Klijent investira novac u hedge fond i na svoj ulagački profit trebao bi platiti porez. No, prema zakonu, imao je pravo na odgodu plaćanja. Zato je naknadu od ulagačkih profita George Soros (85) reinvestirao u svoj fond te se neoporezivan novac plodio dok ga ne povuče.
Uspio doskočiti svakoj promjeni
Fond Quantum Endowment osnovao je 1973. godine s 12 milijuna dolara bogatih europskih investitora i njihov je novac odmah počeo reinvestirati.
Tu rupu u zakonu SAD je promijenio 2008. godine. Američki kongres je ukinuo opciju da se porez izbjegne reinvestiranjem i naložio menadžerima fondova koji su tu opciju koristili da plate akumulirani porez na dobit do 2017.
Iznimka vrijedi jedino za kompanije koje su sa sjedištem izvan SAD-a i plaćaju lokalne poreze. Soros je i tome doskočio, pa je samo dva tjedna prije donošenja novog propisa otvorio tvrtku u Irskoj, Quantum Endowment Irska gdje je prenio odgođene naknade te dio imovine i kapitala.
"Ako je zakon omogućio da ne platite porez, onda ga nećete platiti"
Profesor Vyacheslav Fos za američku agenciju Bloomber izračunao je da bi menađer poput Sorosa zaradio 15,9 milijardi dolara reinvestiranjem, ali da je platio federalne, državne i lokalne poreze zarada bi mu bila oko 2,4 milijarde. Prema dostupnim podacima, izračunao je da Soros mora platiti 6,7 milijardi dolara poreza.
"Nitko nema ustavnu obavezu da plati više poreza nego što je propisano da mora platiti. Ako je zakonom omogućeno da ne platite porez, onda ga nećete platiti", rekli su odvjetnici koji desetljećima zastupaju Sorosa.
No bogataš nije htio novinarima osobno komentirati medijske spekulacije. Soros, rođen kao György Schwartz, karijeru je započeo u New Yorku nakon što je pobjegao iz Mađarske nakon Drugog svjetskog rata. Svjetski poznat postao je 1992. godine predvidjevši da će Britanija devalvirati funtu.
Za vrijeme Tuđmana bio neprijatelj države
Prema Forbesovoj listi bogataša Soros je težak oko 25 milijardi dolara, a dio svog bogatstva godinama je ulagao u razvoj liberalnijih političkih uređenja diljem svijeta. Tako je i u Hrvatskoj osnovao Institut otvoreno društvo Hrvatska kroz koji je financirao razvoj civilnog društva i demokratizacije.
Za vladavine Franje Tuđmana radi toga su ga smatrali neprijateljem države. Sorosev cilj je bio stvoriti niz uspješnih projekata i udruga koje bi se bile u stanju same financirati zahvaljujući svojoj kvaliteti.
Smatrao je da je to uspio, pa je 2006. godine zatvorio ured Instituta u Zagrebu. Financiranjem nevladinih udruga i projekata svake godine navodno je nastavio ulagati u Hrvatsku s oko dva milijuna dolara. Ukupno do danas prema nekim procjenama u Hrvatsku je uložio 150 milijuna dolara.
