Slava donosi samo nevolje, upozoravao je Georgea Sorosa njegov otac. Svoju obitelj od deportacije iz Mađarske u nacističke logore smrti u Drugom svjetskom ratu, Tivadar Soros spasio je krijući njihov židovski identitet. No, mladi George Soros, danas 87-godišnjak, zauzeo je oprečno drugačiji pristup; privlačio je pažnju javnosti i kao milijarder investitor i kasnije kao filantrop. Ali uz to je išla i cijena, piše Financial Times.

Prošle godine Soros i njegova Zaklada Otvoreno društvo postali su metom sve snažnije i u to vrijeme organizirane klevetničke kampanje koju su pokrenuli protivnici liberalnih programa koje on promovira. Među bezbrojnim teorijama zavjere koje kolaju između njegovih desničarski kritičara, optuživali su ga za napade kemijskim oružjem na djecu u Siriji, rušenje vlade u Makedoniji kroz psihološko ratovanje, pokretanje migrantskog vala s Bliskog istoka prema Europi...

Ne mogu mu ništa Tuđman ga nije mogao smisliti, a Orban još manje

No, neki su napadi bili puno ozbiljniji. U Mađarskoj se George Soros našao na udaru multimilijunske propagandne kampanje protiv njega. Jedan parlamentarac vladajućeg Fidesza u prosincu je na Facebooku objavio sliku spaljenog leša svinje s natpisom "ovo je bio Soros".

Istog mjeseca Soros je priznao da bi Srednjoeuropsko sveučilište, elitni istraživački univerzitet koji je osobno osnovao 1991., moglo biti prisiljeno napustiti Budimpeštu zbog novih zakona koje kritičari vladajuće garniture Viktora Orbana optužuju kao napad na slobodu. U međuvremenu je šef tamošnje vladajuće stranke optužio Sorosa da stoji iza tamošnjih protukorupcijskih prosvjeda, ustvrdivši da je Soros "financirao zlo".

Napadi na Sorosa ubrajaju se među najdramatičnije pokazatelja promjene političke klime u srednjoj i istočnoj Europi. Nakon pada Berlinskog zida Soroseva zaklada bila je otjelovljenje optimizma koji je pratio širenje zapadnjačke demokracije diljem zemalja koje su tek izišle iz bivšeg sovjetskog bloka. Ista zaklada danas je glavna meta nacionalista i autoritarnih političkih pretenzija koje jačaju diljem te iste europske regije u trenutku kad liberalne ideje propadaju.

"To je deja vu uvijek i iznova, ali s sad s velikom promjenom u tom ešto je danas dominantna ideologija u svijetu postala nacionalizam", kazao je Soros za Financial Times u intervjuu u njegovom domu u New Yorku. "EU je institucija koja se nalazi na rubu sloma, dok je Rusija sila koja se iznova podiže, ovaj put temeljena na nacionalizmu." Židovski milijarder prikladan je neprijatelj vođama poput Viktora Orbana u Mađarskoj, smatra povjesničarka Anne Applebaum:

"Oni ne žele ispasti otvoreno antiameričkih ili anti-EU stavova. Zato su odlučili predstaviti njega (Sorosa) kao babarogu koja predstavlja sve one dijelove Zapada koji se njima ne sviđaju", kazala je ona, dodajući da njegovi kritičari udaraju prvenstveno po antisemitskim žicama. "Riječ je o vještoj taktici kojom se izbjegava direktno kritiziranje EU-a i SAD-a. Ujedno je to i jednostavnija i puno starija vrsta poruke."

U Otvorenom društvu vodile su se intenzivne debate o tome bili kampanja kojom bi se odgovorilo na sve to, samo dodatno rasplamsale nastojanja da se Sorosa demonizira. Pojedini ljudi iz Soroseve zaklade pitali se bi li reklamiranje svega onoga što je Zaklada postigla, isprovociralo čak i još gore napade na organizacije i udruge koje on podupire. Što se Sorosa tiče, on inzistira na tome da će uzvratiti udarac. Originalno, on je planirao ugasiti Zakladu Otvoreno društvo prije nego što umre.

Desni populizam Orban uskoro pred sudom EU zbog ukidanja sveučilišta

Umjesto toga, on sada udvostručuje projekte kojim podupire razvoj demokracije gdje vlade podržavaju pluralizam i odgovornost. U studenom je potvrdio da je Zakladi prebacio 18 milijardi dolara, veliki dio svog bogatstva. Zaklada, koju on danas vodi kao predsjednik na svjetskoj razini, ovime je postala jedna od najvećih koja je ikada postojala. Njegovi financijski transferi njoj dosegnuli su ukupno 32 milijarde dolara. "Mogu reći da sam prilično sretne ruke s mojim neprijateljima", kaže on vedro o napadima.

"To me čini i više nego spremnim za uzvratiti udarac i ustati za ono što je ispravno." Zaklada Otvoreno društvo nesumnjivo je novi međunarodni igrač, s resursima koji se mogu mjeriti s međunarodnim humanitarnim organizacijama poput Crvenog križ, ali istodobno bez ikakvog kompleksa u službi podrške liberalnim pogledima na svijet. Ranije je tijekom 35 godina potrošio 14 milijardi dolara, velikim dijelom na obrazovanje i zdravstvene programe.

U 1990-ima Zaklada Otvoreno društvo uspjela je dovesti električnu energiju i vodu u glavni grad BiH Sarajevo usred ratne opsade ovog grada. U tom istom desetljeću njegova zaklada obilato je dijelila grnatove ruskim znanstvenicima koji nisu mogli niti spajati kraj s krajem.

Danas zaklada podupire zdrvastvenu skrb i ekonomske mogućnosti za marginalizirane skupine, uključujući i 10-milijunsku zajednicu Roma u Europi, ljude s posebnim potrebama i korisnike droga. Zaklada je aktivna u 140 zemalja i podržava organizacije koje se protive vladama, što je prodemokratsko ponašanje od kakvog donatori inače zaziru. Soros je, također, kroz svoje osobno donacije, jedan od najvećih donatora američke Demokratske stranke.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Takvi pogledi na svijet tradicionalno su ga činili metom kontroverzija na desnici, no posljednjih godina stalo ga se optuživat – što on apsolutno pobija – da je pomogao rušenju vlada u Gruziji, Ukrajini i najnovije u Makedoniji. Zakladu su do sada izbacili iz Rusije i iz Uzbekistana, a Soros kaže i to da oni koji koriste njegove donacije, u Mađarskoj trpe prijetnje, dakle u jednoj članici EU-a.

Sve to nakon što je Orban naredio obavještajnim službama da istraže "Sorosevo carstvo", za koje tvrdi da predstavlja prijetnju nacionalnim interesima. O tome na što će se novac trošiti, odlučuje nešto malo manje od 20 polusamostalnih odbora, a i primatelji financijske pomoći iz Zaklade Otvoreno društvo sve donacije javno predstavljaju. No, Sorosevi kritičari optužuju ga da on kontrolira svaki i najmanji pokret Otvorenog društva (OSF), pretvarajući je u liberalnu supersilu.

Liberali i moćnici Tajna večera Sorosa s milijarderima: Cilj – rušenje Trumpa

Breitbart News, alt-right internetski portal u SAD-u, Otvoreno društvo proziva kao "Zvijezdu smrti". Glasnogovornik mađarske vlade Zoltan Kovacs kaže da debata o OSF-u potječe od sukoba dviju vizija demokracije. Dok Soros smatra da građansko, civilno društvo treba biti kontrolor izvršne vlasti, Kovacs smatra da legitimno pravo za baviti se politikom imaju samo izabrani predstavnici. "Soros nikada nije nigdje izabran; nevladine, humanitarne udruge i slični nikada nisu nigdje izabrani", kazao je Kovacs za Financial Times.

"Oni se očito miješaju u odlučivanje kakve bi političke odluke trebale biti. A to je pogrešno." Jedan od službenika OSF-a uzvraća time da populistički političari smatraju da oni "posjeduju" politiku: "Ako podržavate lokalno stanovništvo u tome da izražava mišljenje koje je drugačije, oni tu vide kao zadiranje u njihov vlastiti teritorij." Soros vjeruje da je Rusija izvor velikog dijela napada na njega.

Čak i da je to osobno. "Putin me ne voli", kaže on opisujući gnjev za koji smatra da je nastao zbog ktitika na račun ruskog vođe i njegove ranije podrške gruzijskom Mihailu Saakašviliju, bivšem predsjedniku koji je na vlast došao nakon Ružičaste revolucije 2003. Rusija je apelirala na autoritarne režime u susjedstvu da se usprotive domino efektu revolucija tako što će pritisnuti civilno društvo i OSF, kazao je Alisher Ilkhamov koji je vodio ured OSF-a u Uzbekistanu prije nego što ga je 2004. morao zatvoriti.

2015. ruske vlasti podigle su tužbu protiv OSF-a koji je zbog toga morao napustiti Moskvu. Vlasti su im ograničile izvore financiranja, opravdavajući to sigurnosnim rizicima. U svibnju 2017. korisnici donacija OSF-a u Makedoniji pretrpjeli su porazbijane prozore nakon što su ih napali simpatizeri tadašnje konzervativne vlade. Optuživali su ih da su oni krivi za raspad vlade VMRO-a.

EU je, inače, u to vrijeme teško optuživao VMRO za sveopći napad na temeljna građanska prava, uključujući tajnop snimanje i namještenje pravosudne procese. Cvetin Čilimanov, osnivač organizacije Stop operaciji Soros, koju su pokrenuli simpatizeri netom svrgnute makedonske vlade, tvrdi da je OSF uz pomoć zapadnih diplomata iskonstruirao rušenje vlade pomoću lažnih snimki s prisluškivanja, u čemu su navodno sudjelovale i marionetske udruge iz civilnog društva.

"Ja ne zagovaramo ograničavanje prava milijardera da financira medije ili aktivističke organizacije koje će zagovarati njegove političke stavove, ali zadržavam pravo da ističem takve veze i da ih kritiziram", tvrdi on. Službenici OSF-a odlučno tvrde da je u slučaju svih tih napada riječ o jednom zajedničkom organiziranom planu. U svakom slučaju vođe u Mađarskoj, Rumunjskoj i Makedoniji u bliskim su kontaktima.

Izigrao zakon Kontroverzni bogataš ostaje bez četvrtine svog bogatstva

Oni su zajednički izlobirali kod američkog senatora Mikea Leea, da s još pet drugih republikanskih kolega prošle godine zatraži od Bijele kuće da istraži donacije OSF-a za razne projekte. Veze se protežu sve do Izraela. Eli Hazan, direktor za vanjske odnose vladajuće stranke Likud, kaže da je Orbanu proslijedio informacije o Sorosevim izraelskim donacijama nekoliko tjedana prije nego što je Orban u mađarskoj pokrenuo anti-sorosevsku kampanju plakatima.

Benjamin Netanyahu, izraelski premijer, nedavno je javno podržao Orbanov udar na Sorosa, točnije tri dana uoči posjeta Budimpešti. Članovi Likuda predložili su stroža pravila o financiranju organizacija poput OSF-a i optužili su Sorosa da pomaže teroristima time što podupire palestinske nevladine organizacije. Hazan je za Financial Times rekao da je "borba protiv Sorosa užitak".

Rekao je i da Soros nije u stanju pobijediti na nikakvim izborima, te da stoga pribjegava promoviranju svojih ideja kroz druga sredstva. "Ako mogu pomoći drugim organizacijama ili vladama u radu protiv Sorosa, ja ću to učiniti s užitkom jer je riječ o sukobu ideja koji može oblikovati svijet budućnosti", kazao je on. Soros priznaje da je povremeno znao i pogriješiti.

Saakašvili je, ispostavilo se nakon što je došao na vlast u Gruziji, "naglo postao puno manji zagovornik vrijednosti otvorenog društva nego kada je bio u opoziciji", napisao je 2011. Saakašvili je otišao u Egzil u Ukrajinu, gdje je jedno vrijeme bio guverner Odese, da bi danas bio pod kaznenom istragom. Soros kaže da mu je to bila "bolna lekcija da se drži na većoj distanci od unutarnje politike zemalja u kojima djeluje Zaklada". Istodobno priznaje da je to puno lakše u teoriji nego u praksi.

Ljudi koji su koristili grantove Otvorenog društva bili su uključeni revolucija na Majdanu u Ukrajini 2014. godine, unatoč tome što, kako Soros inzistira, OSF u tome nije imalo direktnu ulogu. "Mi nismo bili uključeni u borbe, to je protiv naših smjernica i principa. Ali smo borce podržavali i tijekom Majdana."

Patrick Gaspard, novi predsjednik OSF-a, kaže da organizacija ima svoje procedure kojima financiranje čini neovisnim od Sorosa. Pritom su povremene pogreške naprosto neizbježne jer organizacija djeluje u 140 zemalja svijeta. No, i iz tih se pogrešaka uči. I dok financijeri u pravilu vole držati se podalje od javnosti, Soros je unikatan po tome što on od javnosti ne bježi. Kaže da će na čelu svjetske organizacije OSF-a ostati još sljedećih pet godina, možda i duže ako ga zdravlje posluži.