Tisuće tona opasnog otpada i “vječnih kemikalija” u ličkom kršu nisu incident. To je posao, i to planiran, isplativ i, sudeći po deset godina bez ijedne objavljene pravomoćne presude za zagađivanje tla opasnim otpadom, gotovo bez rizika. Vodonosnik nema tržišnu vrijednost, a nepovratno uništeno stanište ne postoji ni u jednoj bilanci. Ono što se može izračunati jest zarada onoga tko je otpad zakopao, oštra je odvjetnica i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
Na društvenoj mreži komentirala je slučaj, u novijoj hrvatskoj povijesti, sumnje u nezapamćeni ekološki kriminal u Gospiću. U razgovoru za Express kazala je da treba daleko pooštriti kazne, do 15 godina zatvora, i uvesti posebno kazneno djelo organizirane trgovine otpadom.
- Ne možete me uvjeriti da to nije organizirana trgovina. Kad vam tisuću kamiona prođe, pa što je to? - odlučna je Škare Ožbolt.
Lika, navodi, nije odabrana slučajno: rijetko naseljena, prometno povezana, s podzemljem koje proguta sve.
- Krš je protočni sustav, ono što u njega uđe završi u podzemnim vodama, rijekama i izvorima pitke vode. Zagađenje Like zagađenje je strateškog resursa države - poručila je.
Postojanje zagađenja u Lici potvrdio je nalaz i mišljenje vještaka zaštite okoliša, kao i njegova dopuna, izrađeni u sklopu Uskokove istrage protiv supružnika Josipa i Monike Šincek. Uhićeni su sredinom veljače 2025. godine u velikoj akciji USKOK-a, s još osmero ljudi. Među osumnjičenima je bila i Franciska Dodić, supruga zlatara Paška Dodića, koja je s Monikom Šincek suvlasnica tvrtke Izoxeco. Istražitelji sumnjaju da je Šincek od početka 2022. do rujna 2024. organizirao uvoz plastičnog i drugog mješovitog otpada iz Slovenije, Italije te dovoženje medicinskog i drugog otpada iz Hrvatske. Otpad su zatim odlagali i zakopavali na području Varaždina, Gospića i Benkovca. Istraga je kasnije proširena i na djelatnika Ličko-senjske županije Jerka Kostelca, a sumnja se da su dio opasnog otpada Šinceki odložili i na komunalnom odlagalištu u Senju. Ukupno je 13 osumnjičenih i pet tvrtki.
Vještačenje je pokazalo da se na području industrijskog kompleksa u Gospiću nalazi oko 37.000 tona otpada, od čega je približno 33.000 tona zakopano u tlu. Na dijelu miješanog otpada potvrđeno je opasno svojstvo HP14 - ekotoksičnost, dok su u tlu zabilježene izrazito povišene koncentracije bakra, antimona, olova i cinka. Dopunom vještačenja potvrđena je i prisutnost PFAS spojeva, tzv. vječnih kemikalija u oba nizvodna piezometra, dok ih u uzvodnom referentnom piezometru nije bilo iznad granice kvantifikacije. U jednom od nizvodnih piezometara izmjereno je 200,5 nanograma PFAS-a po litri.
- Kazne su apsolutno preblage kad govorimo o organiziranom načinu odlaganja otpada, kad kriminalna grupa to radi. Mi to kao zasebno kazneno djelo nemamo. Talijani su imali isti problem, stariji i veći. Zanimljivo je što su 2015. odlučili napasti. Ekološka katastrofa - kazna od pet do petnaest godina. Definicija nepovratna izmjena ravnoteže ekosustava ili takva čije je uklanjanje moguće samo izvanrednim mjerama - ističe Škare Ožbolt.
U hrvatskom Kaznenom zakonu za teška kaznena djela protiv okoliša kazna je do deset godina zatvora, a 15 u slučaju da nastupi smrt.
CIJELI ČLANAK PROČITAJTE OVDJE
