Ugroženi Soros: I sam se boji da više nije moćan
Uopće ne krivim mađarski narod, rekao je Geroge Soros u razgovoru za New York Times.. "Zapravo, cijenim ih zbog spremnosti da se usprotive diktaturi i da se bore za svoju slobodu", dodao je. "Moramo razlikovati narod i vlast."
Izrazito desne vlasti u Mađarskoj relativno nedavno javno su odredile svoju metu i krenule su u frontalni napad. Agencije su tada pisale o službenoj kampanji po mađarskim gradovima po čijim su ulicama izlijepljeni veliki plakati s porukama poput: "Ne dopustimo Sorosu da se posljednji smije!" Uz, dakako, lik iskešenog milijardera, jednog od najbogatijih ljudi na svijetu, te čovjeka koji je potekao iz mađarske židovske obitelji, a koja je, dok je bio dječak, uspjela preživjeti Holokaust u Mađarskoj.
Razlog zašto Viktor Orban, njegova vrlo konzervativna stranka Fidesz, a posebno manji koalicijski partner, ekstremno desni Yobbik, ne podnose Sorosa jest to što se milijarder-filantrop drznuo zastupati primanje izbjeglica u EU. Nakon temeljitih sigurnosnih provjera, naravno, a usto Soros traži od Zapada i da financijski pomogne siromašne zemlje svijeta koje su primile čak 89 posto svih izbjeglica. "Soros predstavlja nacionalnu prijetnju", optužio ga je Peter Szijjarto, ministar vanjskih poslova.
Optužio ga je i za to da namjerava srušiti ogromnu ogradu koju je Mađarska izgradila na svojim granicama, sve kako bi Mađarsku "preplavio stotinama tisuća ilegalnih imigranata". Zašto bi na takav način Soros htio uništavati zemlju iz koje je potekao, u koju je desetljećima slao ogromne novce kako bi podupirao tamošnju demokraciju, nitko nije objasnio.
Osim ako nekome nije dovoljno kad se Sorosa optužuje da je "zli vladar marionetama iz pozadine" ili "smrdljivi Židov" kako je ekstremna desnica samo koji sat nakon lijepljenja vladinih plakata, stala došaravati po njima. Ni riječi o tome da je Soros pokrenuo projekt po kojem će investirati pola milijarde dolara u start-up kompanije koje osnivaju migranti i izbjeglice, kao i u one od kojih izbjeglice imaju koristi.
Mađarski mediji ne razbacuju se previše niti podatkom da je Soros 1989. jednom mladiću koji obećava platio studiranje u Velikoj Britaniji, na Oxfordu, ispalo je da se mladić zvao Viktor Orban; da je 20-ak godina poslije donirao milijun dolara Orbanovoj vladi za čišćenje otrovnog mulja, nusproizvoda u proizvodnji aluminija, koji je na jugozapadu zemlje naglo pokuljao iz rezervoara i prouzročio jezive ekološke, zdravstvene i ekonomske štete.
Čak ni samom Viktoru Orbanu i Soroseva zaklada Otvoreno društvo i Srednjoeuropsko sveučilište u Budimpešti bili su jako po volji tako dugo dok su demokraciju i toleranciju utjerivali kod prethodnih vlada. Ali kad je on došao na vlast... Odjednom je i Mađarski helsinški odbor postao "stranom agenturom", a Soros je postao državni neprijatelj broj jedan jer je moćan protivnik neprijatelja i saveznik prijatelja pluralističkog, demokratskog, otvorenog društva.
Soros je u razgovoru za New York Times ispričao da je poznavao Trumpa i čak se družio s njim (prije otprilike 30 godina, jedan od Sorosovih prijatelja hodao je s jednom od Trumpovih zaposlenica, a svi su nekoliko puta izlazili na večeru). "Nisam imao pojma da ima političke ambicije".
Naravno, budući da je NY Times američki medij, daleko najviše ih je zanimao Sorosev stav prema američkom predsjedniku. Mađarski milijarder izjavio je da se "jako bojao" da će Trump "uništiti svijet", ali je bio zadovoljan što je predsjednikov ego umjesto uništenja doveo do normalizacije odnosa sa Sjevernom Korejom. "Mislim da je opasnost od nuklearnog rata znatno smanjena, a to je veliko olakšanje." U svom godišnjem obraćao u Davosu ove godine, Soros je rekao kako bi Trump "želio uspostaviti mafijsku državu, ali ne može, jer Ustav, ostale institucije i aktivno civilno društvo to neće dopustiti."
Kad je novinar Michael Steinberger upitao Sorosa da opiše svoju idelogiju, kad mu već pripisuju ljevičarsku ili neoliberalnu, Soros se samo nasmijao. "Moja ideologija je neideologija", rekao je. Kad mu je Steinberger rekao da bi lijevi centar mogao opisati Sorosa, otvoreno je rekao da se ne slaže s time. "Mislim da je ljevica otišla još više u lijevo i to nije nešto što mi se previše sviđa. Treba prestati pokušavati parirati ekstremistima s desne strane", izjavio je Soros.
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
Kontroverznom milijarderu mnogi spočitavaju njegov način zarade novca, a pogotovo napad na britansku funtu 1992. godine dok je britansko gospodarstvo bilo u krizi. Napadao je tečaj funte i kada je tamošnja centralna banka odustala od zaštite tečaja, gospodarstvo je ozbiljno poljuljano, mnoštvo ljudi je ostalo bez posla, a Soros je zaradio, po nekim pričama, i milijardu dolara. Kasnije je isto to radio Tajlandu i zaradio basnoslovne svote novca, a pokušao je i Hong Kongu. Jedna prihvaćena teorija kaže da su njegovi napadi na valute istočne Azije gotovo uništili tamošnja gospodarstva i čitavu regiju gurnuli u duboku ekonomsku krizu.
"Postoji razlika između mog angažmana na tržištima, gdje je moj jedini interes da pobijedim i zaradim novac, i mog političkog angažmana, gdje stojim za ono za što uistinu vjerujem", rekao je Soros NY Timesu pojašnjavajući tu očitu dihotomiju.
I to je komentar koji dira u samu srž zagonetke pod imenom Soros. Čak i ako se prizna da su političari u konačnici krivi za nejednakost primanja što je potaknulo mnoge antiglobalizacijske pokrete, financijski sektor ima važnu ulogu u produbljenju razlika. Titani poput Sorosa su najvidljiviji primjer upravo tog sektora. I dok je Soros pisao vrlo iskreno i uvjerljivo o zamkama nereguliranog kapitalizma - najistaknutije u eseju iz 1997., kasnije proširenog u knjigu pod nazivom "Kriza globalnog kapitalizma" u kojoj je priznao destabilizirajući učinak financijskih tržišta - nije postao ništa manje simbolom kapitalizma. Kad ga malo pritisnu novinarska pitanja, on će reći da su napadi na valute bili neizbježni. Da nije on, našao bi se netko drugo. To je neupitna istina (i zapravo, njegov fond Quantum nije bio jedini hedge fond koji je napao te valute). Ali nije osobito zadovoljavajući odgovor, a zasigurno ne nakon velike recesije, u kojem su investicijske banke i hedge fondovi igrali veliku destruktivnu ulogu. Industrija koja ga je učinila milijarderom značajno je pridonijela okolnostima koje sada ugrožavaju ono što je Soros kao filantrop pokušao postići.
Kazao je kako je demokracija u nevolji, jer je u mnogim zemljama postala sklerotična, nedovoljno odgovarajući na potrebe javnosti. "Demokracija se gubi", rekao je. Iliberalna demokracija, takva kakvu je Orban oblikovao u Mađarskoj, pokazuje se kao "djelotvornija", barem za sada. Novi autokrati su pokazali da su osobito lukavi u napadima na aktiviste kao sredstvo konsolidacije njihove moći. "To je manje abrazivni način ostvarivanja kontrole nego ubijanje ljudi koji se ne slažu s njima", rekao je Soros.
Jasno mu je da je njegov mentor Karl Popper napravio jednu kritičku pogrešku. U demokratskom društvu, politici nije konačni zadatak otkrivanje istine; politici je svrha dolazak na vlast i držanje vlasti i manipuliranje javnim osjećajem da bi se to moglo učiniti. "Bio je filozof znanosti, a znanost je potraga za stvarnosti", rekao je Soros. "Nije razumio politiku. U politici se manipulira istinom, a ne otkriva."
Steinberger ga je pitao što je Popper, koji je umro 1994. godine, mislio o Sorosevoj političkoj filantropiji. "Bio je vrlo suosjećajan, što znači da me nije ozbiljno shvatio", rekao je Soros smijući se. "Ne mislim da bi Popper bio tako sretan mojim stavovimam, jer sam kritičan prema njemu."
Govorio je Soros i svom bogatstvu i prilikama koje mu je dalo. "Za mene, novac predstavlja slobodu, a ne moć", rekao je. Dugi niz godina mu je novac davao slobodu da kaže i misli što želi te da ga nije briga što će drugi reći ili misliti o njemu. Ali je priznao da se počeo brinuti. "Postao sam malo zabrinutiji za moju sliku u javnosti, jer je uznemirujuće da te laži postoje", rekao je, navodeći primjer gluimice Roseanne Barr. Ona je relativno nedavno rekla da je Soros bio nacistički suradnik u rodnoj Mađarskoj tijekom Drugog svjetskog rata. Također je priznao da je postao predodređen za ulogu negativca tolikim ljudima širom svijeta što mu nije pretjerano ugodno. "Nisam sretan što imam tolike neprijatelje", rekao je. "Volio bih da imam još prijatelja."
-
FOTOGALERIJABura u Dalmaciji vjetrenjače od 65 tona kida kao igračke, cijena jednoj je milijun i pol €
-
U UKRAJINSKOJ VINICIDok se elitni odredi ustaša bore u Staljingradu, Pavelić leti na sastanak s Hitlerom
-
BIZNISI TOME PAVIĆAZrikavac kao Bob Graditelj: Ćopili su ga taman kad je krenuo graditi vile u Zagrebu
-
ZASTRAŠUJUĆE ORUŽJEPutinov projekt zvan Orešnik: 'Lješnjak' stoji 10 milijuna € i leti deset puta brže od zvuka
-
SUSRETI S DIKTATOROMMemoari Merkel: Putin nije rekao niti riječi o zločinima Srba pri raspadu Jugoslavije