Potresene snimke iz Irana. Tijela u crnim vrećama redaju se dvorištu i hodnicima forenzičkog centra južno od Teherana, a obitelji u agoniji pretražuju improvizirane mrtvačnice u potrazi za svojim najmilijima. Prema informacijama i slikama koje je dobila američka agencija za ljudska prava (HRANA), procjenjuje se da se u objektu nalazi oko 250 tijela.

U Washingtonu, predsjednik Donald Trump ne skriva da su sve opcije na stolu, uključujući i vojnu intervenciju, stvarajući opasnu i nepredvidivu situaciju koja prijeti potpunom eskalacijom.

Sjedinjene Države pomno prate situaciju i suočavaju se sa složenom računicom dok iranski režim, oslabljen kao nikad prije, pokušava silom ugušiti pobunu koja se proširila na svih 31 provinciju.

Bijes na ulicama

Sve je počelo krajem prosinca kao prosvjed trgovaca na teheranskom Velikom bazaru, gnjevnih zbog kolapsa nacionalne valute i galopirajuće inflacije. Rijalu je vrijednost pala za 60 posto od lipnja, dok je inflacija cijena hrane premašila 70 posto, a cijene nekih osnovnih dobara porasle su za više od 110 posto. Vladini pokušaji smirivanja situacije, poput mjesečne pomoći od oko sedam američkih dolara za 80 milijuna Iranaca, pokazali su se kao kap u moru i samo su dodatno ismijali muke običnih građana.

Ono što je započelo kao ekonomski prosvjed brzo se pretvorilo u političku pobunu. Ulicama su se pridružili studenti, radnička i srednja klasa, a ekonomski slogani zamijenjeni su pozivima na rušenje cijele Islamske Republike. Ubrzo su se ponovno čuli povici protiv vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, što je jasan znak da su demonstranti prešli točku s koje nema povratka.

Iako prosvjedi još nisu dosegnuli masovnost pokreta "Žena, život, sloboda" iz 2022., izazvanog smrću Mahse Amini, mnogi analitičari vjeruju da je trenutačna situacija opasnija. Režim je suočen s istovremenim pritiskom iznutra i dramatično promijenjenim okruženjem u regiji, gdje je izgubio važne saveznike.

Mrtvačnice su pune tijela

Odgovor vlasti bio je očekivano brutalan. Jezive snimke koje su procurile unatoč blokadi interneta, poput onih iz forenzičkog centra Kahrizak, svjedoče o razmjerima krvoprolića. Prema podacima aktivističkih skupina, ubijeno je više od 600 ljudi, uključujući i djecu, a uhićeno je više od deset tisuća osoba.

Medicinske sestre i zdravstveni djelatnici izjavili su za BBC da su svjedočili golemom broju tijela i ranjenih prosvjednika. Navode da su bolnice u mnogim gradovima preopterećene i da ne mogu zbrinuti teške ozljede, posebno one na glavi i očima. Neki svjedoci kažu da su tijela bila "naslagana jedna na druga" i da nisu predana obiteljima.

Jezive snimke objavljene na Telegram kanalu Vahid Online pokazuju velik broj tijela u Centru za sudsku medicinu Kahrizak u Teheranu. Na jednoj snimci rodbina pregledava fotografije neidentificiranih tijela na ekranu. Radnik mrtvačnice u Mešhedu rekao je da je u petak prije zore dovezeno između 180 i 200 tijela s teškim ozljedama glave te su odmah pokopana. Izvor iz Rašta rekao je da je 70 tijela prosvjednika dopremljeno u gradsku bolničku mrtvačnicu, a od obitelji je navodno zatraženo da "plate metke" prije preuzimanja tijela.

Svjedočanstva s terena, koja stižu unatoč gotovo potpunoj blokadi interneta, oslikavaju još strašniju sliku.

- Vidio sam svojim očima, pucali su izravno u redove prosvjednika, a ljudi su padali ondje gdje su stajali - ispričao je jedan od svjedoka. U malom gradu na jugu Irana, rekao je, snage sigurnosti otvarale su vatru na nenaoružane prosvjednike iz automatskih pušaka tipa kalašnjikov.

- Borimo se protiv brutalnog režima golim rukama - dodao je drhtavim glasom.

KRVAVI PROSVJEDI Studentica, bodybilder i očevi žrtve su iranskih vlasti: 'Željela je život'

Čini se da je najgore krvoproliće uslijedilo nakon što je iranski vrhovni vođa Ali Hamenei poručio:

- Islamska Republika se neće povući!

Jedna mlada žena iz Teherana ispričala je kako se prošli četvrtak činio kao "sudnji dan", jer su prosvjednici preplavili čak i udaljene četvrti.

- Ali u petak, snage sigurnosti su samo ubijale i ubijale i ubijale. Vidjeti to vlastitim očima toliko me potreslo da sam potpuno izgubila moral. Petak je bio krvav dan - rekla je. Dodala je kako se sada mnogi boje izaći na ulice, ali i da je borba neravnopravna:

- U ratu obje strane imaju oružje. Ovdje ljudi samo skandiraju i ginu. To je jednostrani rat.

Državni mediji tvrde da su žrtve većinom "obični ljudi" koje su ubili "izgrednici", a ne snage sigurnosti.

Svjedoci iz Fardisa, grada zapadno od Teherana, rekli su da su u petak pripadnici paravojne formacije Basij, koja djeluje u sklopu IRGC-a, iznenada napali prosvjednike. Prema njihovim riječima, snage u odorama vozile su se na motociklima i pucale bojevim streljivom izravno na ljude. Automobili bez registarskih oznaka također su ulazili u sporedne ulice, a ljudi iz njih pucali su čak i na stanovnike koji nisu sudjelovali u prosvjedima.

​- U svakoj uličici ubijeno je dvoje ili troje ljudi - tvrdi jedan svjedok.

Svjedoci govore da vanjski svijet teško može zamisliti stvarnu situaciju unutar Irana te da brojke o žrtvama koje su dosad objavili međunarodni mediji odražavaju samo mali dio njihovih procjena. U ponedjeljak, 5. siječnja, organizacija Iran Human Rights (IHRNGO) sa sjedištem u Norveškoj objavila je da je ubijeno najmanje 648 prosvjednika, uključujući devet osoba mlađih od 18 godina. Lokalni izvori i svjedoci govore o stotinama, pa čak i tisućama mrtvih diljem zemlje.

Sve su opcije na stolu

U Bijeloj kući situacija se prati s velikom pozornošću. Predsjednik Trump, koji je Iran već tjednima upozoravao da ne ubija prosvjednike, sada je postao još izravniji. Nakon što je izjavio da je američka vojska "napeta kao zapeta puška", nedavno je poručio da će SAD intervenirati ako iranske vlasti otvore vatru na demonstrante. Prema informacijama koje su dužnosnici Pentagona otkrili za CBS News, Trump je informiran o širokom spektru vojnih i tajnih opcija.

To uključuje konvencionalne zračne udare dugometnim projektilima, ali i kibernetičke operacije te psihološke kampanje s ciljem ometanja iranskih zapovjednih struktura, komunikacija i državnih medija. Uz to, Trump je u ponedjeljak najavio uvođenje carina od 25 posto na "sve i bilo koje" zemlje koje posluju s Iranom, što je dodatni pritisak na već posrnulu ekonomiju. Kina, kao najveći iranski trgovinski partner, bit će posebno pogođena ovom mjerom.

Iako glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt tvrdi da je diplomacija "uvijek prva opcija" te da iranski dužnosnici privatno šalju poruke spremnosti za pregovore, Trumpov agresivan stav ne ostavlja mnogo prostora za optimizam.

​- Možda ćemo morati djelovati i prije sastanka - poručio je Trump, sugerirajući da je strpljenje Washingtona pri kraju.

Pitanje koje se postavlja jest što Trumpova administracija zapravo želi postići. Je li cilj promjena režima ili samo promjena njegovog ponašanja, odnosno iznuđivanje ustupaka u pregovorima o nuklearnom programu? Will Todman, analitičar iz Centra za strateške i međunarodne studije, smatra da su rizici promjene režima preveliki da bi to bio primarni cilj. Vjerojatnije je, kaže, da SAD želi ishoditi nove ustupke, zaustaviti gušenje prosvjeda ili potaknuti reforme koje bi dovele do ublažavanja sankcija.

Trump je svjestan opasnosti koje nosi vojna intervencija, nedavno se i sam referirao na katastrofalni pokušaj Jimmyja Cartera da spasi američke taoce 1980. godine. No, nedavna američka operacija u Venezueli, u kojoj je uhićen Nicolás Maduro, pokazuje da se ne boji koristiti silu. Ipak, Iran nije Venezuela. Islamska Republika je režim prekaljen u borbama i malo je vjerojatno da bi uklanjanje jedne figure slomilo cijeli sustav.

Što kaže Teheran?

Kao odgovor na Trumpove prijetnje, Iran je poručio da želi diplomaciju, ali iranski dužnosnici jasno daju do znanja da se nemaju namjeru povući iz borbe.

- Ne tražimo rat, ali smo spremni za rat - čak i spremniji nego za prethodni rat. Također smo spremni za pregovore, ali pregovore koji su pošteni, s jednakim pravima i uzajamnim poštovanjem - rekao je u ponedjeljak iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi.

U međuvremenu, iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei opetovano je okrivio SAD za poticanje nemira, karakterizirajući prosvjednike kao izgrednike koji žele osigurati Trumpovu naklonost. Hamenei je u objavi na društvenim mrežama tvrdio da su navodni "veliki skupovi" podrške vladi pokazali da je "velika iranska nacija potvrdila svoju odlučnost i identitet u suočavanju s neprijateljima", dodajući da je "ovo bilo upozorenje američkim političarima da trebaju zaustaviti svoje prijevarne akcije".

Međutim, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt tvrdi da, unatoč javnom prkosu, dužnosnici iz Teherana koriste drugačiji ton u razgovorima s američkom administracijom.

- Ono što javno čujete od iranskog režima prilično je različito od poruka koje administracija prima privatno - rekla je.