Američka administracija pod vodstvom Donalda Trumpa pokrenula je dosad najambiciozniji i najradikalniji plan za oslobađanje od kineske dominacije u opskrbi kritičnim mineralima.

U središtu strategije vrijedne 12 milijardi dolara nalazi se "Projekt Trezor" ("Project Vault"), prva američka strateška rezerva minerala namijenjena privatnom sektoru, te agresivna politika "Mine, Baby, Mine" koja obećava radikalno ubrzanje otvaranja rudnika od divljine Aljaske do dubina Tihog oceana. Ovim potezima, koji uključuju i kontroverznu praksu kupnje državnih udjela u privatnim rudarskim kompanijama, Washington ulazi u otvoreni ekonomski rat čiji je cilj potpuna mineralna neovisnost do 2027. godine.

STRATEŠKO BLAGO Zaboravite zlato! 'Rudnik čudovište' u SAD-u sadrži metal kojeg baš svi žele

Središnji stup nove strategije, "Projekt Trezor", službeno je predstavljen 2. veljače u Ovalnom uredu, a predsjednik Trump ga je opisao kao civilni ekvivalent Strateškim rezervama nafte, stvorenim nakon naftne krize sedamdesetih godina. No, umjesto da služi državi, ova rezerva namijenjena je zaštiti američkih industrijskih divova poput General Motorsa, Boeinga, GE Vernove i Western Digitala od geopolitičkih šokova i manipulacije cijenama iz Pekinga.

​- Danas pokrećemo nešto što će biti poznato kao Projekt Trezor kako bismo osigurali da američke tvrtke i radnici nikada ne budu oštećeni bilo kakvom nestašicom - izjavio je Trump prilikom objave.

Mehanizam financiranja je golem: projekt se temelji na zajmu od deset milijardi dolara američke Export-Import (EXIM) banke, čemu je pridodano gotovo 1,7 milijardi dolara privatnog kapitala. Ideja je da kompanije tijekom poremećaja na tržištu mogu povlačiti sirovine iz rezerve, uz obvezu da ih kasnije nadomjeste. Time se stvara tampon zona koja bi trebala neutralizirati kinesku sposobnost da "zavrće pipu" ključnih materijala, što se već dogodilo tijekom trgovinskog rata kada je Kina ograničila izvoz rijetkih zemalja potrebnih za sve, od mlaznih motora i radarskih sustava do električnih vozila i pametnih telefona. Kina, naime, kontrolira oko 70 posto svjetskog rudarenja i čak 90 posto globalne prerade rijetkih zemalja, što joj daje gotovo apsolutni monopol.

"Mine, Baby, Mine"

Dok je "Projekt Trezor" obrambeni mehanizam, ofenzivni dio strategije sažet je u novoj Trumpovoj mantri "Mine, Baby, Mine", koja je evoluirala iz njegovog starog slogana "Drill, Baby, Drill". Ovaj poklič označava radikalan zaokret u politici izdavanja dozvola za rudarenje, s ciljem da se procesi koji su nekoć trajali desetljećima sada skrate na svega nekoliko mjeseci. Trump je potpisao i izvršnu naredbu kojom se savezna zemljišta s poznatim nalazištima minerala prioritetno dodjeljuju rudarstvu, ispred svih drugih namjena.

Strategija se ne oslanja samo na kopno. Administracija je odobrila izgradnju 340 kilometara duge ceste kroz divljinu Aljaske, poznate kao Ambler Road, kako bi se otvorio pristup golemim nalazištima bakra, kobalta i cinka. Ukinut je i moratorij na rudarenje u kompleksu Duluth u Minnesoti, gdje se nalazi 95 posto američkih rezervi nikla i 88 posto kobalta.

Najkontroverzniji dio plana je agresivno guranje dubokomorskog rudarstva na dnu Tihog oceana, u području poznatom kao Clarion-Clipperton. Cilj je prikupljanje takozvanih polimetalnih nodula, grumena bogatih manganom, niklom i kobaltom. Pritom administracija potpuno ignorira protokole Ujedinjenih naroda i Međunarodne uprave za morsko dno (ISA), koja je takav jednostrani potez opisala kao "opasan presedan koji bi mogao destabilizirati cjelokupni sustav globalnog upravljanja oceanima". Trumpov stav je, međutim, nedvosmislen.

​- Predugo smo dopuštali Kini da drži naše industrije kao taoce. Rudarit ćemo, dušo, rudarit ćemo, od planina do najdubljih dijelova oceana - poručio je.

Radikalan zaokret u američkom kapitalizmu

Možda i najradikalniji odmak od tradicionalnog američkog kapitalizma jest nova praksa u kojoj država postaje izravni dioničar u privatnim rudarskim tvrtkama. Umjesto da samo daje poticaje ili zajmove, američka vlada, preko Pentagona i posebnih fondova, počela je kupovati vlasničke udjele u strateški važnim kompanijama. Vlada je tako postala značajan dioničar u tvrtkama kao što su MP Materials, koja upravlja jedinim aktivnim rudnikom rijetkih zemalja u SAD-u, te u tvrtkama Lithium Americas, Trilogy Metals i USA Rare Earth.

Analitičari ovaj pristup nazivaju "državnim kapitalizmom" i "industrijskom politikom", upozoravajući na potencijalni sukob interesa jer država istovremeno i regulira i posjeduje te tvrtke. No, za administraciju je to nužan korak u, kako kažu, "ekonomskom ratu" s Kinom.

Popis sirovina koje je administracija proglasila "kritičnima" proširen je na više od 50 minerala. U fokusu su kobalt i nikal, ključni za baterije električnih vozila; rijetke zemlje poput neodimija, neophodne za snažne magnete u vjetroturbinama i navođenim projektilima; te litij i bakar, koji su temelj energetske tranzicije i infrastrukture za umjetnu inteligenciju. Trumpova administracija ne želi ponoviti situaciju u kojoj je Kina uvela izvozna ograničenja na metale poput galija i germanija, vitalne za proizvodnju poluvodiča, što je bio jedan od glavnih okidača za pokretanje nove strategije.

Mineralni rat

Novi 'mineralni rat' širi se i daleko izvan američkih granica što pokazuju i najnoviji događaji u planinskim područjima Pakistana i Afganistana. Naime, američka potraga za mineralnim bogatstvima naišla je na neočekivani i krvavi otpor na jugu Azije, gdje su militanti naoružani upravo američkim oružjem postali ključna prepreka.

RIJETKI ZEMNI METALI Kineski mega-rudnik Bayan Obo ima 6000 radnika, udišu smrtonosnu prašinu torija

U pakistanskom dijelu Hindukuša, samo nekoliko desetaka kilometara od granice s Afganistanom, nalaze se golema ležišta bakra i drugih ključnih minerala procijenjenih na milijarde dolara koji su meta interesa i Washingtona i velikih rudarskih kompanija. Međutim, pobunjenici, uključujući separatističku Oslobodilačku vojsku Balučistana (BLA), raspolažu arsenalom američkih pušaka M-16, snajperskih pušaka i opremom za noćno gledanje koju su nekad koristile afganistanske snage. Ta naoružanja - ostaci kaotičnog povlačenja SAD-a iz Afganistana 2021. - sada se koriste protiv vojnih konvoja i rudarskih operacija, ostavljajući iza sebe desetke mrtvih i ranjenih civila i vojnika.

Situacija dodatno komplicira bilo kakvo "strateško partner­stvo" zbog nasilja i sigurnosnih izazova u regiji koja je zahvaćena oružanim sukobima i političkom nestabilnošću.

U isto vrijeme, Trumpova administracija pokušava diversificirati izvore sirovina u partnerstvu s drugim državama. Do sada su potpisani sporazumi o kritičnim mineralima s Australijom vrijedni milijarde dolara, ali pregovori s Ukrajinom pokazuju koliko ova strategija može biti složena: Washington traži pristup ukrajinskom mineralnom bogatstvu kao oblik kompenzacije za ogromnu vojnu i financijsku pomoć, dok Kijev traži zaštitu svojih interesa i sigurnosne garancije.