Puno je stvari u slučaju postupka opoziva američkog predsjednika Donalda Trumpa potpuno jasno. Jasno je da je praktično još jedino kolebljiva republikanska većina u Senatu ono što koliko toliko stoji na putu da Trumpa sruše.

Jasno je i to da je u središtu priče "ono" što se dogodilo u Ukrajini, kao i svi oni Amerikanci iz i oko Ukrajine koji su rekli svoje o pokušaju Trumpa da uskraćivanjem američke vojne pomoći ucijeni državni vrh Ukrajine kako bi ga prisilio da u Kijevu pokrene istragu protiv Joea Bidena, jednog od tri glavna kandidata Demokratske stranke na stranačkim predizborima za kandidata za predsjednika SAD-a 2020.

Krajem godine Ovako izgleda procedura za smjenu Donalda Trumpa

Malo je reći da će, ako demokrati u Washingtonu to i dokažu, a naznaka je mnoštvo, to predstavljati Trumpovu katastrofalnu zloupotrebu političke moći. A zašto je Ukrajina tako važna SAD-u? To je u analizi za BBC objasnio njihov dopisnik iz Kijeva Jonah Fisher. Riječ je o bivšoj sovjetskoj republici koja nije u NATO-u, koja desetljećima od proglašenja neovisnosti kuburi s korupcijom, ali njena je budućnost od velike geopolitičke važnosti.

U čemu je Amerikancima stvar s Ukrajinom?

Najvećim dijelom tijekom 28 godina neovisnosti Ukrajina se kolebala između Washingtona ili Moskve kao konačnom mjestu svoje novovjeke blokovske svrstanosti. 2014. nesigurnosti je došao kraj. Izbila je krvava ulična revolucija i novo vodstvo je proglasilo svoju definitivnu orijentaciju prema NATO-u i EU.

Rusija je preko noći postala neprijatelj, što je dovelo do ruske aneksije Krima i izbijanja oružanog sukoba između proruskih i prokijevskih militanata u kojem je do sada stradalo 13.000, možda i više ljudi. Ukrajinsku poziciju administracija Baracka Obame bezrezervno je štitila kao važan ideološki princip, da bi se sve promijenilo dolaskom Trumpa u Bijelu kuću.

Koliko je važna vojna pomoć SAD-a Ukrajini?

Od 2014. SAD je Ukrajini pružio vojnu pomoć od ukupno 1,5 milijardi dolara, velikim dijelom kroz uvježbavanje ukrajinskih vojnika i modernizaciju vojske. U mandatu Trumpa trebalo je slijediti 391 milijun dolara vrijednosti raznog oružja i tehničke podrške. Bilo je to važno i kao vojna i kao simbolična podrška. No, Ukrajina na američku podršku više ne može uzimati zdravo za gotovo.

Trumpovo kolebanje s pomoći i njegove učestale ponižavajuće riječi na račun Ukrajine savršeno je jasno da su ojačali poziciju Rusije. Zasad, primjećuje Fisher, u istrazi Trumpove zloupotrebe moći još nije pozvan nitko od samih Ukrajinaca, nego se sve vodi preko službenih i neslužbenih kanala komunikacije između Washingtona i Kijeva.

Kakve veze s time imaju izbori u SAD-u 2016.?

Trump je prema Ukrajini bio mlak već za predsjedničke kampanje 2016. Šef njegove kampanje Paul Manafort morao je dati ostavku nakon što su se pojavili dokumenti koji su ga raskrinkali da je u Ukrajini primio u pet navrata ozbiljne novce od proruskih stranaka. Trump se tada bunio da su objavom tih dokumenata ukrajinski dužnosnici nepošteno dali vjetar u jedra Hillary Clinton uoči izbora. Trumpov odvjetnik Rudy Giuliani, međutim, ništa od toga nije uspio dokazati, a Manafort je u međuvremenu završio osuđen na zatvorsku kaznu zbog financijskog kriminala.

Što je to s Bidenima?

Što se Bidena tiče, u razdoblju od 2014. do 2015. on je kao potpredsjednik SAD-a bio glavni Obamin čovjek za Ukrajinu. Njegov sin Hunter istovremeno je bio na unosnoj direktorskoj poziciji u jednoj ukrajinskoj plinskoj kompaniji. Demokrati sada dokazuju da je Trump ucjenjivao Kijev vojnom pomoći kako bi pokrenuo istragu protiv oca i sina Bidena. Republikanci, pak, traže odgovor na pitanje zašto je Biden u to vrijeme bio tako debelo plaćen i je li mu u tome pomogao otac pomoću svojih političkih utjecajnih veza.

Što o tome veli ukrajinska vlada?

Novi ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na početku je govorio da nije osjetio nikakve pritiske iz Bijele kuće u smjeru pokretanja istrage protiv Bidena. Baš tu izjavu Trump je stalno citirao još od svog "savršenog razgovora" s Zelenskijem 25. srpnja.

Samo, otada je na vidjelo izišlo mnoštvo svjedočenja i tekstualnih poruka američkih diplomata iz kojih se vidi da su ukrajinski dužnosnici bili i zbunjeni i zabrinut oko toga hoće li Ukrajina nastaviti dobivati američku pomoć, što je ovisilo, kako im je rečeno, o tome hoće li proglasiti početak istrage i oko događanja iz 2016. i protiv Bidena. Sada znamo da su Ukrajinci najozbiljnije bili spremni kapitulirati i tijekom televizijskog intervjua proglasiti, kako je Trump htio, da pokreću istragu.

A što Ukrajinci misle?

Oni su danas puno zabrinutiji oko mirovnog procesa na istoku svoje zemlje nego oko telefoniranja s Trumpom. Zelenskij je, iako definitivno nije proruski predsjednik, u posljednje vrijeme napravio niz ustupaka Vladimiru Putinu kako bi ga priveo pregovaračkom stolu. Njegovi ga kritičari zbog toga optužuju da je naivan i da kapitulira pred Putinom.