Nakon što je portal Index.hr objavio mailove koje je Martina Dalić, potpredsjednica Vlade, razmijenila s ljudima koji su pisali 'lex Agrokor' i sudjelovali u upravljanju bivšim koncernom Ivice Todorića, iz dokumenata se vidi tko je i s kim razmjenjivao podatke. Među adresantima i adresatima ima dosta već poznatih imena, ali i nekih za koje hrvatska javnost baš i nije imala priliku čuti. 

Tako se, osim Ante Ramljaka i ministra Zdravka Marića, spominju i manje eksponirani biznismeni i odvjetnici, među kojima su Tomislav Matić, Boris Šavorić i Toni Smrček, Tonči Korunić... Ovdje je vodič s njihovim biografijama:

1. Ante Ramljak

Danas svima poznat kao vladin povjerenk u Agrokoru, Ante Ramljak zapravo je bio savjetnik Radimira Čačića, a tad je obnašao i nekoliko državničkih funkcija, a za to je, prema pisanju Slobodne dalmacije, porezne obveznike koštao više od premijerove plaće. "Poslovni dnevnik" je objavio je da je Ramljak bio rekorder po primanjima i honorarima koje su mu isplatile državne institucije.  

Tijekom mandata Radimira Čačića Ramljak je radio u  Upravnom vijeću Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora, i za to dobivao 13 tisuća kuna netto. Odatle je odskočio u Nadzorni odbor HEP-a. Iako ako državni dužnosnik nije imao pravo primati naknadu za članstvo u NO-u državnog poduzeća, prema zakonu se niti jedna od njegove dvije funkcije nije smatrala državničkom funkcijom, pa je i za to dobivao naknadu od 2.000 kuna mjesečno, a istovremeno kao posebni savjetnik Čačiću dobivao je i naknadu od 7.300 kuna netto. Ukupno je dakle, u to vrijeme primao 23.300 kuna što je bilo za 6.000 kuna više od tadašnje premijerske i predsjedničke plaće.

Ramljak je rođen 1967. u Splitu, razveden i otac troje djece. Nakon završene Srednje pomorske škole, studirao je na Pomorskom fakultetu u Rijeci, ali je diplomirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.  

Radio je i kao savjetnik i financijski analitičar u brokerskoj tvrtki Investco, i to od 1992. do 1996. te savjetovao domaće i strane klijente u privatizaciji najvećih hrvatskih kompanija. Zatim je 11 godina radio u CAIB-u, austrijskoj investicijskoj banci i to u korporativnim financijama, pa je postao i član uprave, a zatim i predsjednik uprave. Nastavio je karijeru u investicijskom fondu Questus bivšeg ministra financija Borislava Škegre, gdje je 2007. preuzeo vođenje financijskog savjetovaja. Tu je ostao do 2012. pa se pridružio Čačiću, a od 2014. zaposlio u Texo Menagementu.

2. Tomislav Matić 

Čelni čovjek Texo Managementa iz kojeg je na čelno mjesto Agrokora stigao Ante Ramljak. A onda se saznalo da Texo na čelu s Tomislavom Matićem svaki tjedan naplaćuje oko 200.000 kuna za savjetničke usluge od AlixPartnersa, tvrtke zadužene za restrukturiranje Todorićevog koncerna, podsjetio je svojedobno t-portal.

Tomislav Matić, kako mu piše u poslovnoj biografiji, ima 19 godina iskustva u bankarstvu, a prije no što je pokrenuo vlastiti biznis iskustvo je stekao najprije u američkoj investicijskoj banci Morgan Stanley te krajem devedesetih bio savjetnik u Ministarstvu financija, koje je tada vodio Borislav Škegro.

Matić usko i danas surađuej s bivšim ministrom financija, a savjetovao je i tvrtku AlixPartner, koja je restrukturirala Agrokor. Matić je bio i član Nadzornog odbora Belja. 

Matić i Škegro, nakon što su završili s mandatima u Vladi RH, odnosno Ministarstvu financija, osnovali tvrtke za upravljanje rizičnim kapitalom Quaestus Private Equity te tvrtke Quaestus Savjetovanje i Quaestus Invest. Texo je nastao nešto kasnije. Naime, prethodnica joj je bila tvrtka osnovana 2003. godine i zvala se 'Bakina kuhinja' d.o.o. jer se bavila ugostiteljstvom, a se pet godina kasnije pretvorila u Texo projekt, koji je prije osam godina dobio današnje ime - Texo Management. Specijalnost tvrtke je financijsko savjetovanje pri prodaji, spajanju ili preuzimanju kompanija i financijski i investicijski konzalting. Texu su se pripojili kasnije Škegrini Questus partneri, pa se i tvrtki povećao temljni kapital s 20.000 na 500.000 kuna. 

Poslovni rezultati su bili osrednji. U 2016. godini imali su promet od 1.300.000 kuna i dobit od 300.000 kuna. Nevjerojatno, ali dvojica zaposlenika Texa imala su ispodprosječnu hrvatsku plaću - primali su netto 4.276 kuna - skoro kao Konzumova blagajnica. 

3. Boris Šavorić - Toni Smrček

Odvjetnički ured s adresom na središnjem zagrebačkom trgu, u poznatom Neboderu na 14. i ¸15. katu. Kod njih je čak prije šest godina stažirao i naš nekoć slavni tenisač Mario Ančić. Prema mnogima, ovaj odvjetnički ured spada među 10 najjačih u Hrvatskoj. Prema podacima objavljenim u "Poslovnoj Hrvatskoj", prije tri godine imali su prihod od 14.700.000 kuna i čistu dobit od 5.500.000 kuna.

Boris Šavorić dobio je priznanje Svjetske banke za rad i doprinos u Investing Across Borders, a na popisu klijenata su mnoge kompanije iz Hrvatske i inozemstva. Od banaka tu je Erste Bank, EBRD, Addiko Bank, PBZ, Intesa Sanpaolo. Od durgih jakih igrača tu su Volkswagen, Adidas, Goldman Sachs, J. P. Morgan, Decathlon Croatia, IKEA, Air France...

Savjetovali su Morgan Stanley, UniCredit i Banca IMI u vezi s izdavanjem obveznica HEP-a vrijednih 550 milijuna USD, zastupali Novu Ljubljansku banku tuženu radi odštete od 157 milijuna eura, savjetovali NEPI iz Južne Afrike kod kupnje Arena Centra za 237,5 milijuna eura, kao i američko-belgijske investitore Van Riet u arbitražnom sporu radi odštete od 32 milijuna USD koji je RH na kraju i dobila.

Boris Šavorić predsjednik je zagrebačkog Rotary kluba, član predsjedništva hokejaškog kluba Medveščak, član NO Plave lagune i Addiko Bank, savjetnik Atlantic grupe i prijatelj Emila Tedeschija, koji je na utakmicu Cedevite jednom došao prerušen u Elvisa Presleya, pojasnivši kako dolazi s tematskog maskenbala u organizaciji Šavorića.

Zastupnici u Saboru Izjave koje su obilježile raspravu o Dalić

Ramljak je, dok je bio vladin povjerenik, naveo da su ga Šavorić i partneri savjetovali u pogledu tumačenja i primjene lex Agrokora, asistirali kod pregovora oko ugovora o kreditu s prednosti namirenja, te oko početne komunikacije s nadležnim sudom. To se saznalo zato jer su Agrokorovi vjerovnici dobili naputak na Trgovačkom sudu da se za sve obrate Anti Ramljaku preko adrese izvanredna.uprava@savoric.com.

No, kad se to saznalo, Ramljak je naglo raskinuo suradnju s uglednom odvjetničkom kućom. Naime, Šavorić i partneri, kako se vidi na popisu klijenata ima i J.P. Morgan - multinacionalnu investicijsku banku i financijski servis iz New Yorka, a istovremeno im je bio klijent i Agrokor, za koji su pomagali u "pogledu tumačenja i primjene Zakona o izvanrednoj upravi" - tj. 'lex Agrokora'. U isto to vrijeme, kako su otkrili novinari tjednika 'Novosti', na internet stranici Chambers Europe pronašli su i savjetovanje J. P. Morgan Securities kod kreditiranja Agrokora sa 70 milijuna eura.

Ali saborski zastupnik Peđa Grbin upozorio je da to društvo ima još jedan sukob interesa jer zastupa i rusku banku VTB koja je također vjerovnik Agrokora.

4. Tonči Korunić

Jedan je od osnivača InterCapitala, na telefonske upite novinara tjednika "Novosti", Tonči Korunić nije želio ni potvrditi, ni demantirati je li on ili njegova tvrtka bila među 'financijskim stručnjacima' kako je nazvala Martina Dalić ljude koji su pomogli u pisanju 'lex Agrokora'. Uputio ih je na glasnogovornicu Agrokora Kristinu Laco, no odgovor nisu dobili ni od nje, niti od Vlade, niti od Martine Dalić. Na kraju se saznalo da su InterCapitalovi ljudi savjetovali i Vladu u izradi 'lex Agrokora', a istovremeno su uključeni u Vladin proces restrukturiranja Agrokora. Uz Ramljaka je u u upravi Agrokora bio i Matko Maravić, no otamo je otišao za predsjednika uprave InterCapitalovog povezanog društva InterKapital vrijednosni papiri. 

Međutim, Kristina Laco već danima ne odgovara na upite Novosti, baš kao što već više od deset dana šute i Vlada i ministrica Dalić. Isprva nam je bilo čudno zašto nas je InterCapitalov Tonči Korunić uputio na Agrokorovu novu glasnogovornicu, no potom smo dobili i informaciju da su InterCapitalovi ljudi, osim što su savjetovali Vladu u izradi lex Agrokora, uključeni i u Vladin proces restrukturiranja Agrokora.

Gazda na sudu "Peruško!? Ma, uzmi si ga doma za ne znam kaj!"

Kako je pisao Poslovni dnevnik, jedan od ljudi uključenih u rad Ramljakove uprave je i Matko Maravić. Maravić je bivši zaposlenik Agrokora, međutim, danas je on je predsjednik uprave InterCapitalovog povezanog društva InterKapital vrijednosni papiri. Maravić nam se ovog utorka o tome nije htio očitovati, pisale su "Novosti":

Prilikom našeg poziva Maravić se na pitanje o tome može li nam potvrditi da je dio tima koji se bavi restrukturiranjem Agrokora zadržao na Korunićevoj liniji, pa nam je najprije kratko odgovorio da nema komentara. Na naš upit znači li to da svoju upletenost ni ne demantira, još nam je jednom ponovio da nema komentara.

- Ne možemo komentirati. Imamo svoje procedure, regulirana smo industrija i samo vam kažem da ne možemo komentirati - rekao je Maravić, tražeći čak da ne objavljujemo ni njegovu izjavu o tome kako nema komentara, rekao je novinarima "Novosti".

5. Branimir Bricelj

Njegovo ime spominjalo se u kontekstu imenovanja na mjesto vladinog povjerenika za Agrokor. Branimir Bricelj je partner u tvrtki  Altera Corporate Finance, a karijera mu je uglavnom vezana za farmaceutsku industriju. Bivši direktor razvoja u Plivi donedavno je radio u britanskoj tvrtki Lamda Partners, u kojoj je imao funkciju operativnog direktora za Alapis, najveću grčku farmaceutsku kompaniju. Radio je i na korporativnom razvoju američkog farmaceutskog diva Dava Pharmaceuticals. U biografiji je istaknuo kako ima iskustvo u preuzimanju i spajanju tvrtki, restrukturiranju i korporativnom upravljanju.

U Ramljakovu je timu bio Marko Delić, inače Briceljev kolega iz tvrtke Altera Corporate Finance. Radio je za kao direktor u timu Deutsche Banka za Srednju Europu, Izrael i Tursku,a prije toga je 10 godina radio u J.P. Morganu gdje je bio zadužen za ključne transakcije pa tako i za pripremanje izdavanja dionica Hrvatskog Telekoma.