Više od 500 godina Baltičko je more u svojim dubinama skrivalo veliki brod iz doba renesanse. U vrijeme kad je brod potonuo Kolumbo je otkrivao Ameriku. Za razliku od njegove flote koja je davno nestala, ovaj je brod ostao izvrsno očuvan u dubinama ledenog mora.

Kako kažu znanstvenici, prvu naznaku da je na dnu nešto neobično stigla je 2009. godine kad je istraživanje morskog dna provodila švedska pomorska uprava. Tad se sonda oglasila neobičnim 'bipanjem', a potvrda je stigla početkom ove godine, kad je robotizirana kamera istraživala morsko dno u komercijalne svrhe. Koristio ju je tim koji je ispitivao dno za postavljanje cjevovoda za prirodni plin, a kad su osvijetlili dno, naišli su na olupinu, piše New York Times.

Brod duhova Bez ljudi plovio 38 godina, a onda mu se izgubio svaki trag

U ožujku je međunarodni tim znanstvenika spustio nekoliko povezanih robotiziranih kamera i ispostavilo se da je riječ o jedrenjaku.

Nedostatak kisika u ledenim dubinama mogao bi biti razlog što brod nisu naselili morski organizmi koji obično nastanjuju brodske olupine, pa je i to razlog zbog čega je pet stoljeća stari drveni brod ostao odlično uščuvan. Obično, nakon višestoljetnog suživota na drvenim brodovima, jarboli i brodske daske se polako razgrađuju i obično od broda na dnu ostanu samo krhotine. Ovaj put to nije slučaj.

Znanstveni i istraživački tim uključuje brojne doktore znanosti, a oni tvrde da su brod pronašli u gotovo netaknutom stanju. Trup je odlično sačuvan u cijeloj dužini, kao i jarboli, pa čak i dijelovi brodske opreme. Tu je čak i mali drveni čamac za prijevoz članova posade do i od matičnog broda.

"Na drevnoj olupini bili su vidljivi i razni rijetki predmeti, uključujući drvenu kaljužnu pumpu i čep, široki cilindar koji se koristio za navijanje užeta, a sačuvano je i sidro broda, a upravo su zahvaljujući njemu znanstvenici procijenili da se brod potopio krajem 15. ili početkom 16. stoljeća", kaže dr. Pacheco Ruiz.

U jednom intervjuu dr. Pacheco-Ruiz je rekao da je olupina bila duga između 16 i 18 metara što u usporedbi sa slavnom Kolumbovom 'Santa Mariom' slične duljine. Naime 'Santa Maria' je također bila dugačka oko 18 metara, dok su ostali njegovi brodovi' 'Niña' i 'Pinta' bili nešto manji – otprilike 15-ak metara. Zapisi pokazuju da je 'Santa Maria' imala čak 52 člana posade, a druga dva broda imala su ih 18.

POVJESNIČAR Otkrili brod za kojeg su mislili da ne postoji

Ime i podrijetlo izgubljenog baltičkog broda još nisu identificirani. Za sada, pomorski arheolozi ga zovu 'Okänt Skepp', što na švedskom znači "nepoznati brod". Znanstvenici i dalje taje točnu lokaciju broda kako bi ga sačuvali od potencijalnih kradljivaca blaga i suvenira.

Planiraju se vratiti na mjesto pronalaska broda zbog dodatnih istraživanja, naročito brodskog drva. Laboratorijske analize mogle bi u roku godinu dana točno procijeniti godinu kad je brod izgrađen i kad je porinut u more.

U ekspediciji surađuje nekoliko znanstvenih institucija, među kojima su Centar za pomorsku arheologiju iz Sveučilišta u Southamptonu, Instituta za istraživanje pomorske arheologije Sveučilišta Södertörn u Švedskoj, zatim Deep Sea Productions iz Švedske i MMT – švedska tvrtka koja obavlja istraživanja morskog dna za off-shore energetske tvrtke. Za njih radi i Dr. Pacheco-Ruiz, inače pomorski arheolog i profesor sa na Sveučilištu u Southamptonu.

Pomagali su im i Kraljevski tehnološki institut KTH iz Stockholma. Šveđani pridonose cijeloj ekspediciji razvijajući umjetnu inteligenciju kako bi pomogli robotiziranim kamerama bolje manevriranje i osjećaj za prostor u dubinama bez sunčeve svjetlosti.

Arheološki tim osvijetlio je olupinu jakim svjetlima i uzeo tisuće fotografija visoke rezolucije, a uz pomoć računala one su spojene u jedinstvenu sliku koja je toliko kvalitetna da djeluje kao da je trodimenzionalna.

Takvi kompoziti mogu biti zapanjujuće jasni i oštri, u usporedbi s pojedinačnim fotografijama, pa čak može i rekonstruirati potonuće.

Ukleti brod Našli brod pun mrtvih mornara razbacanih po palubi

Dr. Pacheco-Ruiz je istu metodu koristio kad je sudjelovao u otkrivanju srednjovjekovnog broda koji je potonuo u Crnom moru. I taj put je trup broda snimljen do nevjerojatnih detalja.

U intervjuu, Johan Rönnby, s Instituta za arheologiju i istraživanje podmorja Sveučilišta Södertörn, rekao je da je brodolom u Baltiku bio važan jer je doveo do novih spoznaja o razvoju prvih modernih jedrenjaka i prozor u razvoju ranih modernih jedrenjaka, koje je dovelo do velikih svjetskih otkrića.

"Stvarno izgleda fantastično, iznimno je dobro očuvan", rekao je Rönnby.