Europska komisija, točnije njezin potpredsjednik Frans Timmermans, najavila je istragu o tome da li nedavno izglasani zakon u Mađarskoj kojim se jednom od sveučilišta prijeti zabranom, predstavlja udar na demokraciju. Vijest donosi Guardianov dopisnik iz Bruxellesa. Riječ je o zakonu za koji kompletna nevladina scena u Mađarskoj, uključujući i nedavnih nekoliko desetaka tisuća prosvjednika u Budimpešti, tvrde da je direktno uperen protiv Srednjoeuropskog sveučilišta.
Oni za takav potez optužuju direktno Viktora Orbana, a sveučilište inače financira mađarsko-američki filantrop i mecena George Soros. Soros je sveučilište u Budimpešti otvorio odmah nakon sloma komunističke vlasti u toj zemlji. Timmermans je pred novinarima u Bruxellesu sada opisao sveučilište kao "dragulj u kruni" demokracije i najavio brzu i detaljnu istragu da li zakon koji prijeti sveučilištu predstavlja kršenje zakona EU-a o slobodnom kretanju usluga i slobodi poduzetništva.
Ovakav proces pri EK mogao bi voditi dalje prema nadležnom europskom sudu, a u slučaju nepovoljne odluke po vlasti u Budimpešti, Mađarska bi se zbog Orbanove vlasti mogla naći optužena za kršenje zakona EU-a. Orbanova vlada već je na tapetu i u sukobu i s Bruxellesom i s vladama članica EU-a i zbog odbijanja izbjegličkih kvota i zbog zatvaranja izbjeglica u logore okružene bodljikavom žicom. Na takve scene Europa je jako osjetljiva još od Drugog svjetskog rata.
Sporni zakon protiv sveučilišta već je žestoko kritizirao State department iz SAD-a, koji je mađarsku vladu pozvao da povuče zakon. EK nije išao tako daleko, barem ne odmah. "Moramo se prvo apsolutno uvjeriti prije nego krenemo u postupak protiv članice EU-a za koju smatramo da postupa protivno zakonima EU pravosuđa", kazao je Timmermans.
Jedno od spornih mjesta je traženje da nevladine institucije moraju dokazati da nisu financirane iz inozemstva. Amnesty international opisao je takvu pojavu identičnom zakonu u Rusiji koji progoni takve nevladine organizacije kao strane agente. Mađarskoj zasad ne prijeti proces zbog kršenja vladavine prava, kao što se dogodilo Poljskoj, jedinoj do sada, i to zbog sukoba s EK oko upletanja u funkcioniranje ustavnog suda u Poljskoj. To se, naime, u EU smatra ugrožavanjem temeljnih sloboda.
U slučaju Poljske spominjala se mogućnost da joj se kao kaznu odredi čak i suspendiranje prava glasa. No, EK tome još nije pribjegla, navodno dobrim dijelom što bi Mađarska vrlo vjerojatno uložila veto protiv jedne od najoštrijih sankcija iz EU protiv Poljske. Kritičari smatraju da je EU previše blaga prema Mađarskoj, što tumače time što je vladajuća stranka u Mađarskoj, Fidesz, članica Europske pučke stranke kojma pripadaju i stranke Angele Merkel te predsjednika EK Jean-Claudea Junckera.
Poljska vladajuća Stranka zakona i pravde, za razliku od Fidesza, desničarska je stranka, u nekim pitanjima čak i ekstremno konzervativna. No, strpljenje u Europi se ubrzano topi i kad je riječ o Fideszu.
Posljednji incident je bila Orbanova provokacija kada je, samo koji dan nakon prisustvovanja proslavi 60. obljetnice od potpisivanja Rimskih ugovora, u Mađarskoj pokrenuo kampanju "Stop Bruxellesu", s dijeljenjem upitnicima građanima punima krajnje sugestivnim, nimalo objektivnim pitanjima o migracijama, nevladinim organizacijama i sličnom. To je došlo dotle da se u Bruxellesu sve češće i u vezi Mađarske čuje da bi se političko vodstvo te zemlje trebalo definitivno odrediti želi li biti dijelom EU ili ne. U vezi Poljske takav stav prevladava već dulje vrijeme.
