Iako je Hrvatska furiozno razbila Srpsku krajinu i u četiri dana drastično preokrenula geostratešku sliku, u noći 12. na 13. kolovoza 1995. kod Grahova Srbi su poveli prvi veliki protuudar nakon kolapsa Martićeve paradržave. Protunapad snaga Ratka Mladića bio je posljedica operacije Vaganj 95 koja je trebala početi 5. kolovoza 1995. kako bi Srbi stvorili uvjete kojima bi osigurali vojnu održivost  Republike Srpske i tzv. Republike Srpske Krajine. U operaciji je trebalo sudjelovati do 80.000 boraca hrvatskih i bosanskih Srba. Oluja ju je prestigla za jedan dan.

Operacijom Vaganj, Srbi su planirali izvršiti istodobni napad iz smjera Banje Luke u smjeru Kupresa i Livna, te iz smjera Podrinja i Istočne Hercegovine prema dolini Neretve i Metkoviću. Istodobno bi se izvršio pritisak na okruženo područje Bihaća pod kontrolom Armije BiH, čije je zauzimanje krajem 1994. god. bilo spriječeno akcijama HV i HVO “Zima '94. U Bosanskom Petrovcu 30. srpnja 1995. održan je sastanak na kojem su bili vojni zapovjednici dviju srpskih vojska na čelu s generalima Ratkom Mladićem i Dušanom Lončarem iz Knina. Nazočili su još iz Knina obavještajni pukovnik Mihajlo Knežević, iz 'VRS' generali Manojlo Milovanović, Momir Talić, Boško Kelečević, Milan Ninković, Momir Zec, Radivoje Tomanić, Milan Gvero, Zdravko Tolimir, predsjednici općina Banje Luke, Drvara, Bosanskog Petrovca, Bosanskog Grahova, Srbobrana, Mrkonjić Grada, Ključa, Sanskog Mosta, zapovjednici brigada iz sastava 2. kk 'VRS', a iz vrha Republike Srpske Biljana Plavšić.

POVJERLJIVI DOKUMENTI U arhivu tajne službe spis iz 1971. koji je najavio Krajinu i srpsku agresiju na Hrvatsku

Do napada nikada nije došlo jer je Hrvatska preduhitrila zajedničke srpske snage Olujom. Ipak, Srbi su u noći 12. na 13. kolovoza pokrenuli protunapad kod Grahova. U trodnevnim snažnim borbama bili su uključeni topništvo, zrakoplovstvo, oklopništvo i diverzanti. Udarne bosanskih Srba predstavljale su Druga drinska pješačka brigada, 65. zaštitni puk i 10. diverzantski odred. Razlog srpskog protuudara bio je zauzeti važan prijevoj Derale, kako bi potom ušle u Grahovo i time ostvarile pozicije za daljnje napredovanje prema Livnu i Kninu.

U teškim borbama su već prvog dana snage HV imale 20 poginulih i 50 ranjenih pripadnika, ali su upornim izvođenjem obrane i brzim protunapadom, koji je počeo prije 9 sati ujutro istog dana, dokazale svoju nadmoć nad srpskim snagama. Glavni je teret obrane i protunapade 13. kolovoza izvodila 141. brigada HV, koja je u tri dana operacije imala 15 poginulih vojnika. General Rahim Ademi svojedobno je rekao da je napad Vojske Republike Srpske bio snažan i odlučan, te su u jednom trenutku njihove snage uspjele presjeći komunikaciju Knin - Grahovo i dovesti 141. brigadu u teški položaj. Stanje se mijenja dolaskom 7. gardijske i Hrvatska 14. kolovoza kreće u protunapad.