Zapadna Europa prži se pod još jednim brutalnim toplinskim valom, zlokobnim vjesnikom onoga što globalno zagrijavanje sprema za kontinent, i to baš u trenutku dok klimatske promjene sve više klize s liste političkih prioriteta.

Meteorolozi najavljuju da bi u idućim danima u nekoliko europskih zemalja mogli pasti lipanjski temperaturni rekordi. Francuska se priprema za temperature do 43 Celzijeva stupnja, a Španjolska bi mogla dosegnuti čak 45 stupnjeva. Dijelovi Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Italije mogli bi se približiti granici od 40 stupnjeva. Sve to događa se prije pravog vrhunca ljeta.

U Belgiji, gdje se očekuje do 37 stupnjeva, glavni prognostičar nacionalne meteorološke službe upozorio je da bi ovo mogao biti "najtopliji tjedan ikad zabilježen" u toj zemlji. Problem neće biti samo dnevna vrućina. Noći u mnogim dijelovima zapadne Europe kasnije ovog tjedna neće donijeti gotovo nikakvo olakšanje jer se temperature neće spuštati ispod 25 stupnjeva.

Takve tropske noći posebno su opasne jer tijelo nema vremena za oporavak. Toplinski stres se gomila, raste rizik od bolesti, iscrpljenosti, pa i smrti, osobito među starijima, kroničnim bolesnicima i drugim ranjivim skupinama. Prema dostupnim procjenama, oko 200.000 ljudi u Europskoj uniji umrlo je od uzroka povezanih s vrućinom u posljednje četiri godine, piše Politico.eu.

Za Europljane koji se ovih dana znoje u stanovima, uredima, školama i javnom prijevozu, odgovor na pitanje zašto se to događa leži u tri velika problema: fosilnim gorivima, lošoj infrastrukturi i politici koja kasni za stvarnošću.

Fosilna goriva podigla su osnovnu temperaturu

Toplinski valovi nisu nova pojava. Ljeta su na sjevernoj hemisferi oduvijek donosila razdoblja velikih vrućina. No ono što se promijenilo jest polazna točka. Globalne temperature porasle su za oko 1,4 stupnja Celzija otkako je čovječanstvo počelo masovno sagorijevati ugljen, naftu i plin za pogon tvornica, automobila, grijanja i industrije.

Drugim riječima, ljetna vrućina danas kreće s više razine nego prije. Znanstvenici se uglavnom slažu da su toplinski valovi zbog klimatskih promjena sve češći, sve dulji i sve intenzivniji.

Klimatske promjene možda nisu izravno stvorile toplinsku kupolu koja se ovih dana zadržala nad zapadnom Europom, ali su je učinile opasnijom. Toplinska kupola je vremenski obrazac u kojem se vrući zrak zadržava nad određenim područjem i danima ne dopušta značajnije osvježenje.

Kako objašnjava Mireia Ginesta sa Sveučilišta Oxford, klimatske promjene podižu "pozadinsku temperaturu" na kojoj vremenski sustavi djeluju. U hladnijoj klimi, isti bi toplinski val bio slabiji.

Europa je pritom kontinent koji se zagrijava najbrže na svijetu. Razlozi su višestruki: od relativne blizine Arktika do promjena u regionalnim vremenskim obrascima. Znanstvenici upozoravaju da će svaki dodatni djelić stupnja zagrijavanja donijeti sve opasnije vrućine. Ako globalno zatopljenje dosegne oko tri stupnja u odnosu na predindustrijsko doba, broj smrtnih slučajeva od vrućine u Europi mogao bi se udvostručiti ili utrostručiti u odnosu na scenarij zagrijavanja od 1,5 stupnjeva.

Zgrade su građene za zimu, ne za paklena ljeta

No vanjska temperatura samo je dio problema. Europljani oko 90 posto vremena provode u zatvorenim prostorima: u domovima, školama, uredima, trgovinama, vlakovima i javnom prijevozu.

U velikom dijelu Europe, osobito u sjevernim zemljama, zgrade su projektirane tako da zadržavaju toplinu unutra. To je desetljećima imalo smisla zbog hladnih zima, ali u novoj klimatskoj stvarnosti postaje ozbiljan problem. Mnoge nove kuće i dalje se grade prema logici zaštite od zime, a ne prema potrebi da izdrže sve toplija ljeta.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, procjenjuje se da bi se do 2050. moglo pregrijavati čak 92 posto domova. Klima-uređaji u Europi i dalje nisu standard. Ima ih otprilike petina kućanstava na kontinentu. A i oni koji ih imaju, ne mogu ih uvijek koristiti. Više od trećine Europljana kaže da si ne može priuštiti dovoljno rashladiti dom, dok se taj udio među siromašnijima penje na dvije trećine.

Problem se ne zaustavlja na stanovima. U mnogim gradovima škole, uredi, vlakovi i javni prijevoz nemaju dovoljno učinkovitu klimatizaciju. U Francuskoj su zbog vrućine i nedostatka hlađenja zatvorene stotine škola. U Belgiji dio vlakova uopće nema klima-uređaj, zbog čega su neke linije morale biti otkazane u vrijeme najvećih gužvi.

Neke općine počele su otvarati takozvane prostore za hlađenje, odnosno klimatizirane javne prostorije dostupne građanima tijekom toplinskih valova. No takve su inicijative još rijetke, često rade samo danju i ne pomažu ljudima tijekom sparnih noći, kada je oporavak organizma najvažniji.

Politika kasni za klimatskom stvarnošću

Treći problem je politika. Vlade imaju alate kojima mogu smanjiti emisije koje zagrijavaju planet, ali i zaštititi građane, infrastrukturu i gospodarstvo od ekstremnih vremenskih uvjeta. Ipak, kako se vrućine iz godine u godinu pojačavaju, klimatske promjene u mnogim europskim zemljama padaju na listi prioriteta.

Europska unija i dalje ima neke od najambicioznijih klimatskih planova na svijetu, ali posljednjih godina sve se veći naglasak stavlja na industrijski oporavak, konkurentnost i ublažavanje propisa koji se doživljavaju kao kočnica ekonomskom rastu. Emisije u EU prošle su godine čak blago porasle, što pokazuje da je tempo smanjenja onečišćenja zastao.

U Ujedinjenom Kraljevstvu raspao se raniji međustranački konsenzus o borbi protiv klimatskih promjena. Iako se laburistička vlada zasad odupire sve glasnijim zahtjevima za širenje bušenja fosilnih goriva u Sjevernom moru, nije jasno koliko će taj smjer politički izdržati.

No možda je još veći problem prilagodba. I EU i Ujedinjeno Kraljevstvo znatno više govore o smanjenju emisija nego o pripremi društva na posljedice koje su već neizbježne: vrućine, suše, poplave i ekstremne vremenske uvjete.

Europska agencija za okoliš upozorava da EU i njezine članice ne štite građane dovoljno od ekstremnih temperatura. Prijetnju toplinskog stresa za opću populaciju već u ovom desetljeću ocjenjuje kritičnom, a od sredine stoljeća nadalje katastrofalnom.

Slična upozorenja dolaze i iz Ujedinjenog Kraljevstva. Britanski odbor za klimatske promjene ocijenio je napore zemlje kao nedostatne, dok je think tank Green Alliance upozorio da Britanci već sada plaćaju cijenu neuspjeha države da se prilagodi sve toplijim ljetima.

- Djeca se trenutačno muče završavati ispite u zagušljivim učionicama, a starije osobe podnose opasno vruće domove i ustanove za njegu gotovo bez ikakvog olakšanja - rekla je Friederike Otto, profesorica klimatologije na Imperial Collegeu u Londonu.

- Ova vrućina nije neugodnost, nego sve veća prijetnja javnom zdravlju. Svaki toplinski val dovodi živote u opasnost i krajnje je vrijeme da se prema njemu počnemo odnositi s ozbiljnošću koju zahtijeva - dodala.