Europa bez granica, odnosno zona Schengena koja se počela formirati prije 20 godina ozbiljno je uzdrmana nakon što je Njemačka od danas ponovno uvela granične kontrole na granici s Austrijom kako bi smanjila nekontrolirani ulaz izbjeglica.

Prema schengenskim pravilima, zemlje članice poput Njemačke mogu u iznimnim slučajevima ponovno uspostaviti granične kontrole sa susjedima koji su također u Schengenu, kao što je Austrija. U iznimne slučajeve spada i "mogućnost ozbiljnog ugrožavanja unutarnje sigurnosti i javnog reda i mira". Ova mjera ne može trajati duže od trideset dana.

O tome moraju biti obaviještene Europska komisija, Europski parlament i sve ostale zemlje u Schengenu. Europska komisija je objavila kako je njemačka odluka u skladu s pravilima, ali su istaknuli kako bi bilo dobro da Njemačka granice ponovno otvori što je prije moguće.

Ovo inače nije prvi put da Njemačka unatoč Schengenu uvodi kontrolu putovnica. Schengen je djelomično obustavljen prije održavanja sastanka skupine G7 u bavarskim Alpama kako bi se spriječio ulazak prosvjednika.

Sličnu stvar je napravila i Austrija 2008. kako bi povećala sigurnost za vrijeme europskog nogometnog prvenstva, te Portugal kad je prvenstvo bilo kod njih 2004. godine.

Italija i Francuska su 2011. zatražile djelomičnu obustavu Schengena zbog velikog broja migranata i izbjeglica iz sjeverne Afrike, a Francuska je i prije toga zatvorila granice nakon bombaškog napada na metro u Londonu.

No, njemačka odluka u nedjelju ima daleko veću težinu. Ona je praktički potvrda da su bili opravdani strahovi javnosti da Europa i njezin schengenski sustav neće moći izdržati pritisak najgore izbjegličke krize koju je Europa imala od Drugog svjetskog rata.

U Schengenu su 22 zemlje EU, plus Norveška, Švicarska, Island i Linhenštajn. Šest EU zemalja nisu u Schengenu – Velika Britanija, Irska, Bugarska, Rumunjska, Cipar i Hrvatska.

Preko Schengena godišnje prođe skoro milijardu i pol ljudi, a naziv ove 'unije' je dobio ime po selu u Luxemburgu u kojem su 1985. zemlje Europe potpisale dogovor o Europi bez granica. Od dana potpisivanja do implementacije Schengena prošlo je deset godina. Prve zemlje su uvele Schengen 1995., a bile su to Belgija, Francuska, Njemačka, Luxemburg, Nizozemska, Portugal i Španjolska.

Europa je time htjela svojim građanima omogućiti slobodno kretanje, bez obzira na nacionalnost. No, ostala je mogućnost graničnoj policiji da ima pravo provjeravati putnike ukoliko nastavljaju putovanje u neku drugu zemlju, odnosno ako je zemlja u koju ulaze samo tranzitna zona. 

Zemlje članice koje se nalaze na rubu Schengena i graniče sa zemljama koje nisu u Schengenu, kao što je Mađarska koja graniči sa Srbijom imaju obavezu kontrolirati granicu i izdavati schengenske vize.

Djelomično i privremeno odustajanje Njemačke od Schengena alarmiralo je i ostale europske zemlje, poput Belgije koja je zatražila reviziju schengenskih pravila i privremeno dozvoljavanje graničnoj policiji da provjerava identitet ljudi koji ulaze u državu, te provjeravanje njihove prtljage.

Schengen je inače najvidljivija stvar koja pokazuje europsko zajedništvo. Otvaranjem granica olakšan je i poboljšan uvoz i izvoz, te je napravljena velika stvar za turizam europskih zemalja. Erozija schengenskog sporazuma i odustajanje od otvorenih granica, piše komentator Economista, ostatku svijeta bi poslalo jako lošu, ali snažnu poruku.