Prije 18 godina u okno nekadašnjeg rudnika boksita kod Oklaja, u blizini sela Razvođe i Mratovo, završilo je oko 1.500 tona otpada dopremljenog iz Italije preko šibenske luke. Analiza koju je tada proveo Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" pokazala je da je riječ o kancerogenom, mutagenom i otrovnom otpadu. Prevozila ga je tvrtka Viatoni Željka Džape, kojoj je inspekcija potom naložila da ga ukloni. Protiv tvrtke su pokrenuti i prekršajni i kazneni postupci. No krenimo redom.

Općina Promina smjestila se u dalmatinskom zaleđu, između Knina i Drniša, a povijest tog kraja desetljećima je bila usko vezana uz rudarstvo. Ugljen se ondje kopao još od 18. stoljeća, ali pravi gospodarski procvat i prepoznatljivost izvan granica kraja donijelo je "crveno zlato" - boksit, visokokvalitetna aluminijska ruda. Tijekom gotovo cijelog 20. stoljeća Promina je, pod upravom tvrtke "Dalmatinski rudnici boksita", bila jedno od najvažnijih rudarskih središta u ovom dijelu Europe.

NOVA AFERA Zakopao pet tona otpada: Zvao se 'mladom nadom' i pisao o kastraciji gejeva

Rudnik Kalun, otvoren još 1914. godine, s vremenom je prerastao u pravi podzemni labirint. Više od 7,5 kilometara tunela spuštalo se do čak 298 metara dubine, prateći nepravilna ležišta rude u vapnencu. Uz Kalun, simboli rudarske prošlosti ovog kraja bile su i jame Gluvače i Tomislav te eksploatacijska polja na području Razvođa i Mratova.

Početkom 1990-ih najbogatija i najlakše dostupna nalazišta već su bila iscrpljena. Kopanje na velikim dubinama i u nepredvidivom krškom terenu više se nije moglo ekonomski opravdati u usporedbi s jeftinijim uvozom. Rudnici su se zatvorili, strojevi prestali raditi, a rudari otišli. Iza njih su, međutim, ostala otvorena okna. Država i propale tvrtke nikada nisu provele zakonski propisanu sanaciju i zatrpavanje napuštenih jama. Prominski krš tako je ostao prošaran rupama.

Kako je talijanski otpad završio u rudncima?

A onda je 2008. počela priča koju mještani Promine i danas doživljavaju kao ekološki horor. Te godine teretnim brodovima iz sjeverne Italije u Luku Šibenik dopremljeno je oko 1.500 tona otpada. U dokumentaciji je bio prikazan kao sekundarna sirovina namijenjena građevinskoj industriji. Analiza je, međutim, ubrzo pokazala nešto sasvim drugo - radilo se o visokotoksičnom industrijskom mulju koji je sadržavao azbest i teške metale, piše Portal Javno dobro.

Uprava Luke Šibenik, na čelu s tadašnjim direktorom Marijanom Bilićem, našla se pred problemom što učiniti s opasnim materijalom koji se nalazio na lučkom području. Luka nije imala ni dozvole ni uvjete da takav industrijski otpad dulje drži na obali, pa je donesena odluka da se materijal ukloni s područja luke. Za prijevoz je angažirana tvrtka Viatoni d.o.o., u vlasništvu Željka Džape, tadašnjeg HDZ-ova donačelnika Općine Promina.

Tijekom proljeća i ljeta 2008. organiziran je niz noćnih transporta. Kamioni Viatonija u više desetaka vožnji prebacivali su talijanski otpad sa šibenskih lučkih dokova prema unutrašnjosti. Procjenjuje se da je tako prevezeno između 880 i 1.500 tona materijala. Otpad nije završio u uređenom odlagalištu. Bez zaštitnih folija, betonskih barijera ili druge zaštite jednostavno je istovaren i gurnut u otvorena okna napuštenih rudnika boksita.

Cijela priča počela se otkrivati zahvaljujući mještanima Čveljića, Marića, Razvođa i Mratova, čije su dojave stigle do tadašnjeg načelnika Promine Paula Cote iz HSP-a. Mještani su tijekom ljeta primijetili da se lokalnim cestama noću kreće neuobičajeno velik broj teških kamiona Viatonija. Vozila su pod okriljem mraka, ali i u ranim jutarnjim satima, odlazila prema napuštenim boksitnim rudokopima. Iz otvorenih kraških jama, posebno iz jame Dočina, počeo se osjećati neugodan miris kemikalija. Ljudi su istodobno gledali kako se u jame odlaže taman, muljevit industrijski materijal koji ni izgledom nije podsjećao na običnu zemlju ili građevinski otpad. Cota je s komunalnim redarima osobno obišao rudokope. Na terenu su zatečeni tragovi nelegalnog odlaganja, nakon čega je pokrenut službeni postupak kojim se trebalo zaustaviti daljnje odlaganje otpada na području općine.

Kada su u prosincu 2008. iz Zagreba stigli službeni rezultati koji su, prema tadašnjim nalazima, pokazali da se u rudničkom oknu nalazi 1.500 tona visokotoksičnog, azbestnog i kancerogenog otpada, Cota je odlučio sve iznijeti u javnost. Zajedno s predsjednikom županijskog HSP-a Ivicom Ledenkom sazvao je veliku izvanrednu konferenciju za novinare. Nalaze je predao medijima, a Luku Šibenik i Viatoni javno optužio za trovanje stanovništva. Izbio je veliki nacionalni skandal. Slučajem se bavila i popularna emisija Latinica, koja je pokušala istražiti navode o ekološkoj mafiji, a cijela priča povezivala se i s kasnijim gašenjem emisije.

GDJE ZAVRŠAVA PLASTIKA? Dok Šinceki zagađuju Liku, Hrvati plaćaju milijune Nizozemcima za plastični otpad

Cota je protiv Željka Džape i tvrtke Viatoni službeno podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku zbog kaznenog djela "ugrožavanja okoliša otpadom".

Obrana je tijekom sudskog postupka tvrdila da Viatoni nije mogao znati pravi kemijski sastav materijala jer tvrtka nije bila ni njegov uvoznik ni vlasnik. Džapo je tvrdio da je njegova tvrtka bila samo logistički podizvođač kojeg je angažirala Luka Šibenik. Prema njegovoj verziji događaja, teret im je predan uz dokumentaciju u kojoj je bio označen kao "neopasni industrijski supstrat", odnosno sekundarna sirovina, a Viatoni je samo obavljao ugovoreni prijevoz.

Dok se vodila pravna bitka, na terenu se odvijala sasvim drugačija. Mještani Razvođa, Mratova i Čveljića, uvjereni da institucije reagiraju presporo, sami su se organizirali. Uspostavili su seoske straže i blokade, a traktore, automobile i drvene barikade postavljali su na poljske putove koji su vodili prema jami Dočina i drugim otvorenim boksitnim rudokopima. Muškarci iz sela organizirali su smjene i noći provodili na prilazima rudničkim poljima. Čim bi se usred noći začuo kamion ili teška mehanizacija, telefonskim pozivima obavještavalo se ostatak sela. Kada bi se pojavili kamioni Viatonija ili njegovih kooperanata, mještani bi im vlastitim tijelima blokirali prolaz, sukobljavali se s vozačima i sve snimali kamerama.

Džapo i njegovi odvjetnici istodobno su osporavali prvu analizu Zavoda "Dr. Andrija Štampar", naručenu na zahtjev Općine Promina. Tvrdili su da uzorci nisu uzeti stručno, da su bili kontaminirani te da rezultati ne mogu prikazivati stvarni sastav ukupne količine otpada. Time su dobili na vremenu, sve dok inspekcija Ministarstva okoliša nije naredila novo uzorkovanje.

Tijekom uklanjanja otpada, odnosno inspekcijskog iskapanja 2009. godine, koje je obavljala upravo ista tvrtka koja je materijal dopremila - Viatoni d.o.o. Željka Džape - otrovni mulj pomiješan je s velikim količinama lokalne boksitne jalovine i kamenja. U rujnu iste godine stigli su novi, "razrijeđeni" rezultati Zavoda "Dr. Andrija Štampar" i Bioinstituta iz Čakovca. Na temelju uzoraka koje je izuzela Džapina tvrtka, materijal je sada proglašen "neopasnom zemljom i kamenjem".

Otpad je službeno izgubio status opasnog materijala. Time su otpale i teške optužbe za ekološki kriminal i ugrožavanje zdravlja ljudi. Džapo je na kraju platio samo prekršajnu kaznu jer u propisanom roku nije završio radove iskapanja i sanacije koje mu je naložila inspekcija. Ministarstvo zaštite okoliša pod vodstvom Mihaela Zmajlovića 2012. godine zaključilo je slučaj kao "uspješno saniran". Talijanski otpad, međutim, zapravo je ostao zakopan u rupama.

Solari iznad napuštenih rudnika

Posljednjih godina cijela je priča ponovno postala aktualna. Prominski krš ponovno je privukao investicije vrijedne stotine milijuna eura. Španjolski energetski div Acciona Energía na područjima Promina Sjever kod Mratova i Promina Jug kod Razvođa dovršava najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, uz veliku pomoć i podršku današnjeg HDZ-ova načelnika Tihomira Budanka. Solarni paneli prostiru se na stotinama hektara državnog zemljišta, a prostorni planovi pokazuju zabrinjavajuće preklapanje: solarna polja i teška infrastruktura koja ih prati grade se neposredno iznad i oko spornih, neotkopanih rudarskih okana u kojima je završio talijanski otpad. Zbog toga mještani i aktivisti postavljaju pitanje: je li prijelaz na "zelenu energiju" ujedno i način da se stara ekološka sramota fizički zabetonira i zauvijek učini nedostupnom?

- Inzistira li načelnik općine na hipertrofiranom solarnom "popločavanju" Promine, kao dokazu senzibiliziranosti općine na nove, zelene tehnologije, ili je motiviran potrebom da se ekološka bomba u nekadašnjim rudnicima boksita trajno sakrije i učini nedostupnom za bilo kakva nova ispitivanja i analize zakopanog sadržaja na PFAS spojeve i teške metale - govori aktivist udruge Hrvatski krški pašnjaci Ivan Tešija za portal Tris.

Protiv novih solarnih projekata pokrenuta je i peticija koja je prikupila oko 540 potpisa. Istodobno su sve glasnije kritike lokalne vlasti koju mještani optužuju da odluke donosi bez njih, pa čak i mimo Općinskog vijeća. Tvrde da načelnik sam donosi odluke koje mogu dugoročno utjecati na život stanovnika i njihov opstanak na tom području.

TEROR EKOBANDE Treba nam novi zakon da trovači Like mogu odležati 15 godina iza rešetaka!

- Bio sam dijete kad se kamionima počeo dovoziti kancerogeni azbestni mulj u Prominu. Ne znam puno o tome, ali moj problem su solarna polja i namjera načelnika Budanka da još 800 ha površine općine uđe u Prostorni plan županije za potrebe solarnih elektrana. Ljudi su se digli protiv toga, a da smo šutjeli načelnik bi nam prodao priču da mu je to županija naredila. Svi mi koji se bunimo protiv novih solara od načelnika smo trenutno proglašeni neprijateljima i Promine i Hrvatske. Znači, svih nas 548 koji su potpisali peticiju protiv nove mega solarne elektrane, svi smo mi neprijatelji. Trenutno se gradi na 300 ha solarna elektrana, radi čega mi je aneksom ugovora s Hrvatskim šumama oduzeto 2000 kvadrata zemlje, i taj sam aneks potpisao bez problema. Ne ovisim ja o tome, ali želim vam opisati kako država kod nas funkcionira, nitko nas ništa ne pita, jednostavno vam uzmu što im treba - rekao je za portal Tris Ivan Sarić, mladi poljoprivrednik s diplomom PMF-a.

Udruga Hrvatski krški pašnjaci sada traži da se konačno utvrdi što se nalazi u napuštenim rudnicima i jamama te da se analiziraju tlo i voda, uključujući i testiranje na PFAS spojeve. U svojim objavama tvrde da sanacija nikada nije provedena te zbog izostanka reakcije prozivaju načelnika Promine Tihomira Budanka.

- Davnih dana je Denis Latin radio Latinicu o prominskom otpadu i optužio tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka, i njegova suradnika Dilbera, kuma Ante Gotovine, da štite dovoz kancerogenog talijanskog otpada iz šibenske Luke u prominske rudnike. Osim u Promini dio tog otpada odlagao se i u Obrovcu. U to vrijeme su mediji pisali da talijanska mafija Camara izvozi otpad u Hrvatsku preko svojih hrvatskih veza. Nakon emitiranja tog priloga, Karamarko je ukinuo Latinicu, i ona o otpadu u Promini bila je zadnja - priča Tešija.

On upozorava da nikada nije službeno objavljen dokument koji bi potvrdio da je opasni otpad iz rudnika doista saniran. Isto tako, kaže, u poslovnim knjigama Općine nema evidentiranog troška takve sanacije. Uostalom, i sam je Budanko na službenim stranicama Općine naveo da sporni otpad nikada nije saniran te da je Općina uklanjala miješani komunalni otpad, za što je potrošeno stotinjak tisuća kuna.

Trošak uklanjanja cijele količine otpada koji je iz Luke Šibenik kamionima Viatonija dovezen u Prominu svojedobno je procijenjen na 1,5 milijuna eura. Toliko je, prema rješenju Državnog inspektorata, trebao platiti bivši donačelnik Željko Džapo. No, to je duga priča...

Općina Promina na ove je tvrdnje reagirala još 26. kolovoza, optuživši stranicu Hrvatski krški pašnjaci za objavljivanje neprovjerenih informacija. Iz Općine su potvrdili da je 2008. godine otpad nezakonito odložen u napuštenom rudarskom prostoru, ali naglašavaju da ne postoji stručni nalaz koji bi dokazao prisutnost PFAS-a u vodi, kao ni povezanost otpada s Krkom, izvorištima ili pojavom malignih bolesti među stanovnicima. Dodaju da HZJZ redovito uzorkuje vodu iz uslužnih objekata na području Promine te da Općina podržava stručno uzorkovanje vode i tla, kao i javnu objavu svih dobivenih rezultata.

Tešija, međutim, smatra da u priči o opasnom otpadu u Promini sudjeluju "veliki igrači" te tvrdi da se upravo zbog toga cijeli slučaj godinama zataškava, objavio je šibenski portal Tris.