Martina Schulza teško je nagovoriti na intervju. Nekadašnji čelnik Europskog parlamenta i njemačkih socijaldemokrata čovjek je koji trenutačno ima jako puno posla. Nakon godina i godina vladanja najmoćnijom državom Europske unije, njegova stranka, SPD, sad se bori sa sve većom popularnošću konkurencije s obje strane političkog spektra.

Dok najviše prostora dobiva Alternativa za Njemačku (AfD), ekstremno desna antiimigrantska stranka, Schulza brine i popularnost Zelenih i Die Linke (Ljevica). Popularnost i SPD-a i Angele Merkel znatno je opala nakon zajedničke vlasti u Velikoj koaliciji. Upravo zbog toga smo mu prvo postavili pitanje kaje li se zbog takve centrističke koalicije. Je li Velika koalicija bila greška?

Njemačka SPD ima čovjeka za kancelara, ruši i Merkel i desnicu

"Nikako. Stvari stoje ovako. Opozicija može predlagati amandmane na zakone, pokušavati gurati neke manje izmjene i nagovarati vladajuće da se promijene. Upravljati državom, pa i u velikoj koaliciji, nikako ne može biti pogrešan odabir. Da je bilo nekih manjih krivih procjena tijekom naših godina upravljanja Njemačkom, vjerojatno jest. Međutim, opet, moram napomenuti da je naša koalicija bila na vlasti tijekom godina prepunih velikih izazova, kako za Njemačku, tako i za čitavu Europsku uniju. Od imigrantske krize, pa grčke krize, velike ekonomske recesije... Vjerujem da smo dobro radili i da smo radili u interesu njemačkih, ali i građana cijele Europske unije", kazao je Schulz u razgovoru za Express.

Logično pitanje je, kad je već koalicija tako dobro vladala, zašto su sad sve popularnije ekstremističke ili populističke stranke. Italija je desetljećima imala vlade desnog ili lijevog centra, a sad su na vlasti populistički pokret Pet zvjezdica i Salvinijevi ekstremisti. Britanci imaju Konzervativce i ekstremiste iz Sjeverne Irske, Poljska opet radikale na vlasti, Mađarska Orbana...

Čak i na izborima u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, rodnoj grudi Martina Schulza, SPD ostvaruje povijesno loše rezultate. Kad ga suočimo sa svim tim podacima, on će otvoreno reći da postoje problemi. Martin ne bježi od problema već napominje da je neke stvari potrebno riješiti.

"Vidimo velik broj prosvjednih glasova datih strankama koje nude jednostavna rješenja. Vrijeme je da Europska unija, cijela, ponudi svim svojim građanima konkretna i opipljiva rješenja aktualnih problema. Moramo više ulagati u obrazovanje, sigurnost građana, a i najvažnije, mladima moramo pružiti bolju perspektivu. Idućoj generaciji moramo dati nadu u bolje sutra i samo tako ćemo poraziti populističke stranke koje trenutačno uživaju u rastu popularnosti i podrške", govori nam Schulz.

Gotovo u istom dahu skreće nam pažnju da socijaldemokracija, koliko god to možda ne izgleda na prvi pogled, i dalje uspijeva u državama članicama Unije: "Španjolska ima socijaliste na vlasti, Portugal također, moram spomenuti i Švedsku i Finsku kao primjere gdje je socijaldemokracija i dalje živa i zdrava. Čini mi se da su vijesti o smrti socijaldemokracije u Europi ipak malo preuranjene".


Ovdje smo se morali dotaknuti i činjenice da u Hrvatsku dolazi Angela Merkel kao šefica CDU-a da bi dala podršku Andreju Plenkoviću i HDZ-ovim mladima nadama. Na pitanje hoće li i on doći u Hrvatsku kako bi pomogao svojim političkim saveznicima, Schulz je ostao mrvicu zatečen. Njegovo područje djelovanja je Njemačka i "trenutačno nemam planove ići nikamo van. Fokusiran sam isključivo na Njemačku i uspjeh SPD-a na izborima za Europski parlament".


Bundestag Bivši alkoholičar bez faksa želi pobijediti Merkel

Ipak, nešto bi se dalo naučiti iz Merkeličina primjera. S njom u posjet dolazi i izgledni budući predsjednik Europske komisije Manfred Weber u sklopu kampanje za Europarlament. Weber "hodočasti" po svim zemljama članicama kako bi birači osjetili kakvu-takvu poveznicu s "tamo nekim briselskim diplomatom". Istodobno i Plenković koristi taj posjet predstavnika Europske pučke stranke kako bi se javnosti predstavio kao važan faktor u Europskom odlučivanju.

"Posljednja vrlo intenzivna dinamika vanjskopolitičkih aktivnosti pokazuje da Plenković svojim potezima čini razliku i Hrvatskoj u europskom kontekstu, donosi dodatnu korist. Činjenica da će 18. svibnja njemačka kancelarka Merkel doći na središnji predizborni skup HDZ-a u Zagrebu i podržati kandidate s liste HDZ-a za europske izbore, kao i EPP-ova 'spitzenkandidata' Manfreda Webera, što će biti njezino jedino pojavljivanje u europskoj kampanji izvan Njemačke, govori o snazi HDZ-a u okviru Europske pučke stranke, o pozicioniranju Hrvatske u Europskom vijeću u proteklih nekoliko godina i izvrsnoj suradnji Plenkovića i Merkel" rekao je novinarki Expressa Tei Kvarantan sugovornik blizak predsjedniku Vlade.


Jedna od najvećih prepreka koju tradicionalne stranke moraju prijeći je što u modernom svijetu, modernom društvu, a vjerojatno je to bilo točno i tijekom čitave ljudske povijesti, ne postoje jednostavna rješenja kompleksnih problema. Kako je prije nekoliko mjeseci u razgovoru za Express kazao šahovski velemajstor i politički aktivist Garry Kasparov, bivše komunističke države naučile su svoje građane da za sve postoji jednostavno rješenje.

Nema veze što rješenje ne odgovara problemu, što neće riješiti problem, građanima je važno da znaju da se nešto radi, a najlakše je obećati jednostavno rješenje u "idućem petogodišnjem planu". Schulz se slaže s time i upozorava kako su i Trump i Putin i pobornici Brexita nudili obična rješenja za teške i velike probleme.


"Britanci sada vide koliko je Brexit zapravo teško uopće definirati kao pojam. Što je zapravo Brexit? Njihovim glasačima govorilo se da je potrebno 'ponovno preuzeti svoj suverenitet'. Ma što je to uopće? Političari vide da niti jedna država, sama, ne može braniti niti definirati svoj suverenitet i da je bolje imati bliske partnere s kojima se zajednički radi na projektima od zajedničkog interesa. Tek sada oni vide da je suverenitet puno lakše braniti, da je puno lakše braniti interese svojih građana, kao dio zajedničkog bloka od 500 milijuna ljudi i 28 država nego usamljeni", vatreno nam govori Schulz.


Nastavak na sljedećoj stranici...

Naš susjed Viktor Orban isprofilirao se u predvodnika nove generacije anti-europski nastrojenih političara kojima je, barem se tako čini, cilj uništiti Uniju kao zajednicu sve bliže integriranih država.

"Orban može govoriti svašta, ali je činjenica da, što i on vidi na primjeru Velike Britanije, da država od 10 milijuna stanovnika teško brani svoje interese u svijetu kojim upravljaju odnosi između Washingtona i Pekinga. Umjesto da pomaže u stvaranju pravila za 27 drugih država, Mađarska bi morala slijediti nametnuta pravila s drugog kraja svijeta. Britanski političari to vide, vjerujem da je i Orban svjestan toga", priča nam Schulz.


Martin Schulz Merkel u problemu - vraća se 'njemački Plenković'

Hrvatska, iako to ponekad zaboravimo, također je dio tog tržišta od pola milijarde Europljana i, dok se spremaju novi izbori za Europski parlament, povremeno se pitamo što nam je to Europska unija dala. Martina Schulza smo to i otvoreno pitali.

"Pogledajte kakav je svijet izvan Unije. Migrantska kriza, energetska nesigurnost, multipolarnost utjecaja, pokušaji utjecaja na izbore. Zamislite da Hrvatsku ne štiti članstvo u Uniji od svega toga. Samo to. Vidite što se sve događa u svijetu i razmislite koliko negativnih utjecaja zaobilazi Hrvatsku jednostavno zato što je u Uniji. Zapitajte se kako bi Hrvatska branila svoje interese kad Velika Britanija, nemjerljivo veća, shvaća da joj to baš i ne ide izvan okvira Unije", mrtvo ozbiljno nam govori Schulz.


Kad slušate koliko gorljivo govori o Uniji shvatite da razgovarate s osobom kojoj EU nije samo plava zastava za zvjezdicama ili ukidanje granica između država. Vidite da s druge strane telefona govori političar iskreno uvjeren u europski projekt mira i suradnje koji je, ako ništa drugo, dokinuo ratove između članica. Najveće članice, Njemačka, Italija, Francuska i Velika Britanija, stotinama godina su ratovale i to u različitim kombinacijama savezništava.

Čak i ove trzavice između Slovenije i Hrvatske, što je nekad bio potpuno validan razlog za zveckanje oružjem, rješavaju se diplomatskim putem. Arbitraža je bila takva kakva je bila, zaključci su takvi kakvi jesu, ali i dalje Slovenci normalno dolaze u Hrvatsku, a Hrvati u suprotnom smjeru. 
Koliko god neki projekt bio dobar on nije savršen i Schulz je toga svjestan. On je prvi koji će napomenuti koliko prostora za napredak ima.

Prvi plan za idući saziv EU parlamenta i Komisije mora biti uspostava zajedničkog proračuna za zemlje Eurozone, države članice kojima je euro službena valuta.

"Emmanuel Macron je predložio, a Njemačka podržava taj projekt zato što mislimo da će dovesti do još veće i još bolje integracije država. Europski projekt ima dovoljno prostora za rješavanje svih problema koji trenutačno muče naše sugrađane", uvjeren je on.


Kao posebno velik problem je percepcija nejednakosti između članica Unije, ali i između dijelova društva.

"Imamo ogromne kompanije koje ne moraju plaćati poreze, određene ljude koji izbjegavaju platiti poreze, a to sve govori da nam trebaju bolja pravila za prikupljanje poreza, ali i za raspodjelu tih sredstava. Tu bih se vratio na ovo što sam maloprije govorio. Boljim poreznim pravilima i zajedničkim proračunom Eurozone možemo financirati sve ovo što je neophodno kako bi se svi naši sugrađani osjećali uključenima u društvo i kako bi se smanjila nejednakost u našem društvu", priča nam Schulz.

Velika Koalicija Mutti uspjela! Budućnost Njemačke je u njenim rukama

Populisti skupljaju glasove i optužbama da je Europa, kao imaginarni koncept negdje daleko od sviju nas običnih smrtnika, zapravo prepuna birokrata, nefleksibilna i nikako ne može ispuniti naše svakodnevne potrebe. Schulzu smo ponudili da odgovori na takve optužbe i on nam, baš onako iskreno, govori kako mu je žao da tako nešto se govori o uniji.

"Ne slažem se ni najmanje s takvim tvrdnjama. Pa vidite pregovore za Brexit. Prije referenduma smo nudili određena rješenja, ove posljednje pregovore vodimo u najboljoj vjeri. Sporazum oko Brexita potpisale su sve zemlje članice, uključujući Mađarsku i Poljsku. Oni mogu govoriti da Europa nije dovoljno prilagodljiva svojim članicama, a vide koliko smo pregovarali s Velikom Britanijom i koliko ustupaka je rađeno. Radikalni pobornici Brexita također su stavili svoj potpis na taj dogovor i ne vidim kako itko može optuživati Uniju da ne radi u najboljem interesu svih svojih članica", potpuno iskreno govori nam Schulz.

Vjerojatno i najvažnije pitanje čitavog razgovora bilo je vjeruje li da Europa može izbjeći zamke novog konzervatizma kakvog zagovaraju Orban, Trump i njima slični. Antiimigrantske i desničarske parole sve glasnije odjekuju ulicama glavnih gradova i pitanje je može li se lijevi centar oduprijeti napadima s desna. Boji li se Martin Schulz za svoju stranku i političku struju?

"Nimalo. Upravo suprotno. Ja sam iznimno optimističan jer je Europska unija zajednica 28 država, to kažem jer vjerujem da će Velika Britanija ostati u Uniji, gdje se vidi snaga socijaldemokracije i stranaka nalik SPD-u. Već sam vam naveo nekoliko primjera i potpuno sam uvjeren da će nadolazeći izbori za Europarlament pokazati našu stvarnu snagu".

U vrijeme kada, kao što je i sam napomenuo, EU napadaju Trump sa zapada i Putin s istoka, dok populisti sve više rastu, Schulz se našao u nezahvalnoj poziciji popravljanja Njemačke i čitave Unije i to iz opozicije. On sam najbolje zna koliko je lakše svoje ideje sprovesti s pozicije vlasti i vjerojatno mu je to najbolji motivator za žustru kampanju koju trenutačno provodi. Je li to dovoljno za spas Unije, vidjet ćemo i to vrlo uskoro.