Ljubičić i Srbije Brankica Janković (slika iznad), Andrasz Pulai, direktor strategije Publicus Research iz Mađarske, Nina Űnesi, glavna tajnica S-Kvinnor iz Švedske, Nebojša Paunović, savjetnik u Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Hrvatske, Radojka Kraljević, profesorica na Sveučilištu Libertas u Zagrebu, Ana Pirtskhalava, savjetnica za politiku PESW-a, te Jure Zubčić iz SDP-a Hrvatske.