Od 90 mjesta u parlamentu Slovenije Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše osvojila ih je 25, čime je njen predsjednik napravio i pretposljednji nužni korak za preuzimanje vlasti u Hrvatskoj susjednoj zemlji. Prije 30 godina član KPJ, pa progonjen od strane režima bivše Jugoslavije, 60-godišnji Janša prešao je svoj put prvo od lijevog ka desnom centru, a potom i na čistu populističku desnicu. (Kako je Janša postao član KP, Mladina)
Ako je točno da "s kim si takav si", onda Europi prijeti još jedna desničarska populistička priča. "Naša stranka stavlja Sloveniju, Slovence na prvo mjesto", kazao je Janša nakon objave prvih privremenih rezultata. Janšina stranka, a to se niti ne pokušava prikrivati, uživa veliku podršku prvog autokrata u EU koji je na vlast došao demokratskim izborima – Viktora Orbana.
Orbanova podrška zato što se SDS zalaže za zatvaranje granica za izbjeglice i migrante koji na slovensku granicu dolaze s istoka, zato što se bivši slovenski komunist zalaže za "očuvanje kršćanske Europe", zato što je sasvim neutemeljeno, neistinito tvrdio da svaki imigrant Sloveniju košta 1968 eura. Janši ovo ne bi bio prvi premijerski mandat, ako bi ga dobio.
Prethodno je zemlju vodio od 2004. do 2008., te od 2012. do 2013., srećom, ne niti s dovoljnom moći, niti dovoljno dugo da bi Hrvatskoj priredio takav paket problema, primjerice, da na dulje vrijeme blokira ulazak Hrvatske u članstvo u EU. Ako je istina da "s tim si takav si", Janša samog sebe definira i svojim najboljim neprijateljima, u skladu s desnom populističkom orijentacijom.
On tako sebe određuje kao neprijatelja prvog i doista velikog slovenskog predsjednika Milana Kučana, Tita, Udbe, komunističkih simbola, iako su prva velika poglavlja u njegovom CV-u označena njegovi istaknutim članstvom u KP u 80-ima. Janša nije nepoznat niti po javnom vrijeđanju "komunista", što je on očito bio, ali danas očito više nije, novinara koji su potpisali peticiju optužujući ga za cenzuru, “degeneriranih umjetnika”, “lijevog fašizma” protiv kojih bi se, da se njega puta, borio vojskom i policijom.
2010., kada su i EU, posljedično i Janša, hrvatskoj politici bili teme od najvišeg prioriteta, Jadranka Kosor je imala potrebu uvjeravati javnost da se "ne boji Janše", a Stjepan Mesić je primijetio da "taj Janša, ne čini se baš uravnotežen". Što se Slovenije tiče, dolazak Janeza Janše na vlast značio bi okretanje nacionalističkom smjeru i mnogo od onoga što posljednjih godina viđamo po EU, mada, teško je vjerovati da bi on otišao u vjerski konzervativizam, nego je izglednije da bi išao utabanim stazama nacionalističke, ksenofobne (r)evolucije Viktora Orbana.
Sloveniji bi to značilo i rezanje poreza, što bi za sobom – vrlo je izgledno - povlačilo izdatke za socijalu, školstvo, zdravstvo i slično. A Hrvatskoj? Hrvatska bi s Janšom na zapadnoj granici dobila osobu kojoj nijedan zid nije dovoljno visok ako bi to značilo još manju šansu da i posljednji ilegalni imigrant ne može ući u Sloveniju. Janša je tijekom kampanje i ranije izjavljivao da on, zapravo, nije neosjetljiv na probleme te mase očajnih ljudi, ali da se ne može dopustiti da oni dolaze u Europu, nego im treba pomoći da svoje probleme riješe u vlastitim zemljama.
Drugo veliko pitanje je spor oko Savudrijske vale/ Piranskog zaljeva. Na tom mjestu stvari su još zanimljivije. Janša, poznat po svojim nacionalističkim i desnim stavovima, o pograničnim sporovima s Hrvatskom imao je svoj vlastiti stav. No, onog trenutka kad je arbitraža odlučila, rekao je da je Slovenija tom presudom sveukupno gledajući izgubila, što uvelike i drži vodu, jer granica na moru nije bila jedina tema arbitraže.
Potom je još rekao da bi zato bilo najbolje da Slovenija dalje ne povlači to pitanje, nego da prihvati stvari kakve jesu. Bi li to značilo da bi Slovenija s Janšom kao premijerom napokon zatvorila tu neuralgično točku u međususjedskim odnosima? Lako moguće, da nije jedne druge stvari. Janšina stranka osvojila je daleko najviše mjesta u parlamentu; lista Marjana Šareca s lijevog centra osvojila je 13, socijaldemokrati 10, isto koliko i Stranka modernoga centra Mira Cerara, ekosocijalisti Ljevica osvojila je 9...
Sve skupa u parlament male Slovenije uspjelo je ući čak osam lista, a kako Janša niti na centru, kamoli na ljevici i nije nešto popularan za družiti se s njim, ostao bi osuđen na eventualne koalicije isključivo na sve desno od centra. U tom slučaju Janša bi, i to je vrlo izgledno, bio pod pritiskom da ne odustaje od zaoštravanja u Savudrijskoj vali, a zapravo je pitanje hoće li uopće biti u stanju formirati vladu.
Dan nakon izbora sam je priznao da nije isključena lijevo-centristička vlada, pa je odmah i upozorio da bi ta koalicija morala obuhvatiti puno stranaka što bi je činilo "nestabilnom". Zato, rekao je, treba mijenjati izborni sustav. Janša je široj javnosti postao poznat 1988. kada su ga vlasti po prvi put uhitile; njega, još trojicu novinara "Mladine" i jednog podoficira JNA – zbog odavanja državne tajne. Tada je na noge u njegovu obranu skočila cijela slovenska javnost, pa i hrvatska, čak i dalje sve do Srbije.
Slavoj Žižek je tada pisao da je Janša uhićen zato što je bio kritičan prema JNA. U Sloveniji je nakon proglašenja samostalnosti postao prvim ministrom obrane, iako je bio tek u prvoj polovici 30-ih godina života. Kako je bivalo sve jasnije da mu stavovi prvo klize prema desnom, potom nacionalizmu, a zatim da se i radikaliziraju, slovenska nevladina građanska scena s ogorčenjem je morala konstatirati da je Janša u 90-ima izdao sve ono za što se borio.
Ali, u redu, i Viktor Orban je prošao put od liberala koji je opstojao na donacijama Georgea Sorosa, da bi danas bio to što jest. Drugi put u svom životu Janša je završio u zatvoru 20 godina poslije borbe za građansku Sloveniju oko Mladine. 2008. izbila je afera Patria, u sklopu koje je današnji vrlo vjerojatni mandatar za premijera u zatvoru završio 2014.
Optužen je bio da je kao premijer primio mito od finske kompanije Patria od koje je Slovenija trebala kupiti ogroman broj vojnih vozila, sve skupa 278 milijuna eura. 2013. osuđen je na dvije godine. No, Janši se ustavno-pravna stvarnost Slovenije potom tako nasmiješila da je ustavni sud odlučio da mu je prekršeno pravo na pošteno suđenje. A nakon nekog vremena slučaj je otišao u zastaru. Janez Janša izjavio je po puštanju iz zatvora da je "veliki pucanj" Milana Kučana prema njemu promašio metu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Pa Janša i Plenković najbolji su frendovi....
Pa kud mi nismo te sreće da nam jedan Titov pionir ili komunist postane koliko toliko normalan političar? Mađari dobili Orbana, Slovenci Janšu, Bosanci ALiju, samo kod nas nekakvi Titoljupci, i u HDZ-u i u SDP-u... nije ni čudo da ... prikaži još!a su nam i Slovenci i Mađari nedostižni (da ne govorim o Poljacima, Slovacima i Česima koji su se riješili ex-komunista).