Ako pogledate satelitske snimke iz uobičajenih programa za karte na internetu, lako ih možete vidjeti: ogromne jame prolaze kroz neke regije Kine, na primjer u Unutarnjoj Mongoliji. Rudnik Bayan Obo jedno je od najvećih svjetskih područja za iskopavanje rijetkih zemnih metala, prenosi njemački ARD.
Bayan Obo je inače rudarsko područje smješteno u Autonomnoj regiji Unutarnja Mongolija u Kini, poznato kao najveći svjetski izvor rijetkih zemnih elemenata (REE), kao i značajan izvor željeza i niobija. Ova rudarska zona udaljena je oko 120 km sjeverno od grada Baotou, koji služi kao glavno središte za preradu ovih minerala. Prema nekim izvorima, u rudniku radi do 6000 radnika, dok drugi izvori navode da rudnik zapošljava gotovo 7000 radnika, od kojih je oko 3000 izloženo prašini koja sadrži torij . Osim toga, oko 22.000 zaposlenika i članova njihovih obitelji povezano je s rudnikom Bayan Obo, što čini oko 80% ukupne populacije tog područja
Rudnik Bayan Obo čini kompleks od tri velika površinska kopa: Glavni kop, Istočni kop i Zapadni kop, pri čemu je Zapadni kop najveći, s duljinom od 4,6 km i širinom do 1,2 km. Rudnik sadrži više od 100 različitih minerala, uključujući monazit i bastnäsit, koji su glavni izvori rijetkih zemnih elemenata poput lantana, cerija i neodimija. Osim toga, nalazište sadrži značajne količine željeza, niobija i fluora.
Ove sirovine su važne za mnoge visokotehnološke industrije, od proizvodnje računalnih čipova do elektromotora, baterija i rotora za vjetroturbine, a koriste se i u naoružanju. Kina vadi oko 70 posto tih kritičnih sirovina diljem svijeta, javlja ARD.
Još veći udio prerađenih osnovnih proizvoda, poput magneta od rijetkih zemnih metala, također dolazi iz zemlje pod komunističkom vlašću. U prošlosti su mnoge industrijalizirane zemlje rado prepuštale proizvodnju Kini jer ona proizvodi radioaktivni otpad. U nekim područjima, kao što su rijetki zemni elementi odnosno metali, Kina praktički ima monopol.
Tako će vjerojatno ostati slučaj zasad, čak i ako SAD, posebno, pokušavaju razviti alternativne izvore - to je bio zaključak nedavne studije Njemačke agencije za sirovine. Njemačka je također ovisna o Kini - oko dvije trećine svih uvezenih rijetkih zemnih metala prošle godine došlo je odande.Tu je Kina nedavno započela trgovinski spor sa SAD-om: vodstvo u Pekingu uvelo je strože kontrole izvoza i time privremeno gotovo zaustavilo isporuku određenih rijetkih zemnih metala.
Rijetki zemni metali ili "rijetke zemlje", klasa od 17 kemijskih elemenata, postale su sve važnije u proizvodnji sofisticiranih proizvoda, uključujući monitore s ravnim ekranom, baterije za električne automobile, vjetroturbine, projektile i zrakoplovne legure. Kako se visokotehnološka industrija brzo razvijala posljednjih godina, globalna potražnja i potrošnja rijetkih zemalja brzo su rasle. Međutim, rudarenje ovih minerala, koji su vitalni za razvoj zelenog svijeta, uzelo je danak okolišu. Labavi ekološki standardi i nizak industrijski prag doveli su do ozbiljnog prekapaciteta na kineskom tržištu rijetkih zemalja u posljednja dva desetljeća. Prekomjerno i neuređeno rudarenje ovog neobnovljivog resursa uzrokovalo je degradaciju okoliša i ozbiljno rasipanje resursa.
Zbog zaostalih tehnologija rudarstva, polovica resursa je potrošena tijekom vađenja i prerade, a okoliš je oštećen. Iako je Kina radila na poboljšanju metoda rudarstva i smanjenju štete za okoliš, stručnjaci su rekli da je onečišćenje i dalje neizbježno tijekom procesa rudarstva. Kako bi zaštitila okoliš, Kina je najavila niz mjera za regulaciju industrije rijetkih zemalja, uključujući smanjene izvozne kvote, suzbijanje ilegalnog rudarstva i krijumčarenja minerala, neizdavanje novih dozvola za rudarstvo i ograničenja proizvodnje. U međuvremenu, Kina je objavila smjernice za poticanje spajanja i akvizicija u sektoru rijetkih zemalja kako bi se poboljšala konsolidacija industrije. Prema izvješću Marca Humphriesa, analitičara energetske politike iz Kongresne istraživačke službe Sjedinjenih Država, kineske rezerve rijetkih zemalja činile su 36 posto ukupnih svjetskih rezervi još tamo 2009. godine, ali je proizvodnja dosegla 120.000 tona, odnosno 97 posto ukupnih svjetskih rezervi. "Kina isporučuje previše rijetkih zemalja, to nije fer niti održivo“, rekao je tad Zhao Zengqi, voditelj Istraživačkog instituta za rijetke zemlje u Baotouu.
Upravo u područjima kritičnih sirovina i tehnologija SAD i Kina 16 godina kasnije vode trgovinski sukob, a to ima posljedice. Kielski institut za svjetsko gospodarstvo nedavno je izračunao da bi američki proizvodi postali znatno skuplji ako bi se prestala isporuka iz Kine. Prema IfW-u, američki gospodarski učinak mogao bi biti niži za 1,6 posto ako se trgovinski sukob nastavi s visokim carinama s obje strane. Kina također mora očekivati značajne gubitke, javlja ARD. Korištenjem povećanja carina kao oružja, obje su strane u konačnici same sebi nanijele toliko štete, čak i po vlastitoj procjeni, da je sredinom svibnja prilično brzo postignut preliminarni dogovor: dodatne carinske stope od preko 100 posto smanjene su na 90 dana na deset posto carine za uvoz američke robe u Kinu - i 30 posto za uvoz kineske robe u SAD.
U mnogim izvoznim centrima u Kini stoga postoji osjećaj olakšanja. Trgovci na najvećoj svjetskoj veletržnici, u južnokineskom gradu Yiwu, izvještavaju da sada ima znatno više narudžbi od glavnih kupaca u SAD-u. Mnogi očito žele iskoristiti priliku za pregovore prije nego što se carine konačno ponovno povećaju. Cijene prijevoza kontejnera prema SAD-u ponovno rastu. Pokazatelj da trgovina raste nakon što je uglavnom stagnirala. Da, sporazum o carinskim olakšicama je dobar, kaže Lou Xiaobo, koji prodaje maske i ukrase za Noć vještica. "Ali nisam baš sretan. Naša sezona prodaje predmeta za Noć vještica traje samo pola godine. Zbog carinskog spora već propuštam dva mjeseca, tijekom kojih sam prodao puno manje. To sada ne mogu nadoknaditi.“ Kaže da mu je prodaja nedavno pala za više od polovice.
Iako je u posljednje vrijeme bilo mnogo borbenih tonova, posebno u kineskim državnim medijima, trgovinski sukob vjerojatno je uzrokovao glavobolje i egzistencijalne brige mnogim trgovcima. Upiti trgovcima i operaterima logističkih centara, koji su željeli ostati anonimni, potvrđuju ovu sliku. SAD je i dalje najvažniji trgovinski partner Kine, iako Kina sve više pokušava plasirati svoju robu kupcima na druga tržišta.
Dakle, pregovori su sada zakazani do sredine kolovoza. Posljednjih je dana postalo jasno gdje SAD može upotrijebiti utjecaj kako bi nagovorio Kinu na ustupke. Postoji spor oko novih američkih propisa o visokotehnološkim čipovima. SAD već dugo pokušavaju odsjeći Kinu od najnovijih poluvodiča kako bi, primjerice, usporile razvoj programa umjetne inteligencije u Kini. Radi se o tome tko će biti lider u ovom tehnološkom području u budućnosti. Trumpova administracija doista je povukla pooštrenu zabranu isporuke određenih visokotehnoloških čipova u SAD. U tu svrhu sada cilja na marketing kineskih poluvodiča i prijeti sankcijama tvrtkama koje koriste visokoučinkovite čipove kineskog proizvođača Huawei. Ovo je "neprihvatljivo uznemiravanje", prema negodovanju kineskog Ministarstva trgovine.
S druge strane, Peking bi mogao iskoristiti svoj utjecaj na Rusiju. Barem tako sugerira Wang Huiyao, osnivač think tanka "Centar za Kinu i globalizaciju". Ima dobre veze s vodećim krugovima Kineske komunističke partije. "Američki predsjednik Trump trenutno je vrlo zainteresiran za pronalaženje mirovnog rješenja s Rusijom i Ukrajinom“, kaže, "i Kina bi u tome mogla pomoći. Utjecaj Pekinga na Rusiju sve je više porastao zbog zapadnih sankcija zbog Putinovog napada na Ukrajinu. Kina je sada jedan od najvažnijih kupaca u naftnom i plinskom poslu te isporučuje robu koja se također koristi za proizvodnju ruskog oružja koje održava rat. Ako kinesko vodstvo odluči oslabiti svoju podršku, izvršilo bi pritisak na Rusiju.
Wang Huiyao radije kaže da bi Kina mogla djelovati kao posrednik. "Ako Kina i SAD surađuju kako bi pronašli mirovno rješenje, sigurno postoji prostor za kompromis u rješavanju trgovinskog sukoba." Kina svakako ima interes za to.
