Skandal: Imunološki propada, a ponude za njega ignoriraju
Zašto biste vi to proizvodili, pitao je ministar Milan Kujundžić. "Ali sad ne proizvodimo ništa", odgovorila je ravnateljica Imunološkog. "Vi to nikad niste proizvodili", odgovorio je. "Naučili bismo. Maknuli bismo neke ljude s državnog proračuna", uvjeravala je ravnateljica. "Dobro, pošaljite mi to napismeno", prelomio je ministar. "Već jesam, tri puta - niste odgovorili...", ukazala je Lupret Pregovečki. "Još jednom!", zaključio je Kujundžić.
I nikad nije odgovorio ni na četvrti dopis koji je iz Imunološkog zavoda slala ravnateljica Lea Lupret Pregovečki o poslu koji su im nudili. Bilo je to lani na sastanku ministra zdravstva Milana Kujundžića i tadašnje ravnateljice Imunološkog zavoda Lee Lupret Prugovečki o ponudi izraelske tvrtke koja je htjela u Imunološkom proizvoditi medicinske proizvode od kanabisa.
Imunološki zavod bio je zanimljiv Izraelcima zato što se preko njega već uvoze proizvodi od kanabisa koji se mogu kupiti u ljekarni na liječnički recept. Investitori su htjeli proširiti posao Imunološkog, ali na ponudu nitko nije odgovorio. Doznajemo kako su se posrnulom zavodu javile najmanje tri tvrtke koje proizvode različite proizvode od kanabisa, koje su se javljale i prijašnjem HDZ-ovu ministru zdravstva Dariju Nakiću, koji je čak bio spreman poslušati ponude i o njima razgovarati, ali ne i Kujundžić.
Sve ove godine otkad Imunološki praktički ništa ne proizvodi nego vrti plaće za oko 170 radnika iz državnog proračuna, nudile su se i druge poslovne prilike, ne samo s medicinskim kanabisom, a rađale su se i ideje o jednostavnoj proizvodnji u samom zavodu, ali baš sve su u Ministarstvu zdravstva ignorirali. Tako je u vrijeme dr. Bojana Benka, vrsnog stručnjaka za preradu krvne plazme, potekla ideja da proizvode jednostavni uređaj za mjerenje glukoze u krvi.
"To nam je nudila domaća tvrtka i bio bi to proizvod visoke dodane vrijednosti od čak 80 posto. Radnici bi doslovce rezali velike bale papira osjetljivog na glukozu i umetali u uređaje za mjerenje šećera. Na ovom poslu dalo se zaposliti i 40 ljudi, ali nikakav uspjeh nismo imali u ministarstvu", kaže naš dobro upućen sugovornik, a potvrđuje nam još nekoliko njih.
Iako se radilo o relativno spretno izvedivom poslu, za koji tržišta svakako ima jer je u Hrvatskoj čak 400.000 dijabetičara, Imunološki zavod za ovu ideju nikad nije dobio dopuštenje. Dr. Benko prije nekoliko mjeseci čak je dao otkaz prije isteka svog mandata jer je shvatio koliko su mu ruke vezane, da se niti jedna inicijativa ne može provesti bez ministarstva, a da ga tamo, kao i sve ranije čelnike zavoda, jednostavno ignoriraju, a to ignoriranje državu košta sedam milijuna kuna na godinu, koliko treba za plaće radnicima.
"Čelnik zavoda praktički je mogao naručiti uredski materijal i toaletne ručnike za godinu dana, ali bez Upravnog vijeća nije smio sklopiti ugovore veće od 200.000 kuna, a bez Ministarstva zdravstva 500.000 kuna. Ruke su nam bile zavezane, unatoč poslovnim ponudama koje ministarstvo nije htjelo ni odbiti, kamoli se o njima očitovati. I meni i dr. Benku ideja je bila ista – htjeli smo pokrenuti tradicionalnu proizvodnju u Zavodu – krvnih derivata i cjepiva, ali smo znali da za to treba vremena. Zato smo u međuvremenu htjeli raditi neke druge poslove, kako bi radnici zaradili svoje plaće, a ne da mimo svoje volje budu na teret državi", rekla je Lea Lupret Prugovečki.
Radnici zavoda također svojim osobnim kontaktima pokušavaju animirati investitore, pojedinci čak i soliraju, pa doznajemo kako se za Imunološki zanimaju i Turci, i to za proizvodnju prirodnog interferona, po kojemu je Zavod svojedobno bio naveliko poznat. Zasad se ništa ni od toga nije ostvarilo.
U Ministarstvu zdravstva nikad nisu odgovorili ni na ponudu malezijske kompanije koja se zanimala za proizvodnu virusnih i bakterijskih cjepiva po načelima halala. Do Imunološkog su, doznajemo, došli preko hrvatskog veleposlanstva u toj zemlji. U prvim razgovorima u Imunološkom, bili su zainteresirani investirati i u proizvodnju lijekova dobivenih od krvne plazme. Ali baš nitko nije odgovorio na njihovu poslovnu inicijativu.
Nastavak na sljedećoj stranici...
Izraelske tvrtke koje su nudile poslove s kanabisom bule su Tikum Olan i Pharmocan koje su se nudile još za vrijeme bivšeg ministra Darija Nakića (HDZ). Inače, Izrael kao zemlja s dugogodišnjem iskustvom ratovanja razvila je čitavu paletu proizvoda kao pomoć veteranima oboljelim od PTSP-a. Osim velikih i čuvanih plantaža, imaju i kliničke studije čitave palete svojih proizvoda, od tableta, krema, ulja, proizvoda za inhalaciju, čak i kolačića na bazi kanabisa.
Problem izraelskih kompanije je što imaju zabranu izvoza, pa su jako ustrajni u tome da kao investitori pokrenu proizvodnju u Europi, po mogućnosti u zemlji Europske unije. U Hrvatskoj su vidjeli idealnu priliku "Imunološki zavod ima dozvolu za uvoz proizvoda od medicinske konoplje, klima je idealna za plantažni otvoreni ili zatvoreni uzgoj, potencijalni investitori čak su obilazili dubrovačko područje s dobrom mikroklimom, ali i Krapinske toplice koje bi zbog termalnih voda bile idealne za plastenički uzgoj."
"Za Pharmocan je samo ime Imunološkog zavoda značilo je puno jer ime Imunološkog zavoda u svijetu još uvijek nešto znači. Kada bi na kutiji proizvoda uz svoje ime imali i ime Imunološkog, bila bi im to direktna reklama. Tako su to gledali potencijalni investitori, ali naši to nisu uvidjeli. Jednostavno nije išlo", komentira Lea Lupert Prugovečki.
Te su kompanije prije svega htjele proizvoditi kod nas i potom izvoziti te zarađivati od izvoza. Izraelci nudili su znanje (knowhow) o proizvodnji, htjeli su educirati ljude na Imunološkom za proizvodnju te na sebe preuzeti troškove plaća za njih 20-ak. U razgovoru su nudili I novac za uređenje Zavoda, novu opremu, sirovinu... Izraelska tvrtka Tkum Olan na kraju je odustala od Imunološkog jer su paralelno pregovarali i s Makedoncima.
Ta je zemlja čak promijenila zakone kako bi osigurala proizvodnju, pa su se Izraelci povukli k Makedoncima i tamo proizvode. Doznajemo kako je za zavod još uvijek zainteresirana kanadska tvrtka MedReleaf koji su ostali uporni i nakon jednog razočaranja. Naime, iz ministarstva su ih čak zvali na sastanak, ali su ponudili da taj sastanak bude za nekoliko dana. Navodno su Kanađani pitali može li se sastanak pomaknuti za koji dan jer nije lako organizirati put s drugog kraja planeta.
No odgovor nikad nisu dobili. Kanađani, doznajemo, još nisu odustali. Inače, radi se o prvoj i jedinoj kompaniji ove vrste koja je licencirana za proizvodnju medicinske konoplje i ima međunarodno priznate ISO certifikate. I dok resorno ministarstvo niti jednom nije odgovorilo na potencijalne poslovne partnere, dotle Imunološki i dalje ne proizvodi, a plaće iz državnog proračuna idu.
Četiri godine prošlo je otkako su izgubili dozvolu za proizvodnju lijekova iz krvne plazme, praktički više ne proizvode bakterijska i virusna cjepiva, nema više ni proizvodnje seruma protiv ugriza zmija otrovnica i crne udovice, kao ni antitetanusa... Radnici zavoda svedeni su na čuvanje nagomilane krvne plazme i kao uvozna tvrtka za lijekove od medicinske konoplje, ali kad im se nudi proizvodnja istih proizvoda, od Kujundžića ni riječ.
Zbog inertnosti I ignoriranja ministarstva, pretposljednji ravnatelj dr. Bojan Benko čak je dao otkaz i prije isteka svog mandata na mjestu vršitelja dužnosti. Ovaj cijenjeni stručnjak za proizvodnju lijekova iz krvne plazme na ravnateljsko mjesto čak je došao iz mirovine, ali razočaran ignoriranjem vlasnika, naprosto je otišao. Imunološki je u međuvremenu dobio još jedno povjerenstvo koje bi trebalo konačno odlučiti što s njim.
Čine ga po tri predstavnika Vlade i Grada Zagreba i rok trajanja povjerenstva istekao je prije mjesec dana, a javnosti još nisu predstavili baš nikakav plan za spas zavoda. Doznajemo kako je Zagreb pristao na to da financijsku injekciju od nekoliko desetaka milijuna kuna kako bi se poplaćali dugovi i spriječile moguće blokade. Zavod je još ljetos bio na manje od koraka do blokade zbog jednog duga i u zadnji tren je izbjegnut stečaj. Navodno bi do kraja godine (a to je za dva dana) povjerenstvo trebalo javnosti dati podatke o tome kako će Imunološki spasiti.