Iran i Sjedinjene Države održat će u petak u Omanu posljednje u nizu pregovore o iranskom nuklearnom programu. Do sastanka dolazi nakon što je Izrael u lipnju pokrenuo dvanaestodnevni rat protiv te zemlje, a Islamska Republika započela krvavo gušenje prosvjeda koji su zahvatili cijelu državu.

Američki predsjednik Donald Trump nastavio je s pritiskom na Iran, sugerirajući da bi Amerika mogla napasti Iran zbog ubojstva mirnih prosvjednika ili ako Teheran pokrene masovna pogubljenja zbog prosvjeda. U međuvremenu, Trump je ponovno u fokus stavio iranski nuklearni program nakon što je rat u lipnju prekinuo pet rundi pregovora održanih prošle godine u Rimu i Muscatu.

STRAH OD KAOSA Hoće li Erdoğan pomiriti Amere i Irance? Zvao je Trumpa i dao mu prijedlog

Trump je diplomaciju pokrenuo pismom koje je prošle godine uputio 86-godišnjem iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Khameneiju, kako bi potaknuo pregovore. Khamenei je upozorio da će Iran na svaki napad odgovoriti vlastitim napadom, posebno dok se teokracija koju vodi oporavlja od posljedica prosvjeda. Trump je pismo Khameneiju poslao 5. ožujka 2025. godine, a dan kasnije je u televizijskom intervjuu priznao da ga je poslao.

​- Napisao sam im pismo u kojem kažem: 'Nadam se da ćete pregovarati jer ako budemo morali vojno intervenirati, bit će to strašna stvar' - rekao je.

U najnovijem intervjuu za NBC Trump se osvrnuo na prijetnje upućene ajatolahu Aliju Hameneiju i iranskom režimu zbog ubojstva tisuća prosvjednika. Na pitanje treba li iranski vođa biti zabrinut, Trump je bio jasan.

​- Rekao bih da bi trebao biti vrlo zabrinut, da. Trebao bi biti. Kao što znate, oni pregovaraju s nama - rekao je Trump.

Voditelj emisije "NBC Nightly News" Tom Llamas potom je inzistirao na pitanju američke podrške prosvjednicima. Upitao je predsjednika drže li SAD i dalje svoja obećanja da će im čuvati leđa, na što je Trump odgovorio potvrdno, dodavši kako je Iran u problemima upravo zbog američkih akcija.

​- Čuvali smo im leđa. Gledajte, ta je zemlja trenutačno u kaosu zbog nas. Ušli smo, uništili smo im nuklearni program - odgovorio je Trump, te nastavio:

​- Da nismo uništili taj nuklearni program, ne bismo imali mir na Bliskom istoku, jer arapske zemlje to nikad ne bi mogle učiniti. Jako, jako su se bojali Irana. Više se ne boje Irana.

Trump je detaljnije objasnio američki stav da Iran mora okončati svoj program obogaćivanja urana i zaprijetio da će "odmah uzvratiti" vojnim udarima ako zemlja odluči ignorirati upozorenja.

​- Pokušali su se vratiti na lokaciju. Nisu joj se mogli ni približiti. Bilo je to potpuno uništenje, ali razmišljali su o pokretanju nove lokacije u drugom dijelu zemlje. Saznali smo za to. Ako to učinite, svašta ćemo vam napraviti - poručio je Trump.

Ključne točke spora i posredovanje Omana

Oman, sultanat na istočnom rubu Arapskog poluotoka, posredovao je u razgovorima između iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija i američkog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa. Njih dvojica su se sastali licem u lice nakon neizravnih pregovora, što je rijetkost zbog desetljeća napetosti između dviju zemalja.

Međutim, nije sve teklo glatko. Witkoff je u jednom trenutku u televizijskom nastupu sugerirao da bi obogaćivanje urana do 3,67 posto za Iran moglo biti nešto oko čega bi se zemlje mogle složiti. No, to su upravo uvjeti postavljeni nuklearnim sporazumom iz 2015. godine, sklopljenim pod bivšim predsjednikom Barackom Obamom, iz kojeg se Trump jednostrano povukao. Witkoff, Trump i drugi američki dužnosnici od tada tvrde da Iran ne može imati nikakvo obogaćivanje urana ni pod kojim sporazumom, na što Teheran inzistira da neće pristati. Ti su pregovori prekinuti kada je Izrael u lipnju započeo rat protiv Irana.

Rat i unutarnji nemiri uzdrmali su režim

Izrael je u lipnju pokrenuo rat protiv Irana koji je trajao 12 dana i uključivao je američko bombardiranje iranskih nuklearnih postrojenja. Iran je kasnije u studenom priznao da su zbog napada zaustavili svo obogaćivanje urana u zemlji, iako inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju nisu mogli posjetiti bombardirana postrojenja.

Ubrzo nakon toga, Iran su zahvatili prosvjedi koji su započeli krajem prosinca zbog kolapsa domaće valute, rijala. Te su se demonstracije uskoro proširile na cijelu zemlju, potaknuvši Teheran da pokrene krvavo gušenje u kojem su ubijene tisuće, a deseci tisuća ljudi su pritvoreni.

Pozadina iranskog nuklearnog programa

Iran desetljećima tvrdi da je njegov nuklearni program miroljubiv. Međutim, njegovi dužnosnici sve češće prijete da će težiti nuklearnom oružju. Iran sada obogaćuje uran na razinu od 60 posto, što je blizu razine potrebne za oružje, i jedina je zemlja na svijetu bez programa nuklearnog oružja koja to čini.

Prema izvornom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Iranu je bilo dopušteno obogaćivati uran do čistoće od 3,67 posto i održavati zalihe od 300 kilograma. Posljednje izvješće Međunarodne agencije za atomsku energiju o iranskom programu procjenjuje zalihe na oko 9.870 kilograma, od čega je manji dio obogaćen na 60 posto. Američke obavještajne agencije procjenjuju da Iran još nije započeo program naoružanja, ali je "poduzeo aktivnosti koje ga bolje pozicioniraju za proizvodnju nuklearnog uređaja, ako se na to odluči".

Godine napetih odnosa

Iran je nekada bio jedan od glavnih američkih saveznika na Bliskom istoku pod vlašću šaha Mohammada Reze Pahlavija, koji je kupovao američko vojno oružje i dopuštao tehničarima CIA-e da upravljaju tajnim prislušnim postajama za nadzor susjednog Sovjetskog Saveza. CIA je potaknula državni udar 1953. godine koji je učvrstio šahovu vlast.

MOGUĆI ISHODI Što bi se moglo dogoditi ako SAD napadne Iran? Ovo je sedam scenarija

No, u siječnju 1979. godine, šah, smrtno bolestan od raka, pobjegao je iz Irana dok su masovne demonstracije protiv njegove vladavine rasle. Uslijedila je Islamska revolucija, predvođena velikim ajatolahom Ruhollahom Khomeinijem, koja je stvorila iransku teokratsku vlast. Kasnije te godine, studenti su zauzeli američko veleposlanstvo u Teheranu, tražeći izručenje šaha i pokrenuvši 444-dnevnu talačku krizu koja je dovela do prekida diplomatskih odnosa između Irana i SAD-a.

Odnosi Irana i SAD-a od tada su se kretali između neprijateljstva i nevoljke diplomacije, a vrhunac su dosegli kada je Teheran sklopio nuklearni sporazum sa svjetskim silama 2015. godine. No, Trump je jednostrano povukao Ameriku iz sporazuma 2018. godine, pokrenuvši napetosti na Bliskom istoku koje traju i danas, piše AP.