Vlasnici s Malte: Mi smo čisti, ali odbijamo reći tko smo!

Pixsell/Facebook
O njima se piše da su ludo zaradili s Kuščevićevim prenamjenama zemljišta na Braču, sad su se oglasili
Vidi originalni članak

Malteška tvrtka koja stoji iza kupovine više od milijuna kvadrata zemljišta u Dalmaciji napokon se javila i pokušala razjasniti mutne poslove razotkrivene tijekom niza afera s Lovrom Kuščevićem. Croatian Land Holding poslao nam je očitovanje u kojemu na više od sedam stranica nastoje očistiti svoje ime. Međutim, umjesto konkretnih odgovora, ovim priopćenjem su samo produbili sumnje u svoje poslovanje.

Iz CLH nisu otkrili tko su stvarni investitori skriveni iza imena firme, nisu spomenuli neke od ostalih upitnih projekata u Dalmaciji, nisu se dotaknuli ni mutnog karipskog odvjetnika uhićenog zbog off shore prevare, a povezanog s njima, niti su ijednom riječju spomenuli Švicarce koji su od početka bili najavljivani kao investitori u Brač Medical City.

Opet Kuščević Tajni vlasnici s Malte kupili milijune kvadrata u Dalmaciji

Priča je započela s Kuščevićem i prenamjenama zemljišta, a produbila se s otkrićima stotina tisuća kvadrata dalmatinske zemlje koje su završile u vlasništvu malteških tvrtki, povezanih s Lovrinim bivšim savjetnikom Željkom Holikom. Još uvijek nepoznati investitori stoje iza više nekretninskih projekata niza međusobno povezanih firmi koje su se osnivale, gasile i pripajale, a svima je zajedničko da su im pravi vlasnici skriveni iza imena CLH Malta te da su bili smješteni u istoj ulici u Splitu.

Te tvrtke, često s mizernim prihodima i gubicima, pokupovale su jeftino zemljišta na kojima se nije gradilo ništa, iako su se godinama najavljivali megalomanski projekti kakav je Brač Medical City na Vidovoj gori. Zemljišta bi se zbog obećavanih projekata prenamijenila i automatski bi im porasla vrijednost, a nakon toga bi se nudila na prodaju nekome trećemu.

Offshore hobotnica

Nakon što su mediji razotkrili nekoliko krakova ove offshore hobotnice, napokon nam se javio CLH, krovno društvo koje stoji iza navedenih firmi.

U priopćenju navode kako CLH predstavlja korporativno udruživanje međunarodnih investitora u svrhu kupnje zemljišta u Hrvatskoj, s ciljem razvijanja nekretninskih projekata. Kako navode, struktura grupacije im od početaka u 2004. do 2015. godine bila raspršena radi prilagođavanja širokom krugu investitora.

Od 2015., krovni nositelj grupacije postaje društvo Croatian Land Holdings Plc, osnovano 2006. sa sjedištem na Malti, a dioničari CLH u ovom trenutku su 43 investitora izu 13 zemalja diljem svijeta. Neki od investitora su društva čije dionice su uvrštene i kotiraju i na Tokyo Stock Exchangeu, tvrde u očitovanju.

Međutim, nigdje konkretno ne navode tko su ti tajanstveni investitori.

Nadalje, navode kako je CLH isključivi vlasnik društva CLH Malta Limited, koje je danas isključivi vlasnik dviju firmi sa sjedištem u Splitu - Perago i Bukovo. Perago je vlasnik više od milijun kvadrata na Braču, a radi se o tvrtki kojoj su se pripojio niz drugih, sada ugašenih firmi koje su kupovale ta zemljišta

 Vodio ih je Željko Holik, savjetnik Lovre Kuščevića i nekadašnji savjetnik bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka.

CLH tvrdi kako su Holika upoznali u vrijeme kad je on radio u državnoj agenciji. Radi se o bivšoj Vladinoj Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja, a Holik je od studenog 2007. tamo radio kao direktor strateškog planiranja. Počeo je kao direktor u Vladinoj agenciji, a kasnije je paralelno obnašao dužnost savjetnika ministra gospodarstva i dužnost direktora malteških ogranaka u Hrvatskoj.

Lova do krova Otkrivamo kako je klan Kuščević preuzeo Brač

U svom očitovanju, CLH navodi kako je u ožujku 2017. prestala poslovna suradnja svih društava u grupaciji CLH i Željka Holika. Ne pišu zašto.

CLH dalje navodi kako njima upravlja licencirano i nadzirano društvo Athos Family & Business Servises sa sjedištem na Malti, a član uprave tog društva je Wilhelmus Adrianus Woestenberg, također član uprave CLH-a i Holikov nasljednik. Pišu kako je njihova struktura potpuno transparentna i uobičajena, a podrijetlo novca im je "provjereno i neupitno čisto".

Nisu spomenuli karipskog odvjetnika Vernona Veiru, bivšeg direktora Medis Investmentsa, s kojim je Kuščević u 2014. kao načelnik općine Nerežišća potpisao ugovor o financiranju uređenja zemljišta na Braču. Veira je tri godine ranije uhićen pod optužbama za pronevjeru 1,5 milijuna dolara, a, kako je otkrio Telegram, povezan je s više od stotinu off shore kompanija u svijetu.

"Napisi u medijima su apsolutno neosnovani"

U Hrvatskoj je bio član uprava njih 12, među kojima su i one uključene u operaciju na Vidovoj gori.

Iz CLH kako su u Hrvatsku investirali 200 milijuna kuna od vlastitih dioničara, bez korištenja vanjskog izvora financiranja. Nadalje, naglašavaju kako njihovi projekti nisu financirani iz proračunskih sredstava "EU, Republike Hrvatske ili bilo koje jedinice lokalne samouprave, a niti je CLH ikada predlagao i/ili zahtijevao financiranje iz tih izvora".

Ova tvrdnja nikako se ne slaže s ugovorom kojeg je objavio Telegram, a u kojem se Nerežišća obvezuju riješiti svu potrebnu infrastrukturu za Brač Medical City. U strateškom materijalu se vidi i točan iznos od 52 milijuna kuna koje je Kuščević planirao osigurati iz raznih lokalnih, državnih i europskih izvora.

Osim toga, CLH navodi kako su vlastitim novcem financirali troškove koji se inače podmiruju iz proračuna lokalne samouprave, kao što je komunalna infrastruktura.

Ova tvrdnja se ne slaže s izjavama Antonija Škarpe, načelnika hvarske općine Stari Grad u kojoj je CLH vlasnik projekta Olive bay.

Kako nam je Škarpa rekao, CLH je platio komunalni doprinos gradu, a iz njega je uređen dio infrastrukture. Komunalni doprinos se po zakonu plaća i koristi na isti način svugdje u Hrvatskoj pa nema govora da su Maltežani sami sve izgradili, a zatim darovali gradu.

Nadalje, u svom očitovanju CLH razjašnjava već spomenuti projekt na Hvaru i onaj na Šolti. Za Hvar kažu kako su vlastitim sredstvima otkupili i platili građevinsko zemljište te financirali izgradnju infrastrukture u iznosu od preko 14 milijuna kuna.

Žalac i Kuščević Nisu jedini: Njih dvoje ne znaju objasniti otkud im imovina

Što se tiče Šolte, kažu kako su kupili preko 164 tisuće kvadrata zemljišta na kojem dovršavaju koncept "najelitnije turističke zone na cijeloj hrvatskoj obali". I ovdje kažu da će svojim sredstvima izgraditi infrastrukturu, a projekt bi trebao biti okončan prije Brač Medical Cityja.

Ne spominju ništa o stanovima u Dioklecijanovoj palači ni o kupljenih 105 tisuća kvadrata na Hvaru, gdje se nalazi Grapčeva špilja, nekad zaštićeno kulturno dobro.

Što se tiče insinuacija o "propalom projektu" na Braču, tvrde kako su ovi napisi apsolutno neosnovani. Kao glavne probleme u zastoju navode neadekvatnost postojeće infrastrukturne mreže i potkapacitiranost resursa svih drugih sudionika projekta. Nigdje ne spominju prvotne najave o švicarskim investitorima.

"Mi do danas nismo ništa zaradili"

CLH tvrdi kako od svog ulaganja do danas nisu ostvarili nikakav porast vrijednosti zemljišta ni povrat na uloženi kapital. Kako kažu, "u slučaju odustajanja od ovog projekta, zemljište postaje gotovo bezvrijedno". Ova tvrdnja ne stoji jer ako se CLH sada odluči na prodaju, moći će zemljište koje je kupljeno kao negrađevinsko prodati po višoj cijeni jer je u međuvremenu prenamijenjeno u građevinsko.

Dodaju kako dosad nisu prodali nijednu parcelu predviđenu za izgradnju Brač Medical Cityja, već su prodavali prvenstveno svojim dioničarima čestice izvan zone projekta.

U zaključku, CLH se žali na "iznimnu štetu zbog učestalih netočnih medijskih napisa", kao i na "brojne upite dioničara u opravdanost ustrajanja u projektu". Upozoravaju kako bi, u slučaju odustanka od investicija, najveći gubitak trpjela lokalna zajednica.

Tajanstveni investitori kupili su više od milijun kvadrata na tri hrvatska otoka i obećali gradnju velikih projekata. Zasad ništa od toga. Na Braču nije ni započet dugo najavljivani medicinski centar, a na Hvaru i Šolti još nisu niknule elitne turističke zone.

Posjeti Express