Studija: Hrvatska je najnekulturnija zemlja EU?
Hrvatska je u samom vrhu zemalja Europske unije po učenju stranih jezika u osnovnim školama, ali je pri samom dnu u EU po posjećivanju kulturnih događaja, pokazuju podaci Eurostata, a prenosi Hina.
Hrvatska je sa 99,9 posto učenika osnovnih škola koji uče strani jezik na petom mjestu u Europskoj uniji. Ispred nje su samo Cipar, Luksemburg, Malta i Austrija sa sto posto.
Iza Hrvatske su Španjolska (99,4%), i Francuska (99,2%), a slijede Italija (98,6%), Rumunjska (98,3%) i Poljska (97,6%).
Za razliku od tih vodećih zemalja među kojima je i Hrvatska, manje od polovice osnovnoškolaca je strane jezike 2015. učilo u Portugalu (35,4%), Belgiji (36,7%), Nizozemskoj (42,9%) i Sloveniji (49,8%).
U nekim zemljama članicama, đaci su učili dva ili više stranih jezika, pri čemu se posebice ističe Luksemburg (83,7%). Slijede Estonija (30,7%) i Grčka (28,9%), a Hrvatska s Islandom sa po 19,7 posto dijeli odlično četvrto mjesto u Europskoj uniji u toj kategoriji.
Na razini cijele Euorpske unije gotovo 19 milijuna učenika osnovnih škola je 2015. učilo barem jedan strani jezik, uključujući i milijun đaka koji su učili dva ili više stranih jezika.
Engleski je jezik učilo daleko najviše učenika : čak 17,5 milijuna (83,5% osnovnoškolske populacije). Na drugom mjestu je francuski (0,8 millijuna ili 4.8%), a slijede njemački (gotovo 0,7 millijuna ili 3,9%), španjolski (0,1 milijuna ili 0,6%), ruski (54.000 ili 0,3%) i talijanski (33 tisuće ili 0,2%).
Engleski jezik se najviše uči u osnovnom školstvu svih zemljama Europske unije, osim u Belgiji i Luksemburgu, objema višejezičnim zemljama.
Drugi najpopularnij strani jezik po učenju u osnovnim školama daje nešto šarolikiju sliku. Njemački je na drugom je mjestu, iza engleskog, u osam zemalja, pri čemu je najviši postotak zabilježen upravo u Hrvatskoj gdje 20,9 posto učenika osnovnih škola uči taj strani jezik. Slijedi Mađarska sa 20,2 posto.
Francuski je na drugom mjestu po popularnsti učenja u sedam zemalja EU, a najviše se uči u Grčkoj (15,8%) i Rumunjskoj (15,2%).
Koliko je na dobrom mjestu po učenju stranih jezika, Hrvatska je na toliko lošem mjestu po zainteresiransti njezinih građana za kulturu. Samo je 19,2 posto građana Hrvatske starijih od 16 godina u 2015. posjetilo neki kulturni lokalitet kao što je povijesna znamenitost, muzej, umjetnička galerija ili arheološko nalazište. To je, zajedno s još nekoliko zemalja jugoistočne Europe, svrstava na samo dno Europske unije.
Manje kulturnih sadržaja posjetili su samo građani Bugarske (14,6), Grčke (16,9) i Rumunjske (18,3). Tek nešto malo bolje od Hrvatske su Italija (26,1%) i Malta (26,4%).
Najviši postoci zabilježeni su na sjeveru Europe. Prednjači Švedska gdje je dvije trećine (67,2) stanovnika starijih od 16 godina posjetilo neki kulturni događaj u 2015, a slijede Danska, Nizozemska i Finska (sve po 61,4).
Iza njih su Luksemburg (55,6%), Ujedinjeno Kraljevstvo (54,7%), Francuska (53,7%) i Češka (52,1%).
Zbirni podaci za cijelu Europsku uniju pokazuju da je 43,4 posto njezinih građana starijih od 16 godina barem jednom u 2015. posjetilo neki povijesni spomenik, muzej, galeriju ili arehološku iskopinu, što Hrvatsku svrstava daleko ispod prosjeka EU.
Po dobnim skupinama najviše zainetesiranih za kulturu u EU je onih u dobi između 25-34 godina (48,5%) i još mlađih -.od 16 do 24 (47,5%).
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2017.-2018.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi na 74. mjestu među 137 gospodarstva svijeta, soji u objavi na portalu Vijeća, konkurentnost.hr.
Hrvatska na 74. mjestu, kao i prošle godine, i ocjenom od 4,19 stagnira na globalnoj razini. I nadalje jasno su vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo razvoju institucija gdje je ove godine uočen pad za 13 mjesta, visokog obrazovanja i treninga gdje smo pali za 11 mjesta, i efikasnosti tržišta rada gdje smo pali za 7 mjesta.
„Najnovije Izvješće o konkurentnosti potvrđuje nužnost nastavka i ubrzavanja ključnih reformi kako bi stvorili okruženje poticajno za investicije a time otvaranje novih radnih mjesta i rast životnog standarda. Uočljivo stagniranje konkurentnosti i nedostatak nade u bolju budućnost ima za posljedicu odlazak mladih stručnjaka iz naše zemlje. Analizom izvješća o konkurentnosti još jednom se pokazuje, da moramo unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor, koncensusom definirati nacionalnu Viziju i koncensusom definirati temeljne afirmativne vrednote hrvatskog društva. Zabrinjava također, uočeni trend pada inovativnosti što naročito pogađa područje budućeg rasta u područjima digitalnih i smart industrija. Promjene koje su nužne pogađaju sve segmente društva s posebnim naglaskom na nužne reforme javnog sektora i poticanje poduzetništva“, istaknuo je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.
Sporo provođenje reformi u ključnim područjima obrazovanja, infrastrukture i financiranja inovacija uzrokovalo je ograničeni rast hrvatskog gospodarstva i stagniranje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini.
Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnost i smanjenja neporeznih davanja država može pomoći u poboljšavanju poslovne klime. Politike države moraju poticati transfer tehnologija i znanja. Zajedno s razvojem znanstvenog i obrazovnog sustava, osnažiti tehnološku spremnost gospodarstva za primjenu novih znanja u kreiranju novih proizvoda i usluga koji će, putem dublje specijalizacije i rasta produktivnosti, omogućiti uspješni ulazak poduzeća na nova tržišta. Potrebno je poticati i izvozno orijentirana izravna strana ulaganja kako bi se omogućila proizvodnja roba veće dodane vrijednosti i pozitivno utjecalo na razinu konkurentnosti.
Kako bi se zaustavio trend pada inovativnost nužno je provoditi takvu inovacijsku politiku koja bi poticala suradnju poslovnog sektora s znanstveno istraživačkom zajednicom i povećala ulaganja u istraživanja, tehnološki razvoj i industrijske procese s ciljem stvaranja novih proizvoda i usluga.
Također, za povećanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva potrebno je oblikovati jasnu dugoročnu strategiju koja bi povisila postojeću razinu znanja u društvu te pridonijelo stvaranju dinamičnog gospodarstva s održivim rastom, u kakvom bi hrvatski građani željeli živjeti. Kako bi se osiguralo da se strategija provodi neovisno o eventualnim promjenama potrebno je postići konsenzus svih dionika u društvu.
Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao set institucija, politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti jedne zemlje. Razina produktivnosti određuje razinu prosperiteta koju gospodarstvo može postići. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje i trening, efikasnost tržišta rada, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, financijsko tržište, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovativnost. Faktori konkurentnosti grupirani su u tri podindeksa: osnovni faktori, faktori efikasnosti i faktori inovacija i sofisticiranosti.
Ovogodišnji rezultati Hrvatske pokazuju poboljšanje ocjene faktora makroekonomskog okruženja (60.) gdje je uočen rast za 24 mjesta, zdravstva i osnovnog obrazovanja (44.) gdje je rast za 22 mjesta, tehnološke spremnosti (43.) rast za 4 mjesta i veličine tržišta (77) gdje je rast za 1. mjesto.
Švicarska, kao prvorangirana odnosno najkonkurentnija zemlja na svijetu, zadržala je vodstvo na ljestvici i ove godine, a slijede SAD, Singapur, Nizozemska, Njemačka, Hong Kong, Švedska, Ujedinjeno kraljevstvo, Japan i Finska. Od zemalja s kojima se uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Bugarska, Srbija, Mađarska, Crna Gora i Albanija dok Poljska, Rumunjska, Grčka bilježe pad. Hrvatska i Češka ostale su na istoj poziciji.